Linkovi

Aktuelno

CIN: Namješten posao koštao rudnik milione

Bivša uprava Rudnika mrkog uglja „Đurđevik“ je na tenderu za višemilionski posao nabavke goriva pogodovala firmi Amira Junuzovića iz Lukavca. U ovom poslu Rudnik je izgubio skoro dva miliona maraka.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Firma „Junuzović-kopex“ iz Lukavca svake godine potpisuje višemilionske ugovore sa javnim preduzećima. Bavi se trgovinom nafte, transportom i građevinskim radovima te važi za uspješnu firmu sa tradicijom i iskustvom.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su otkrili da je najmanje tri puta poslovanje ove firme bilo nezakonito. Zahvaljujući kriteriju „dosadašnje saradnje“, koji nisu mogle ispuniti sve firme prijavljene na tender, „Junuzović-kopex“ je 2006. godine sklopio posao sa Rudnikom mrkog uglja (RMU) „Đurđevik“. Taj kriterij je propisao bivši direktor Rudnika Adnan Šabić. Iako gorivo ove firme nije bilo najjeftinije, „Junuzović-kopex“ je izabran za dobavljača i za taj posao je naplatio skoro 19 miliona KM. Članovi Ureda za razmatranje žalbi (URŽ) tvrde da kriterij „dosadašnje saradnje“ druge ponuđače dovodi u neravnopravan položaj, ali za vlasnika Amira Junuzovića on nije sporan.

Vlasnik firme „Junuzović-kopex” Amir Junuzović je dva puta osuđen za zloupotrebu i prevaru u poslovanju sa Rudnikom „Kreka”. (FOTO: CIN)
Vlasnik firme „Junuzović-kopex” Amir Junuzović je dva puta osuđen za zloupotrebu i prevaru u poslovanju sa Rudnikom „Kreka”. (FOTO: CIN)

„Te sve insinuacije koje nama stavljaju na teret da je to rađeno smišljeno zbog nas, to je ili neznanje, ili je smišljen postupak“, rekao je Junuzović u razgovoru sa novinarima CIN-a.

Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona je utvrdilo da je zbog nepravilnosti u procesu dodjele ugovora i nezakonitosti u njegovom sprovođenju ovaj posao koštao Rudnik skoro dva miliona maraka više nego je bilo potrebno. Tužilaštvo je zbog toga prošle godine optužilo Šabića, „Junuzović-kopex“ i dvojicu uposlenika firme i Rudnika.

Prije ugovora sa „Đurđevikom“ ova firma je zaradila novac zahvaljujući lažnim izveštajima o radu njezinih mašina u Rudnicima „Kreka“. Amir Junuzović je u vezi s tim već dva puta osuđivan za prevaru i zloupotrebu položaja, ali ne i njegova firma koja je i dalje mogla učestvovati na tenderima. Prema Zakonu o javnim nabavkama u BiH, samo osuđena firma može biti isključena iz postupka javne nabavke.

Rudnik mrkog uglja „Đurđevik” je zbog nezakonite nabavke goriva iz 2006. godine izgubio skoro dva miliona maraka. (FOTO: CIN)
Rudnik mrkog uglja „Đurđevik” je zbog nezakonite nabavke goriva iz 2006. godine izgubio skoro dva miliona maraka. (FOTO: CIN)

Ako sud potvrdi navode Tužilaštva, to bi se u budućnosti moglo desiti firmi „Junuzović-kopex“.

Direktorov sporni kriterij

Bivši direktor RMU „Đurđevik“ Adnan Šabić je početkom 2006. godine raspisao javni poziv za nabavku goriva. Rudniku je bila potrebna dvogodišnja zaliha - devet miliona litara dizela i 32.000 litara benzina.

Direktor Šabić je odredio način na koji će Rudnik izabrati dobavljača, cijeneći nekoliko kriterija: cijenu, način plaćanja, dokaz o ranijim poslovima te raniju saradnju sa Rudnikom.

Za ovaj posao su se takmičile četiri firme. Najnižu cijenu za dizel ponudio je „Shell Elektron“ iz Gračanice, za što je dobio i najviše bodova.

Međutim, zahvaljujući kriteriju „dosadašnje saradnje“, u konačnom zbiru bodova pretekao ga je „Junuzović-kopex“ koji je dobio maksimalnih deset bodova. Kako je „Junuzović-kopex“ jedini ispunjavao ovaj kriterij, tako je njegova ponuda dobila više bodova nego ponuda firme „Shell Elektron“. Komisija je „Junuzović-kopex“ proglasila najuspješnijom firmom na tenderu, iako je bila za 747.000 KM skuplja od ponude gračaničke firme. Kasim Šišić je bio član komisije koja je ocjenjivala pristigle ponude. On za CIN kaže da je i tada smatrao kako kriterij „dosadašnje saradnje“ nije u skladu sa zakonom i da daje privilegije određenim firmama.

