Izdvojeno
Istražna komisija Parlamenta BiH poziva trojicu sudija
Privremena istražna komisija Parlamenta Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosuđu najavila je da će kao svjedoke pozvati sudije Branka Perića, Milana Blagojevića i Farisa Vehabovića, koji su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdili da će se odazvati i govoriti o uočenim nepravilnostima sistema.
Predsjedavajući Privremene istražne komisije PSBiH Damir Arnaut rekao je za BIRN BiH da je na jučerašnjoj sjednici odlučeno da će radi svjedočenja pozvati sudiju Suda BiH Branka Perića, sudiju Okružnog suda u Banjoj Luci Milana Blagojevića i sudiju Evropskog suda za ljudska prava Farisa Vehabovića.
“Komisija je zadužila sekretarijat Komisije da koordinira sa sudijama po pitanju optimalnog termina za njihova svjedočenja”, kazao je Aranut.
Sudije Perić, Blagojević i Vehabović su za BIRN BiH izjavili da će se odazvati pozivu Komisije za svjedočenje.
“Ja ne smatram da Komisija i njen rad ugrožavaju sudsku nezavisnost. Parlamentarna vlast mora znati kako funkcioniše pravosuđe. Prvi put se događa nešto što bi trebalo biti redovna praksa. Dijalog između pravosuđa i zakonodavne vlasti je neophodan u demokratskom društvu. Prosto je neshvatljivo da tog dijaloga nije bilo gotovo trideset godina”, kazao je Perić.
Zakonodavna vlast, prema riječima Perića, mora da zna za probleme pravosuđa kako bi bila u mogućnosti da kroz inicijative definiše društvene ciljeve.
“Također, pravosuđe treba da zna šta su zakonodavni ciljevi i šta se očekuje od pravosuđa. Pravosuđe ne može biti izvan društva. Nezavisnost ne podrazumijeva izolovanost od politike i ciljeva koje kreiraju politike koje konstituišu vlast. Neodgovornost pravosuđa prema društvu je postala ozbiljan problem koji se mora riješiti”, rekao je Perić.
Sudija Blagojević je kazao da on ne bi spekulisao o čemu će ga Komisija saslušavati, ali da se planira odazvati pozivu.
“Ako dobijem poziv Parlamentarne posebne istražne komisije, ja ću se tom pozivu odazvati jer je on u skladu s Ustavom BiH i Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine BiH kojim je propisano pravo Parlamenta BiH, oba njegova doma da formira ovakve komisije i da one mogu da se bave svim pitanjima o javnog interesa uključujući i pitanje rada i pravilnosti rada pravosuđa u BiH”, naveo je Blagojević.
Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava, kazao je da će ono što će zvanično reći biti ograničeno njegovom funkcijom.
“Ni u kom slučaju ne dovodeći sebe u poziciju da budem u bilo kakvom konfliktu interesa u vezi sa funkcijom koju trenutno vršim tako da mislim da svaki sudija i treba da se ponaša. A što se tiče samog stanja u pravosuđu dovoljan je podatak sama činjenica da je formirana i počela sa radom ta Komisija i da će ispitivati stanje u pravosuđu dovoljno govori kakva je percepcija javnosti”, kaže Vehabović i dodaje da bez ozbiljnih promjena u sistemu pravosuđa percepcija javnosti se neće popraviti.
Arnaut je rekao da će Komisija na svojoj idućoj sjednici, koja će biti održana krajem juna ili početkom jula, osim sudija, pozvati direktore Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i Agencije za javne nabavke BiH.
Naglasio je da je Komisija usvojila Program rada, koji precizira da će obaviti sva saslušanja i pribaviti sve izvještaje do kraja 2020. godine, te dostaviti svoj Izvještaj i predložene izmjene zakonskih rješenja najkasnije do juna 2021. godine.
