Izdvojeno
Dan planete Zemlje: BiH bez odgovora na klimatsku krizu
Dok lideri zemalja širom svijeta traže rješenja kako bi se smanjile klimatske promjene, bh. ekološki predstavnici upozoravaju da se nadležni u BiH gotovo i ne bave ovim problemom, te da štiteći interese privilegovanih pojedinaca na štetu prirodnih resursa i građana, udaljavaju BiH od adekvatne borbe sa klimatskom krizom.
Već 50 godina u svijetu se 22. april obilježava kao Dan planete Zemlje. Dok 40 svjetskih lidera, na poziv američkog predsjednika Joe Bidena, učestvuju u samitu o klimatskim promjenama, predstavnici Centra za životnu sredinu, u razgovoru za Glas Amerike otkrivaju na koji način se BiH nosi sa globalnim izazovima i koliko su ove teme u fokusu bh. lidera.
Dan planete Zemlje obično je prilika da se predstavnici najviših bh. institucija osvrnu na klimatske promjene i ukažu na potrebu zaštite životnog okruženja. Međutim, situacija na terenu prikazuje jednu sasvim drugačiju sliku, tvrde ekološki aktivisti, koji gotovo svakodnovno nastoje da spriječe uništavanje i ekspolataciju prirodnih resursa BiH.
"Postoje dva principa bh. razmišljanja o ovoj temi: 'Raditi uobičajeno i kao da se ništa ne dešava' i 'Naša zemlja ne daje veliki doprinos emisijama poput Kine ili SAD-a'. Takvi stavovi će nas dovesti pred svršen čin i krizu kakvu već vidimo na pomolu sa pandemijom", kaže za Glas Amerike Majda Ibraković, koordinatorica Energije i klimatskih promjena u Centru za životnu sredinu (CZZS).
Prema njenim riječima, promjene izazvane pandemijom su samo mali talas u odnosu na „klimatski cunami“ koji dolazi i donosi probleme koje već sad osjećamo s ekstremnim temperaturama, vremenskim nepogodama, poljoprivredom i proizvodnjom hrane, nekontrolisanom sječom šuma, zagađenjem voda i enormnim emisijama u zraku.
"Bh. političari nastavljaju štititi interese lobija i profitera dozvoljavanjem eksploatacije naših resursa koji nas štite od negativnih posljedica klimatske krize. Samo potpunom promjenom paradigme i politike, okretanjem ka zelenoj tranziciji i očuvanju prirodnih vrijednosti, možemo ublažiti klimatsku i ekološku krizu i adaptirati se na promjene koje su već prisutne", kaže ona.
Pandemija i klimatske promjene
U trenutku kada je borba sa korona virusom u fokusu cijelog svijeta, mnogi stručnjaci brigu o javnom zdravlju dovode u vezu sa očuvanjem biodiverziteta, prirodnih staništa i različitih vrsta.
"Antropocentrični stav savremene civilizacije je nešto protiv čega se cijelo čovječanstvo, pa i naše društvo, mora boriti. Neophodno je osvijestiti opštu i političku javnost da za opstanak života na zemlji nije dovoljan samo čovjek, nego njegov održiv suživot sa drugim vrstama u zdravoj i stabilnoj životnoj sredini", objašnjava za Glas Amerike Aleksandra Dragomirović, potpredsjednica CZZS, koja dodaje da prirodu ne smijemo posmatrati kao razvojni resurs, već kao naš neophodan osnov za opstanak.
Prošle godine, obilježavanje Dana planete Zemlje u Bosni i Hercegovini proteklo je u neizvjesnoj borbi sa prvim udarima pandemije. To je bio povod da 27 ekoloških udruženja zatraže hitan sastanak sa svim relevantnim bh. institucijama kako bi se pristupilo oporavku i reformi javnih politika, a s ciljem lakšeg prevazilaženja postojeće krize izazvane pandemijom, ali i dugoročnim neodrživim upravljanjem resursima.
Dopis sa zahtjevima poslan je u junu na adrese entitetskih, državnih i međunarodnih institucija. Odgovor, ali ne i termin za sastanak, stigao je samo od Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
"Ova pasivnost govori o odnosu prema životnoj sredini u Bosni i Hercegovini. Šta onda da očekujemo kada klimatske promjene pokažu svoju najtamniju stranu?", pita se Tihomir Dakić, predsjednik CZZS, koji dodaje da su reakcije domaćih i stranih institucija prespore i nedovoljne, ali da će pomenuti zahtjevi ponovno biti proslijeđeni i ove godine.