„Ja sam njima skrenuo pažnju da bi trebalo da taj kriterijum zaobiđemo zato što on nije baš ni zakonski. On je tako neki k'o, maltene, izmišljen, jer oni su htjeli tog 'Kopexa'“, kaže Šišić.

Na osnovu ugovora i aneksa za nabavku dizela „Junuzović-kopexu“ je od 2006. do 2009. godine isplaćeno skoro 19 miliona maraka.

Direktor i vlasnik firme „Shell Elektron“ Muhidin Alić je bio nezadovoljan ovakvom odlukom jer je smatrao da je Rudnik diskvalifikovao sve ponuđače, propisavši dodjelu bodova za kriterij „dosadašnje saradnje“. Poslao je prigovor Komisiji za sprovođenje postupka, tražio da ispravi grešku i njegovoj firmi dodijeli posao nabavke dizela. „Ja nisam mogao naslutiti da bi mogao neko biti toliko hrabar da krši tako zakone“, komentariše Alić.

Članovi Komisije i direktor Rudnika Šabić nisu uvažili prigovor pa se Alić žalio URŽ-u koji je nadležan za praćenje i sprovođenje Zakona o javnim nabavkama te odlučivanje o žalbama nezadovoljnih ponuđača.

Kada je saznao za žalbu, direktor Rudnika Šabić je obustavio dodjelu ugovora, čekajući odgovor URŽ-a koji je stigao tek nakon 19 mjeseci.

U međuvremenu je Šabić, uz saglasnost Nadzornog odbora, ugovorio posao nabavke goriva sa „Junuzović-kopexom“, uz napomenu da može biti raskinut ukoliko URŽ usvoji žalbu drugog ponuđača.

Tadašnji predsjedavajući URŽ-a Amir Pilav kaže za CIN da je institucija kasnila u radu jer u to vrijeme nije imala dovoljno članova.

Kada je konačno donio odluku krajem 2007. godine, URŽ je u njoj napisao da Rudnik nije mogao uvrstiti u kriterije ni „dosadašnju saradnju“ niti dokaze o ranije ugovorenim poslovima. Nazvao ih je „neobjektivnim kriterijima“ koji ponuđače dovode u neravnopravan položaj.

Međutim, odluka je stigla prekasno - Rudnik je već ugovorio posao.

Vlasnik „Junuzović-kopexa“ ne vidi ništa sporno u ovakvim kriterijima. On tvrdi da ih je u to vrijeme imala većina javnih firmi u svojim tenderima te da bivši direktor Šabić nije imao interes da pogoduje njegovoj firmi. „Pazite, na kraju krajeva, Rudnik je propisao pravila i mi smo igrali po pravilima“, kaže Junuzović.

Prošle godine je Kantonalno tužilaštvo iz Tuzle podiglo optužnicu u vezi sa ovim slučajem. Tužilac Vedran Alidžanović kaže da je sporno što je kriterij, koji je mogao ispuniti samo „Junuzović-kopex“, bio odlučujući za dobijanje posla: „Dakle, to je rađeno tendenciozno - rađeno ciljano da se favorizuje jedan dobavljač, a na tom tenderu su se javili i drugi vrlo ozbiljni dobavljači“.

Tužilac Vedran Alidžanović kaže da kriterij „dosadašnje saradnje“ nije trebao biti odlučujući u postupku nabavke goriva. (FOTO: CIN)
Tužilac Vedran Alidžanović kaže da kriterij „dosadašnje saradnje“ nije trebao biti odlučujući u postupku nabavke goriva. (FOTO: CIN)

Šabić je odbio pričati sa novinarima CIN-a zbog suđenja koje je u toku u Kantonalnom sudu u Tuzli.

Rudnik je deset godina nakon tendera isplatio firmi „Shell Elektron“ odštetu od oko 1,1 milion maraka. Tadašnji direktor „Đurđevika“ Zijad Rahimić kaže da je to bio veliki udar za Rudnik: „Samo primjera radi, mogao si kupiti neke tri mašine koje su prijeko potrebne, kao što su oni rovokopači i utovarivači“.