“Komisija je odlučila da zatraži od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća odgovore na pitanja da li Tužilaštvo BiH koristi CMS ili neki drugi sličan sistem za potrebe dodjeljivanja predmeta pojedinačnim tužiocima, ukoliko Tužilaštvo ne koristi takav sistem za potrebe dodjeljivanja predmeta, ko odlučuje o dodjeljivanju predmeta u Tužilaštvu BiH, ukoliko Tužilaštvo BiH ne koristi takav sistem za potrebe dodjeljivanja predmeta, da li je VSTV odobrio takvu praksu, ukoliko jeste, kada i na čiji zahtjev, da li bilo koje drugo tužilaštvo u BiH predmete dodjeljuje pojedinačnim tužiocima bez korištenja CMS ili sličnog sistema”, kazao je Arnaut.
Dodao je da Komisija od Vijeća ministara BiH traži sve informacije o postupanju nadležnih institucija u vezi s uspostavom širih pravila i jačanja sankcija po pitanju sukoba interesa nosioca pravosudnih funkcija, uključujući njihove bliske srodnike. Od Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) zatražene su i informacije o svim donacijama u periodu između 15. marta do 31. maja 2020. godine, sa nazivom uvoznika i donatora, opisom i vrijednošću robe i podacima o krajnjem korisniku.
Od UIO-a Komisija traži da dostavi detaljno sve podatke (proizvođač, zemlja porijekla, prodavac, iznos i količina i datum uvoza) u vezi s uvozom respiratora u BiH od strane preduzeća “Srebrna malina” i “Medietic”, kao i detaljne podatke o uvozu medicinske opreme za pokretnu bolnicu od strane preduzeća “Balkan Global”.
“Komisija od Agencije za lijekove BiH traži da dostavi detaljno sve podatke o izdavanju dozvole za interventnu nabavku respiratora preduzećima ‘Srebrna malina’ i ‘Medietic’, kao i podatke o zahtjevu i procedurama u vezi s izdavanjem dozvole za interventnu nabavku medicinske opreme za pokretnu bolnicu preduzećima ‘Balkan Global’ i ‘Derby Trade’”, navodi se u saopćenju PSBiH.
Iz PSBiH je saopćeno da Komisija od Suda BiH traži sve podatke o predmetima koji se vode duže od pet godina, i to na način da se dostavi broj predmeta, godina kada je predmet započet, na koga se predmet odnosi i ime sudije koji vodi predmet.
See all News Updates of the Day
Matt Gaetz, Trumpov kandidat za državnog tužioca, povlači ime iz nominacije
Bivši republikanski predstavnik Matt Gaetz povlači svoje ime iz razmatranja za mjesto državnog tužioca. Njega je predložio novoizabrani američki predsjednik Donald Trump.
“Jučer sam imao odlične sastanke sa senatorima. Cijenim njihove pažljive povratne informacije – i nevjerovatnu podršku mnogih. Iako je zamah bio snažan, jasno je da je moja potvrda nepravedno postala smetnja kritičnom radu tranzicije Trump/Vance”, napisao je Gaetz na platformi društvenih medija X.
Etički komitet Predstavničkog doma SAD nije uspio u srijedu postići dogovor o tome hoće li objaviti nalaze iz svog skoro završenog izvještaja o Gaetzu.
Predsjedavajući odbora, republikanski predstavnik Michael Guest, izašao je sa dugotrajnog sastanka odbora, rekavši: "Nije bilo saglasnosti odbora da se objavi izvještaj." Odbio je dalji komentar.
Gaetz je optužen za seksualno zlostavljanje i nedozvoljenu upotrebu droga prije nego što ga je Trump izabrao da postane najviši službenik za provođenje zakona u zemlji u administraciji koja preuzima dužnost 20. januara.
ABC News i The Washington Post objavili su da je komisija pribavila dokumente koji pokazuju da je Gaetz platio dvije žene koje su se pojavile pred komitetom kao svjedokinje ukupno više od 10.000 dolara u periodu od jula 2017. do kraja januara 2019. Žene, koje su imale više od 18 godina u vrijeme isplata, rekao je vijeću da je dio novca bio za seks.
Trampov tranzicijski portparol branio je Gaetza u izjavi.