Ekološki predstavnici ne očekuju da se stvari promijene preko noći, ali ističu da se mnogo toga moglo realizovati prethodnih deset mjeseci.
Prema njihovim riječima, dok su inspekcije bile fokusirane na sprječavanje širenja virusa, a građani onemogućeni da javno djeluju, dešavale su se intezivnije zloupotrebe prirodnih resursa.
"Sa jedne strane smo imali investitore koji bez obzira na pandemiju započinju radove na uništavanju rijeka, a sa druge strane smo imali aktiviste koji zbog mjera nisu mogli izraziti masovnije protivljenje", kaže Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za rijeke BiH, koja smatra da su zabrane javnog okupljanja pogodovale bh. vlastima.
"Javnost je bila uskraćena za blagovremeno, transparentno i pravedno učešće u postupcima koji se tiču pitanja životne sredine. Zbog toga je CZZS uložio zahtjev za da se pristup javnosti omogući korištenjem IT alata, kao i zahtjev da se olakša pristup ekološkoj pravdi. Dok prvom zahtjevu još uvijek nije udovoljeno, drugi je rezultirao Preporukom Ombudsmena za ljudska prava BiH", kaže Redžib Skomorac iz CZZS, koji se poziva na poštovanje Arhuske konvencije, koju je BiH potpisala 2008. godine, a koja predviđa da javnosti učestvuje u donošenju odluka, te ima pristup informacijama i pravosuđu u pitanjima životne sredine.
S obzirom na ograničeno kretanje ljudi tokom pandemije, mnogi evropski gradovi pristupili su prenamjeni prostora, tako da je privremenim oduzimanjem saobraćajnica automobilima, omogućen veći prostor za kretanje pješaka i biciklista. Uprkos apelima ekoloških organizacija, ova mjera nije realizovana u bh. gradovima.
"Gradovi koji su uhvatili 'talas' promjena, sada svoje privremene mjere mijenjaju u trajne, a donose nove privremene. Za to vrijeme pred nama je tek promjena koncepta razmišljanja kod donosioca odluka, prije svega onih na lokalnom nivou", kaže Dragan Kabić, koordinator transporta u CZZS.
Majda Ibraković smatra da se tokom pandemije, umjesto izgovora da su kapaciteti smanjeni, trebalo raditi na jačanju inspekcijskog nadzora i povećanju sankcija kad su u pitanju aktivnosti ugrožavanja životne sredine.
"Trebalo je i revidirati sve strateške dokumente i promijeniti planove za štetne projekte koji dokazano već ugrožavaju životnu sredinu, ali i bh. društvo i ekonomiju", objašnjava aktivistica Ibraković.
Ovo su samo neki od koraka koji su, prema mišljenju ekoloških predstavnika, mogli biti bar započeti u prethodnom periodu. S obzirom na izostanak njihove realizacije, ostaje otvoreno pitanje na koji način će BiH odgovoriti na krupnije izazove, poput energetske tranzicije, koja je primarni uslov bh. evropskog puta.
U nedavnoj izjavi za Glas Amerike stručnjaci Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju – RESET istakli su da je Evropski zeleni dogovor, koji propisuje potpunu dekarbonizaciju energetskog sektora do 2050. godine, jedinstvena šansa za razvoj BiH.
Međutim, BiH, koja bi svoju energetsku strategiju trebala prilagoditi Pariškom sporazumu i Sofijskoj deklaraciji, čija je potpisnica, još se nije izjasnila u kom pravcu ide u tom pogledu, zbog čega bi se u narednim decenijama mogla suočiti sa ozbiljnim društvenim, ekonomskim i socijalnim problemima.
See all News Updates of the Day
Izrael očekuje da Trump zauzme tvrd stav prema Iranu
Izrael očekuje da će Trumpova administracija zauzeti tvrd stav prema Iranu i njegovim nuklearnim ambicijama, što će stvoriti priliku za više mirovnih sporazuma sa arapskim susjedima, rekao je visoki član izraelskog sigurnosnog kabineta.
Ministar energetike Eli Cohen, u intervjuu za Reuters, također je rekao da je Izrael bliži nego ikad postizanju sporazuma o okončanju borbi u Libanu i potiskivanju Hezbollaha, kojeg podržava Iran, od granice, istovremeno insistirajući da Izrael zadržava pravo na vojno djelovanje ako se pregovor prekrši.