Muhidin Alić kaže da je odšteta obezvrijeđena jer ju je njegova firma čekala godinama: „Nije isto milion naplatiti sad i kroz deset godina, to svako zna. Kamata je nula. I šta ti potrošiš para u toku postupka, nijedan advokat ne radi džaba, i vrijeme koje gubiš nije besplatno”.

Anonimna prijava za tužilaštvo

Dok je Alić čekao novac za odštetu zbog izgubljenog posla, u Tuzlansko tužilaštvo je stigla anonimna prijava. U njoj je pisalo da je, prema nezakonitom kriteriju, posao nabavke goriva za RMU „Đurđevik“ dobila firma iz Lukavca zbog čega je Tužilaštvo počelo istraživati ovaj slučaj.

Tužilac Vedran Alidžanović kaže da su utvrdili da je odgovoran tadašnji direktor Rudnika Šabić jer je u javnu nabavku uveo problematičan kriterij.

Tokom istrage je utvrđeno da je Rudnik izabrao skuplju ponudu na tenderu zbog čega je platio odštetu. „Taj iznos je za nas bio zastrašujući. I kao organ gonjenja koji prevashodno ima u cilju zaštitu javnog interesa i građana kao pojedinaca, ali i države i državnih resursa, s obzirom da se radi o javnom preduzeću, odlučili smo da podignemo optužnicu protiv odgovornih lica“, kaže Alidžanović.

Šabić je uhapšen sredinom 2017. godine i protiv njega je podignuta optužnica. Sa njim su optuženi i: bivši šef Službe za komercijalne poslove i Službe za javne nabavke Rudnika Esad Hodžić, firma „Junuzović-kopex“ i njen rukovodilac Sektora trgovine na veliko Nermin Alić.

Bivšem direktoru RMU „Đurđevik” Adnanu Šabiću se sudi za zloupotrebu položaja. (FOTO: CIN)
Bivšem direktoru RMU „Đurđevik” Adnanu Šabiću se sudi za zloupotrebu položaja. (FOTO: CIN)

Istragom su otkrivene i druge nezakonitosti u radu Šabića, Hodžića i Alića. Naime, oni su omogućili firmi „Junuzović-kopex“ da od Rudnika naplati skoro 400.000 maraka za troškove carinjenja dizela, iako firma te troškove uopće nije imala.

Junuzović je za CIN rekao da Tužilaštvo nije razumjelo ove troškove i da je njegova firma sve radila u skladu sa tenderom.

Tužilac je od Kantonalnog suda u Tuzli zatražio da Šabiću zabrani obavljanje odgovorne funkcije u bilo kojem javnom preduzeću u Bosni i Hercegovini (BiH) te da se od „Junuzović-kopexa“ oduzme oko 740.000 maraka nezakonite dobiti. Suđenje je u toku.

Zbog odštete, isplaćenih fiktivnih carina i razlike u cijeni goriva u odnosu na ponudu „Shell Elektrona“, Rudnik je ovaj posao platio dva miliona maraka skuplje.

Prevare i zloupotrebe javnih poslova

Prethodno je vlasnik firme „Junuzović-kopex“ Amir Junuzović dva puta osuđivan za zloupotrebu i prevaru u poslovanju.

Prvi put je osuđen 2012. godine na uvjetnu kaznu jer je sa tadašnjim direktorom Rudnika „Kreka“ iz Tuzle Enverom Omerdićem dogovorio da rudarske radove izvodi buldožerom koji se ne spominje u ugovoru. Njih dvojica su pisali i ovjeravali izvještaje o radu mašina te fakture sa neistinitim podacima.

Dvije godine kasnije Junuzović je osuđen na šest mjeseci zatvora zbog prevare u radu sa „Krekom“ tokom 2005. godine. Ovaj put je priznao da su njegovi radnici pravili lažne izvještaje o radu rovokopača koje firma nije ni imala. Na osnovu njih Rudnik im je platio skoro 80.000 KM.Junuzović tvrdi da je ovaj novac vratio Rudniku. Zatvorsku kaznu je zamijenio novčanom.

Uprkos ovim presudama njegova firma je nastavila učestvovati na tenderima. Prema Zakonu o javnim nabavkama BiH, osuđena firma može biti isključena iz postupka nabavke, ali nema pravila prema kojem bi presuda za vlasnika bila prepreka za učestvovanje njegove firme na tenderima.Od 2011. do marta 2018. godine „Junuzović-kopex“ je zaključio najmanje 89 ugovora sa javnim preduzećima i ustanovama, vrijednih skoro 24 miliona maraka.

Ukoliko Sud u Tuzli osudi ovu firmu, ona bi ubuduće mogla izgubiti pravo da učestvuje na tenderima.