“Ministarstvo pravde je dobilo pristup otprilike svakoj finansijskoj transakciji koju je Matt Gaetz ikada preduzeo i došlo je do zaključka da nije počinio nikakav zločin. Ova curenja imaju za cilj da potkopaju mandat ljudi da reformišu Ministarstvo pravde”, sa Gaetzom na čelu agencije, rekao je portparol.
Nekoliko američkih senatora, podjednako demokrata i republikanaca, zahtijevalo je da se izvještaj objavi kako bi mogli razmotriti opseg Gaetzove prošlosti dok su preuzimali svoju ustavom propisanu ulogu potvrđivanja ili odbijanja kandidata za novi predsjednik kabineta.
Nekoliko sati nakon što ga je Trump imenovao kao kandidata, Gaetz (42) je podnio ostavku u Kongresu, iako je upravo bio reizabran na peti mandat. Njegovom ostavkom okončana je istraga Etičkog odbora Predstavničkog doma, koja je bila pri kraju.
Gaetz je u srijedu bio u Kapitolu kako bi se sastao s nekim od senatora koji bi glasali o njegovoj nominaciji.
Senat nije glasao za odbacivanje predsjedničkog kandidata za poziciju u kabinetu od 1989. godine, pri čemu članovi obje političke stranke odaju široko poštovanje novim predsjednicima kako bi popunili položaje najvišeg nivoa sa imenovanim osobama po njihovom izboru.
Ukrajina kaže da je Rusija lansirala interkontinentalnu raketu, SAD tvrde da je u pitanju raketa srednjeg dometa
Ukrajinska vojska saopštila je u četvrtak da su ruske snage lansirale interkontinentalnu balističku raketu na Ukrajinu, što bi, ako se potvrdi, bila prva upotreba takvog oružja od ruske invazije početkom 2022.
Ukrajinske zračne snage saopćile su da je projektil lansiran iz ruske regije Astrahan i da je dio šireg niza napada koji su uključivali hipersoničnu raketu i sedam krstarećih projektila.
Rusija nije odmah komentarisala ukrajinsku izjavu.
Međutim, prema početnoj američkoj procjeni napad je izveden balističkom raketom srednjeg dometa, a ne interkontinentalnom, rekli su za AP i Reuters neimenovani američki zvaničnici.
Prema Asocijaciji za kontrolu naoružanja sa sjedištem u SAD-u, balističke rakete srednjeg dometa putuju između 3.000-5.500 km, dok interkontinentalne balističke rakete (ICBM) putuju više od 5.500 km.
Napad dolazi nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Države i Britanija, odvojeno, dozvolile Ukrajini da koristi rakete većeg dometa u napadima na ciljeve dublje unutar Rusije.
Ukrajinski zvaničnici prijavili su u četvrtak štetu na industrijskoj lokaciji u regiji Dnjepropetrovsk kao rezultat ruskih zračnih napada.
Guverner Dnjepropetrovska Serhiy Lysak rekao je da su napadi pogodili grad Dnjepar i izazvali nekoliko požara.
Volodimir Artjuh, guverner ukrajinske oblasti Sumy, rekao je na Telegramu da su ruske snage granatirale područja duž granice između dvije zemlje i napale dronom iz vazduha.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je njena protivvazdušna odbrana uništila dvije ukrajinske bespilotne letjelice iznad Rostovske oblasti i dvije bespilotne letelice iznad Volgograda. Također je rečeno da je oborila i dvije krstareće rakete Storm Shadow britanske proizvodnje.
Jurij Sljusar, vršilac dužnosti guvernera Rostova, rekao je na Telegramu da nema žrtava i štete kao rezultat ukrajinskog napada.
Američke mine
SAD planiraju poslati Ukrajini protupješadijske nagazne mine kako bi pomogle kijevskim snagama da odbiju napredovanje ruskih kopnenih trupa, izjavio je u srijedu američki ministar odbrane Lloyd Austin.