Izrael je u ratu na više frontova otkako je Hamas, kojeg podržava i Iran, pokrenuo napad iz Gaze na južni Izrael 7. oktobra 2023. Hezbollah je počeo napadati sljedećeg dana.
Izrael je zauzvrat započeo razornu zračnu i kopnenu kampanju u Gazi i posljednjih mjeseci intenzivirao svoje operacije u južnom Libanu.
Milicije koje podržava Iran često su građale Izrael iz Jemena i Iraka, a Izrael i Iran su razmjenjivali direktne napade.
Cohen je rekao da je Trump imenovao osoblje koje "sigurno podržava odlučnu akciju protiv Irana".
"Period prethodne Trumpove administracije karakterizirala je veća regionalna stabilnost", rekao je. "Pred kraj njegovog mandata, sankcije Iranu bile su blizu toga da natjeraju Iran da promijeni svoje ponašanje po pitanju nuklearnog pitanja."
"Tako da se svakako nadamo i vjerujemo da će se politika Trumpove administracije nastaviti s tim, a prije svega, vidimo da je najvažnije pitanje djelovati asertivno protiv Irana", rekao je Cohen.
Tokom svoje kampanje, Trump je rekao da je politika predsjednika Joea Bidena da ne provodi rigorozne sankcije za izvoz nafte oslabila Washington i ohrabrila Teheran, dopuštajući mu da prodaje naftu, akumulira gotovinu i širi svoje nuklearne potrage i utjecaj putem naoružanih milicija.
Trump je za državnog sekretara imenovao američkog senatora Marca Rubija, zagovornika mišićave vanjske politike prema Iranu. Mike Waltz, koji bi trebao postati savjetnik za nacionalnu sigurnost, također se zalagao za čvršći stav.
"Mislimo da on (Trump) cilja na dno. Obuzdati prijeteće aktere i stvoriti nova regionalna savezništva koja su vrlo važna", rekao je Cohen.
Godine 2018, kao predsjednik i uz podršku izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, Trump se povukao iz multinacionalnog sporazuma čiji je cilj bio spriječiti Iran da napravi nuklearnu bombu.
Washington je potom ponovno uveo sankcije kako bi prisilio Teheran na pregovore o širem sporazumu koji se odnosi na njegove projektile i potporu regionalnim opunomoćenicima.
Iran negira da je ikada imao program nuklearnog oružja, iako je vrhovni vođa Ali Khamenei rekao da nas svjetski čelnici "ne bi mogli zaustaviti".
Općenito se vjeruje da Izrael ima nuklearni arsenal, ali to nikada nije potvrdio niti opovrgnuo, održavajući politiku dvosmislenosti po tom pitanju desetljećima.
Također tokom Trumpova prvog mandata, Izrael je potpisao Abrahamov sporazum uz posredovanje SAD-a, koji je normalizirao veze s muslimanskim zemljama, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Bahrein.
Izrael se nada da će sklopiti sličan sporazum sa Saudijskom Arabijom, koja kaže da neće normalizirati veze s Izraelom ako ne uključuje barem put do palestinske države.
Što se tiče borbi u Libanu, Cohen je rekao: "Mislim da smo u trenutku kada smo bliže dogovoru nego što smo bili od početka rata."
Ključna tačka spora za Izrael, rekao je, jest osigurati da zadrži slobodu djelovanja ako se Hezbollah vrati u granična područja.
"Manje ćemo opraštati nego u prošlosti kada su u pitanju pokušaji stvaranja uporišta na teritoriji u blizini Izraela", rekao je Choen.
Što se tiče mehanizma za provedbu sporazuma, Cohen je rekao: "Postoje rasprave, ali nije dogovoreno."
Ko je voditelj i veteran Pete Hegseth - Trumpov neočekivani izbor za šefa Pentagona
Novoizabrani predsjednik Donald Trump iznenadio je mnoge svojim izborom osobe koja treba da upravlja najvećom vojskom na svijetu, nominujući voditelja Fox Newsa i odlikovanog veterana Petea Hagsetha za sekretara za odbranu.
Trump je izabrao osobu bez prethodnog iskustva u vladi ili rukovođenju većom kompanijom. Međutim, Hegseth, koji je oficir Nacionalne garde američke armije i voditelj programa "Fox i prijatelji" vikendom, privukao je pažnju pošto je predložio nekoliko izmjena u funkcionisanju Pentagona.