Ova odluka je drugi preokret američke politike u posljednjih nekoliko dana nakon što je predsjednik Joe Biden, u posljednja dva mjeseca svog mandata u Bijeloj kući, promijenio svoj stav i rekao da je Ukrajina sada slobodna da lansira rakete dugog dometa, koje je isporučio Washington, dublje u Rusiju.
Ukrajina je svojim prvim napadom u utorak brzo gađala skladišta municije.
Austin je, govoreći novinarima koji su putovali s njim na put u Laos, rekao da je dopuštanje slanja američkih nagaznih mina u Ukrajinu postalo neophodno zbog promjene taktike na bojnom polju od strane moskovskih snaga.
Rekao je da ruske kopnene trupe predvode pokret na bojnom polju, a ne snage zaštićene oklopnim transporterima, tako da Ukrajina ima "potrebu za stvarima koje mogu pomoći u usporavanju tog napora od strane Rusa".
Rusija je posljednjih sedmica zauzela više teritorija u istočnoj Ukrajini.
Austin je rekao da se nagazne mine koje će SAD obezbijediti mogu kontrolisati radi samoaktivacije i samodetonacije.
Rusija, kao i Sjedinjene Države, nije potpisala konvenciju Ujedinjenih naroda o zabrani protupješadijskih mina, ali Ukrajina jeste, rekao je u srijedu portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Rusija je rasporedila najmanje 13 tipova nagaznih mina u Ukrajini, prema Human Rights Watchu, i intenzivno ih koristi na teritoriji koju je zauzela od Ukrajine, navodi Washington Post.
SAD su u srijedu također rekle da Kijevu šalju još 275 miliona dolara vrijedan paket municije, uključujući oružje za raketne sisteme, artiljeriju i protutenkovsko oružje. Ovo je 70. takva pošiljka od avgusta 2021.
Čini se da su promjenjive politike i dodatna opskrba oružjem pokušaj Bidena i njegovog odbrambenog tima da podrže ukrajinske ratne napore prije nego što novoizabrani američki predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. januara.
Trump je bio skeptik u pogledu nastavka američke podrške Ukrajini, tvrdeći da će rat završiti prije nego što uopće preuzme dužnost, ali ne nudi nikakve detalje o tome kako će to učiniti.
Dopisnica VOA Pentagona Carla Babb dala je svoj doprinos ovom izvještaju. Neke informacije za ovaj izvještaj dao je Reuters.
SAD: Broj prijava za nezaposlene najniži u sedam mjeseci
Broj Amerikanaca koji su podnijeli nove zahtjeve za naknadu za nezaposlene pao je na najniži nivo u sedam mjeseci prošle sedmice, što ukazuje na to da se rast broja radnih mjesta vjerovatno vratio u novembru nakon što je prošlog mjeseca naglo usporio usred uragana i štrajkova.
Međutim, nezaposlenima je potrebno više vremena da nađu novi posao.
Izvještaj Ministarstva rada u četvrtak također je pokazao da je nezaposlenost porasla na nivoe posljednji put viđene krajem 2021. Labava tržišta rada drže otvorena vrata za treće smanjenje kamatne stope Federalnih rezervi sljedećeg mjeseca, uprkos nedavnom nedostatku napretka u smanjenju inflacije na cilj od 2%.
"Nema znakova početne recesije u ovim brojkama", rekao je Carl Weinberg, glavni ekonomista u High Frequency Economics. "Tržište rada omekšava, ali ne implodira."
Početni zahtjevi za državnu naknadu za nezaposlene pali su za 6.000 na sezonski prilagođenih 213.000 za sedmicu završenu 16. novembra, što je najniže očitanje od aprila. Ekonomisti koje je anketirao Reuters prognozirali su 220.000 zahtjeva za posljednju sedmicu.
Podaci su uključivali praznik Dana veterana, što je moglo uneti određenu volatilnost. Nekorigovana potraživanja su se prošle sedmice smanjila za 17.750 na 213.035. Broj prijava u Kaliforniji pao je za 4.657, skoro preokrenuvši prošlosedmični skok od 5.906.