Hegseth se protivi programima koji promovišu rasnu i etničku raznovrsnost, jednakost i inkluzivnost u vojsci, ili DEI, koje je nazvao politički korektnim odnosno "woke".
Doveo je u pitanje ulogu žena u borbenim operacijama - koju je za žene otvorio sekretar za odbranu Ash Carter u januaru 2016. Od tada, žene zauzimaju položaje kao što su "zelene beretke", mjesta u pešadiji i mornarici, kao članice posade za borbene operacije, nakon što polože iste teške testove kao i muškarci.
Hegseth, koji je završio Princenton i Harvard, autor je knjige "Rat protiv ratnika", u kojem se vojni programi raznovrsnosti i inkluzivnosti krive za krizu u regrutaciji novih vojnika.
"Jednostavno nema dovoljno lezbejki iz San Francisca koje žele da uđu u 82. vazdušno-desantnu. Ne samo što se lezbejke ne pridružuju, već ti isti oglasi (namijenjeni njima) odbijaju mlade, patriotske, hrišćanske muškarce koji su tradicionalno popunjavali naše redove", napisao je.
Kandidat za šefa Penatagona takođe je nagovijestio da bi smijenio vojne lidere, uključujući načelnika združenih generalštaba, generala CQ Browna, kako bi uklonio one koji su podržavali DEI programe.
"Prije svega, morate da otpustite načelnika generalštaba i svakog generala, admirala, koji je učestvovao u tome", rekao je ranije ove godine voditelju podcasta Shawn Rynau.
Hegseth je služio u Iraku, Afganistanu i zalivu Gvantanamo kao oficir u pješadiji i zalagao se za to da američka vojska bude "smrtonosnija". Trump ga je hvalio kao "čvrstog, pametnog i osobu koja istinski vjeruje u politiku Amerike na prvom mjestu".
Hegsethovu nominaciju treba da potvrdi većina u Senatu. Republikanci trenutno imaju većinu od najmanje tri mjesta.
Jedan bivši zvaničnik Pentagona, koji je govorio za Glas Amerike pod uslovom da ostane anoniman pošto govori o nominaciji prije glasanja u Senatu, hvalio je Hegsethovu posvećenost američkim vojnicima i veteranima.
"Boriće se za njih pošto mu je zaista stalo do njih", rekao je taj bivši zvaničnik.
Drugi zvaničnici za nacionalnu bezbjednost, koji su također govorili za Glas Amerke pod uslovom da ne budu imenovani, rekli su da su iznenađeni Trumpovim izborom.
Nakon što je kongresmen Mike Walz sa Floride izabran za Trumpovog savjetnika za nacionalnu bezbjednost, mnogi su očekivali da mjesto sekretara za odbranu popuni neko od etabliranih republikanaca kao što je kongresmen Mike Rodgers iz Alabame, koji predsjedava Odborom za oružane snage, ili neko od članova istog odbora u Senatu, kao što su Joni Ernst iz Ajove ili Tom Cotton iz Arkansasa - oboje veterani.
Pentagon je nadležan za više od 2,5 miliona vojnika na aktivnoj dužnosti i pripadnika Nacionalne garde, i ima budžet za koji se očekuje da će ove godine prevazići 800 milijardi dolara.
Trump je u prvoj administraciji imao buran odnos sa svojim sekretarima za odbranu. Njegov prvi sekretar, penzionisani general Jim Mattis podnio je ostavku u znak protesta zbog Trumpovog ponašanja prema saveznicima i odluke da povuče sve američke vojnike iz Sirije. Drugi sekretar za odbranu Mark Esper, kasnije je rekao da je Tramp "nepodoban za položaj predsednika".
Poslije izbora, Trump je rekao voditelju podcasta Joeu Roganu da je njegova "najveća greška" u prvom mandatu bila što je imenovao "loše ljude", uključujući "neokonzervativce".
Hegseth je bio direktor grupe "Zabrinuti veterani za Ameriku", koju su finansirala braća Koch, a koja se zalaže za veću privatizaciju Sekretarijata za pitanja veterana.
Navodno je razmatran za položaj šefa Sekretarijata za pitanja veterana u prvoj Trumpovoj administraciji.
Rusija je otvorena za sve mirovne pregovore okončanja rata u Ukrajini ako ih Trump započne
Rusija je otvorena za pregovore o okončanju rata u Ukrajini ako ih pokrene novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, ali svi razgovori moraju biti zasnovani na realnosti ruskog napredovanja, rekao je novinarima u četvrtak moskovski ambasador pri UN-u u Ženevi.
Trump je više puta kritikovao razmjere zapadne pomoći Kijevu i obećao da će brzo okončati sukob, ne objašnjavajući kako.
Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima 5. novembra izazvala je zabrinutost u Kijevu i drugim evropskim prijestolnicama o stepenu buduće posvećenosti SAD-a pomoći Ukrajini.
"Trump je obećao da će riješiti ukrajinsku krizu preko noći. OK, budimo realni - naravno da razumijemo da se to nikada neće dogoditi", rekao je Genady Gatilov, ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi. "Ali ako on započne ili predloži nešto za početak političkog procesa, to je dobrodošlo."
Dodao je da svi takvi pregovori moraju biti zasnovani na, kako je rekao, "realnosti na terenu".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je više puta rekao da se mir ne može uspostaviti dok se sve ruske snage ne protjeraju i dok se sav teritorij koji je zauzela Moskva, uključujući Krim, ne vrati.
"Plan pobjede" koji je iznio prošlog mjeseca održava takve zahtjeve, kao i poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u, koji je Rusija dugo osuđivala.
Zelenski je rekao evropskim liderima u Budimpešti prošle sedmice da bi ustupci Rusiji bili "neprihvatljivi za Ukrajinu i samoubilački za cijelu Evropu".
Gatilov je ukazao da Trumpov izbor predstavlja novu mogućnost za dijalog sa SAD-om, ali da je šire resetovanje odnosa malo vjerovatno.
"Bez obzira na domaće političke pomake, (Washington) dosljedno teži osjećaju obuzdavanja Moskve... promjena administracije je malo mijenja", rekao je on.
"Jedini pomak (koji) bi mogao biti moguć je dijalog između naših zemalja, nešto što je nedostajalo u posljednjih nekoliko godina", dodao je.
Trumpov tim sastavlja listu Pentagonovih oficira za otpuštanje, kažu izvori Reutersa
Članovi tranzicionog tima novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa sastavljaju spisak vojnih oficira koji će biti otpušteni, a na listi imena mogli bi da se nađu i načelnici Združenog generalštaba, što bi predstavljalo preokret bez presedana u Pentagonu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na dva izvora.
Članovi tranzicionog tima novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa sastavljaju spisak vojnih oficira koji će biti otpušteni, a na listi imena mogli bi da se nađu i načelnici Združenog generalštaba, što bi predstavljalo preokret bez presedana u Pentagonu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na dva izvora.
Pretpostavlja se da će se nova administracija vjerovatno fokusirati na oficire za koje se smatra da su povezani sa Trumpovim bivšim predsjednikom Združenog generalštaba Markom Milleyjem koji je u posljednjoj knjizi Boba Woodwoarda "Rat" objavljenoj prošlog mjeseca Trumpa nazvao "fašistom do srži" zbog čega su ga saveznici novoizabranog predsjednika etiketirali kao nelojalnog.
"Svaka pojedinačna osoba koju je Milley imenovao i uzdigao će nestati, a postoji veoma detaljna lista svih koji su bili povezani sa njim", rekao je izvor.
Združeni generalštab okuplja oficire najvišeg ranga u američkoj vojsci i čine ga šefovi vojske, mornarice, marinaca, vazduhoplovstva, nacionalne garde i svemirskih snaga.
Planiranje otpuštanja je u ranoj fazi nakon Trumpove pobjede na izborima 5. novembra, no takvi planovi mogli bi i da se promijene kako njegova administracija bude dobijala oblik.
Objavljivanje planova dolazi dan nakon što je Trump izabrao komentatora i veterana Fox Newsa Petea Hegsetha za sekretara odbrane.
"Sljedeći predsjednik Sjedinjenih Država treba da radikalno revidira više rukovodstvo Pentagona kako bismo bili spremni da branimo svoju naciju i pobijedimo naše neprijatelje. Mnogo ljudi treba da bude otpušteno", napisao je Hegseth u svojoj posljednjoj knjizi "Rat protiv ratnika: iza izdaje ljudi koji nas drže slobodnima" iz 2024. godine.
Hegseth je "nanišanio" i Milleyjevog nasljednika, generala vazduhoplovstva CQ Browna, a Reutersov izvor potvrdio je takve pretpostavke navodeći da će Brown biti jedan od mnogih oficira koji će otići.
Jedan od sagovornika ipak je doveo u pitanje da li je takva "masovna paljba" na Pentagon uopšte izvodljiva i u kolikoj mjeri.