Također je zabilježen značajan pad prijava u New Jerseyu, Ohaju, Georgiji, Teksasu i Indijani. U New Jerseyu i Teksasu prošle sedmice broj prijava raste, a za koje se okrivljuju otpuštanja u industriji obrazovnih usluga, kao i u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne pomoći.
Iako su ukupna potraživanja porasla početkom oktobra usljed poremećaja uzrokovanih uraganima Helene i Milton, kao i štrajkovima fabričkih radnika u Boeingu i još jednoj avio-kompaniji, otpuštanja su i dalje niska. To ublažava udar na tržište rada zbog sporog zapošljavanja.
Podaci o potraživanjima pokrivali su period tokom kojeg je vlada anketirala preduzeća koja nisu u poljoprivredi u novembarskom izvještaju o zapošljavanju. Potraživanja su značajno opala između sedmica istraživanja u oktobru i novembru.
Dolar se malo promijenio u odnosu na korpu valuta.
Vladini podaci od utorka potvrdili su da su Helene, Milton i štrajkovi iz zračne luke uzrokovali veliki dio naglog usporavanja rasta radnih mjesta u oktobru.
Državni izvještaj o zapošljavanju i nezaposlenosti također je pokazao da tržište rada stalno usporava. Ekonomisti su procijenili da su štrajkovi i oluje vjerovatno oduzeli između 100.000 i 125.000 radnih mjesta sa platnih spiskova prošlog mjeseca.
Platni spiskovi koji nisu u poljoprivredi porasli su za oskudnih 12.000 radnih mjesta u oktobru, što je najmanji porast od decembra 2020. godine, nakon povećanja za 223.000 u septembru.
Štrajk Boeinga okončan je početkom ovog mjeseca nakon što su radnici prihvatili novi ugovor, dok je obnova u toku u područjima koja su razorena uraganima. To stvara bazu od najmanje 100.000 radnih mjesta za novembarske platne spiskove.
Podaci sljedeće sedmice o popisu nezaposlenih mogli bi ponuditi više jasnoće o stanju na tržištu rada u novembru.
Broj ljudi koji su primali beneficije nakon početne sedmice pomoći, zamjene za zapošljavanje, porastao je za 36.000 na sezonski prilagođenih 1.908 miliona tokom sedmice koja se završava 9. novembra, pokazuje izvještaj o potraživanjima. Takozvana kontinuirana potraživanja potaknuta su odsustvima vezanim za Boeing i uraganima.
Izvještaj o zapošljavanju za novembar mogao bi odrediti hoće li Fed ponovo smanjiti stope u decembru. Američka centralna banka je ranije ovog mjeseca snizila kamatne stope za 25 baznih poena, snizivši referentnu kamatnu stopu na raspon od 4,50%-4,75%.
Fed je započeo svoj ciklus ublažavanja politike sa neuobičajeno velikim smanjenjem stope od pola procentnog poena u septembru, svojim prvim smanjenjem troškova zaduživanja od 2020.
Povisio je stope za 525 baznih poena 2022. i 2023. kako bi obuzdao porast inflacije.
Izabranik Donalda Trumpa za "graničnog cara" nadziraće povećanje deportacija
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump kaže na svom Truth Social nalogu da će njegov izabranik za "graničnog cara", Tom Homan, “biti zadužen za sve deportacije ilegalnih stranaca natrag u njihovu zemlju porijekla”.
Izbor Donalda Trumpa za "graničnog cara" radio je više od 30 godina u saveznoj kontroli imigracije. Tom Homan je na ovogodišnjoj republikanskoj nacionalnoj konvenciji rekao da je svaki predsjednik rekao da će osigurati granicu, ali samo Trump je to i učinio.
“On je stvorio najsigurniju granicu u našoj istoriji. I to je hladna činjenica. Podaci to dokazuju. I pogodite šta: on će to učiniti ponovo.”
Tokom kampanje, Trump je obećao masovne deportacije imigranata bez dokumenata.
"Odmah po polaganju zakletve, pokrenut ću najveći program deportacije u američkoj historiji", najavio je Trump tokom kampanje.