Nejasno je i da li bi Hegsethov nedostatak upravljačkog iskustva mogao da zakomplikuje njegovu potvrdu u Senatu i da li bi tradicionalnija alternativa za tu poziciju sprovela tako široka otpuštanja u Pentagonu.
Dodatno, neki sadašnji i bivši američki zvaničnici umanjuju mogućnost za tako velike promjene, ocjenjujući da bi takav potez bio nepotreban i ometajući faktor u vreme globalnih previranja sa ratovima koji bijesne u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Trump odabrao Marca Rubija za državnog sekretara
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da nominira republikanskog senatora Marca Rubija za američkog državnog sekretara.
"On će biti snažan zagovornik naše nacije, pravi prijatelj našim saveznicima i neustrašivi ratnik koji nikada neće ustuknuti pred našim protivnicima", naveo je Trump u izjavi.
Izbor bi trebao doći kao olakšanje za američke partnere zabrinute da bi se Trumpova administracija mogla povući iz svoje globalne mreže saveza, uključujući NATO, s obzirom na Trumpov pristup vanjskim poslovima koji je više "Amerika na prvom mjestu".
Rubio (53) se proteklih godina zalagao za mišićavu vanjsku politiku u odnosu na geopolitičke neprijatelje Amerike, uključujući Kinu, Iran i Kubu.
U posljednjih nekoliko godina ublažio je neke svoje stavove kako bi se više uskladio s Trumpovim stavovima. Novoizabrani predsjednik optužuje bivše predsjednike SAD-a da su doveli Ameriku u skupe i uzaludne ratove i zalagao se za suzdržaniju vanjsku politiku.
Rubio je u nedavnim intervjuima rekao da Ukrajina treba da traži sporazumno rješenje sa Rusijom, a ne da se fokusira na vraćanje cjelokupne teritorije koju je Rusija zauzela u posljednjoj deceniji. On je također bio jedan od 15 republikanskih senatora koji su glasali protiv paketa vojne pomoći Ukrajini od 95 milijardi dolara, usvojenog u aprilu.
"Nisam na strani Rusije - ali nažalost stvarnost je da će se rat u Ukrajini završiti sporazumnim rješenjem", rekao je Rubio za NBC u septembru.
Rubijev izbor ima domaći, ali i međunarodni značaj.
Rubio će vjerovatno pridavati mnogo veći značaj Latinskoj Americi nego bilo koji prethodni državni sekretar, rekao je Mauricio Claver-Carone, Rubijev saveznik, bivši predsjednik Međuameričke razvojne banke i bivši pomoćnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Latinsku Ameriku u prvoj Trumpovoj administraciji.
Rubio je bio jedan od tri posljednja Trumpova kandidata za potpredsjednika. Novoizabrani predsjednik je na kraju izabrao američkog senatora JD Vancea.
Za vrijeme Trumpovog mandata 2017-2021, na primjer, Rubio je susponzorirao zakon koji bi otežao Trumpu da se povuče iz Sjevernoatlantskog saveza, zahtijevajući od dvije trećine Senata da ratificira povlačenje.
Trump je godinama kritikovao zemlje članice NATO-a koje nisu uspjele da ispune dogovorene ciljeve vojne potrošnje i upozoravao je tokom kampanje da ne samo da će odbiti da brani nacije "delinkventne" u finansiranju, već će takođet ohrabriti Rusiju da njima „radi šta god želi”.
Peking je sankcionirao Rubija 2020. zbog njegovog stava o Hong Kongu nakon demokratskih protesta.
Najvažnije, Rubio je pozvao Ministarstvo finansija 2019. godine da pokrene reviziju nacionalne sigurnosti popularne kineske aplikacije za društvene mreže TikTok koju je kupila Musical.ly, što je potaknulo istragu i problematičan nalog za prodaju.
Kao najviši republikanac u obavještajnom odboru Senata, on je također nastavio s Bidenovom administracijom, zahtijevajući da blokira svu prodaju Huaweiju ranije ove godine nakon što je sankcionirana kineska tehnološka kompanija objavila novi laptop koji pokreće Intel AI procesorski čip.
Rubio, čiji je djed pobjegao sa Kube 1962. godine, također je otvoreni protivnik normalizacije odnosa s kubanskom vladom, što Trump prihvata.
Šef podkomiteta Predstavničkog doma koji nadgleda poslove Latinske Amerike, on je također čest i žestoki kritičar vlade Nicolasa Madura u Venecueli.