Iako stručnjaci primjećuju da stope migracija i kriminala nisu povezane, Homan kaže da će deportacije popraviti ono što on naziva imigracionim greškama u vrijeme predsjedništva Joea Bidena
“Predsjednik Trump će okončati ludilo o otvorenim granicama Biden-Harris. Zaustavit ćemo da se droga i kriminal slijevaju u vaše susjedstvo”, rekao je Homan.
Homan je bio vršilac dužnosti direktora Službe za imigraciju i carinu u prvoj Trumpovoj administraciji, gdje je predvodio 40 posto povećanja broja hapšenja usljed deportacije.
"Ukupna uklanjanja su smanjena jer je granica pod boljom kontrolom nego što je bila 45 godina."
Ilegalna imigracija bila je glavni problem za mnoge birače na ovogodišnjim izborima. Politički analitičar Francisco Rodríguez kaže da Homan ima pristup "nulte tolerancije".
"Dakle, ako ste ovdje kriminalac i ovdje imate dijete ili porodicu, Homan je izjavio da možete otići sa svojom djecom, sa svojim supružnikom. Niko ne kaže da će porodica biti razdvojena", kaže Rodríguez.
Bivša zastupnica savezne države Floride Daisy Baez kaže da je Trumpova namjera da nominuje Homana upozorenje za imigrantsku zajednicu.
"Ako niste državljanin ili stalni stanovnik, nemate garanciju da ćete ostati u ovoj zemlji. Vrlo je vjerovatno da ćete biti na listi onih koji ispunjavaju uslove za deportaciju", kaže ona.
“Imam poruku milionima ilegalnih stranaca koje je Joe Biden pustio u našu zemlju kršeći savezni zakon: Bolje da počnete da se pakujete odmah”, poručio je Homan.
Homan je bivši njujorški policajac koji je doprinio Projektu 2025, skupu prijedloga politike koje je objavila konzervativna istraživačka grupa Heritage Foundation, kako bi, "spasila zemlju iz stiska radikalne ljevice".
Međunarodni krivični sud naložio hapšenje izraelskog lidera Netanyahua, bivšeg ministra Gallanta i vođe Hamasa Al-Masrija
Sudije Međunarodnog krivičnog suda izdale su naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg šefa odbrane, kao i lidera Hamasa Ibrahima Al-Masrija zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.
Taj potez uslijedio je nakon što je tužilac ICC-a Karim Khan 20. maja objavio da traži naloge za hapšenje zbog navodnih zločina povezanih s napadima Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i odgovorom izraelske vojske u Gazi.
Izrael je odbacio nadležnost suda sa sjedištem u Hagu i negira ratne zločine u Gazi.
ICC je rekao da nije potrebno prihvatanje nadležnosti suda u Izraelu.
Izrael je ranije objavio da je ubio Al-Masrija, poznatog i kao Mohammed Deif, u zračnom napadu, ali Hamas to nije ni potvrdio ni demantovao.
Ova odluka pretvara Netanyahua i ostale u osumnjičene na međunarodnoj sceni i vjerovatno će ih dodatno izolirati i zakomplicirati napore u pregovorima o prekidu vatre kako bi se okončao 13-mjesečni sukob.
Ali njegove praktične implikacije mogle bi biti ograničene jer Izrael i njegov glavni saveznik, Sjedinjene Države, nisu članovi suda, a nekoliko Hamasovih dužnosnika je kasnije ubijeno u sukobu.
Netanyahu i drugi izraelski lideri osudili su zahtjev glavnog tužioca ICC-a Karima Khana za izdavanje naloga kao sramotan i antisemitski.
Predsjednik SAD-a Joe Biden također je osudio tužioca i izrazio podršku pravu Izraela da se brani od Hamasa. Hamas je također odbacio zahtjev.
Sjedinjene Države su u četvrtak odbacile odluku Međunarodnog krivičnog suda o nalogu za hapšenje Benjamina Netanyahua, premijera Izraela, i Yoava Gallanta, bivšeg ministra odbrane zemlje, tvrdeći da sud nema potrebnu nadležnost.