Skupe greške

Firma „Junuzović-kopex” iz Lukavca je u posljednjih sedam godina na javnim nabavkama ugovorila poslove vrijedne skoro 24 miliona KM. (FOTO: CIN)
Firma „Junuzović-kopex” iz Lukavca je u posljednjih sedam godina na javnim nabavkama ugovorila poslove vrijedne skoro 24 miliona KM. (FOTO: CIN)

​Junuzovićeva firma je profitirala i kada nije pobjeđivala u postupcima javnih nabavki. Zbog grešaka u tenderskim procedurama javnih preduzeća i URŽ-a „Junuzović-kopex“ je naplatio ukupno 2,45 miliona maraka odštete.

„Junuzović-kopex“ se 2011. godine žalio na odluku „Željeznica Federacije BiH“ prema kojoj je brčanskoj firmi „Cerol“ dodijeljen posao nabavke goriva, vrijedan skoro 7,2 miliona maraka. Junuzović je smatrao da je „Cerol“ imao neispravnu dokumentaciju na tenderu. URŽ je uvažio žalbu, rekao Upravi preduzeća da ponovo odluči o dodjeli ugovora, ali „Željeznice“ to nisu učinile. Umjesto toga su potpuno obustavile nabavku, pokrenule novu proceduru i ponovo se odlučile za „Cerol“.

Junuzović se opet žalio i ovaj put je dobio odštetu od 790.000 KM.

Ova firma je još jednom tražila naknadu štete zbog povrede uvjeta konkursa - nakon što je „Elektroprivreda BiH“ (EPBiH) ugovorila nabavku goriva sa sarajevskom firmom „Hifa Petrol“.

Iako je URŽ odbacio žalbu „Junuzović-kopexa“, ispostavilo se da je ova firma bila u pravu jer je Sud BiH kasnije odlučio da URŽ mora promijeniti svoju odluku. Tako je i bilo pa je URŽ utvrdio da je EPBiH, nepoštujući zakon, oštetio privatnu firmu za skoro 1,7 miliona maraka.

Bivši generalni direktor EPBiH Elvedin Grabovica kaže da je preduzeće postupalo prema odlukama URŽ-a zbog čega nije odgovorno za štetu.

Istražujući odštete koje su određivane u postupcima javnih nabavki, novinari CIN-a su otkrili da je zbog pogrešnih odluka URŽ-a institucijama i javnim preduzećima naloženo da privatnim firmama isplate najmanje šest miliona KM.

See all News Updates of the Day

Zoran Tegeltija imenovan za mandatara za sastav Vijeća ministara BiH. U NATO se dostavlja dokument Program reformi BiH

Zoran Tegeltija

Zoran Tegeltija imenovan je za mandatara za sastav Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH), potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Igor Žunić, predsjednik Kluba Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Narodnoj Skupštini Republike Srpske.

Tegeltija je imenovan na posebnoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Iz Predsjedništva BiH je saopćeno da je na istoj sjednici Predsjedništvo BiH je donijelo odluku da će u NATO sjedište u Briselu dostaviti dokument Program reformi BiH.

U saopćenju se pojašnjava da će dokument biti dostavljen u roku od jedan dan nakon što Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdi imenovanje predsjedavajućeg i ministara Vijeća ministara BiH.

Na pitanje N1 upućeno predsjedavajućem Predsjedništva BiH Željku Komšiću da li je ANP potvrđen kao takav, Komšić nam je odgovorio da "dokument ide u Brisel".

Dokument Program reformi BiH prihvatljiv je NATO savezu, kaže član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

„Mi smo u proteklih dva mjeseca ovdje u Predsjedništvu BiH radili naporno sa našim prijateljima iz svijeta i sa NATO savezom i došli smo do dokumenta koji će biti dostavljen u NATO savez i koji omogućava nastavak našeg odnosa i saradnje sa NATO savezom”, kaže Džaferović, dodavši da je za njega najvažnije da je dokument u skladu sa vladavinom prava.

Članovi Predsjedništva BiH na vanrednoj sjednici
Članovi Predsjedništva BiH na vanrednoj sjednici

Članovi Predsjedništva BiH danas su razgovarali i sa ambasadorima Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Francuske, Ujedinjenim Kraljevstvom Velike Britanije i Sjeverne Irske, Njemačke i šefom Delegacije EU u BiH.

BiH je bez vlasti na državnom i federalnom nivou godinu dana, jer lideri stranaka, nakon izbora, nisu mogli postići dogovor.

Naime, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, nije želio glasati za dostavljanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP), koji je potreban da bi NATO odobrio aktivaciju Akcionog plana za članstvo (MAP).

Članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, uslovljavali su imenovanje Tegeltije slanjem ANP-a.

Tegeltijina biografija

Inače, nekadašnji ministar finansija Republike Srpske (RS) Zoran Tegeltija je rođen u Mrkonjić Gradu 1961. Po završetku gimnazije, preselio se u Sarajevo gdje je završio Ekonomski fakultet.

Magistrirao je sa 45 godina, a doktorirao dvije godine kasnije, 2008. Živi u Mrkonjić Gradu sa suprugom Dušankom, s kojom ima dvije kćerke – Jelenu i Ivanu.

Tegeltija je član SNSD-a od 1998. godine.

Centralna izborna komisija BiH (CIK) je ranije, postupajući po zahtjevu Predsjedništva BiH, kao organa nadležnog za imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara, utvrdila da Zoran Tegeltija ispunjava sve potrebne usloveza imenovanje propisane Izbornim zakonom BIH.

Odluka o imenovanju Tegeltije treba biti dostavljena u dalju proceduru Komisiji Predstavničkog doma Parlamenta BiH za pripremu izbora Vijeća ministara.

Tegeltija će, ako se odobri njegovo imenovanja, naslijediti Denisa Zvizdića na čelo predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Reakcije

Arhiv - Mirko Šarović
Arhiv - Mirko Šarović

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović naglašava da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik svojim glasom dobio mandatara, ali je to platio ulaskom Republike Srpske u NATO.

"Iako je obećavao da nikada neće prihvatiti ANP sada je potpuno jasno da je pristankom na ovaj dokument, kako god da se on zvao, Dodik aktivirao MAP i prodao Republiku Srpsku", smatra je Šarović.

Šarović naglašava da kojim god imenom ovaj dokument sada nazvao, a sigurno će se pravdati ovih dana da to nije to, jasno je da je Dodik prekršio rezoluciju NSRS o vojnoj neutralnosti, saopšteno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

"Time je sebe postavio visoko na sramnoj ljestvici osoba koje su donijele jednu od ključnih odluka pogubnih za interese građana i ciljeve Republike Srpske", zaključio je Šarović u saopštenju.

Zukan Helez, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, komentarišući imenovanje Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, izjavio je za RSE da je očito kako je "neko pred međunarodnim pritiskom - popustio".

"Vidjećemo u narednom periodu ko je taj ko je popustio. Bile su dvije suprotstavljene strane. Jedni su govorili da neće pristati na formiranje vlasti bez ANP-a, a Milorad Dodik je govorio da to ne želi i bio je izričit u tome. Očito da je urodio plodom diplomatski pritisak, a ključne stvari su se desile u ovome što je opozicija napravila. Stavili su potpise za održavanje vanredne sjednice za izmjenu poslovnika i tako je Dodik doveden pred svršen čin, kao i ostali iz Federacije BiH koji su bili protiv. Bitno je, i ja se ponosim time, što je i SDP (Socijaldemokratska partija BiH) učestvovala sa potpisom za izmjene poslovnika i mislim da je i to jedan od razloga što su požurili da urade i da imenuju mandatara. U svakom slučaju, dobro je da se odblokira proces i da se ide naprijed", izjavio je Helez za RSE.

Migranti u Tuzli dobijaju promrzline dok vlasti prebacuju odgovornost za smještaj

Migranti u Tuzli (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

Jedva punoljetni Afganistanac Sameh Khan noći provodi na tuzlanskim ulicama dok čeka da krene dalje na svom četverogodišnjem putu, na kojem je do sada već prošao Iran, Tursku i Srbiju.

Za razliku od gradova u kojima je boravio u ovim zemljama, za njega i stotine drugih migranata i izbjeglica u Tuzli još uvijek nije napravljen prihvatni centar, piše BIRN BiH.

“Neophodan nam je bilo kakav smještaj u periodu dok ne krenemo dalje, jer je navečer prehladno, svi smo promrzli”, kaže Khan i objašnjava da je na put krenuo da bi pomogao školovanje mlađe braće koja su ostala u Afganistanu.

On je zahvalan tuzlanskim volonterima koji već mjesecima pomažu migrantima i izbjeglicama, dok vlasti u Tuzli i dalje nisu obezbijedile niti jedno mjesto na kojem mogu da prenoće na suhom i dobiju ljekarsku pomoć. Dok vreće za spavanje sve manje mogu da zaštite migrante od nadolazeće hladnoće, vlasti u Tuzli ne mogu da se dogovore ko bi im trebao pomoći.

Sameh Khan (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)
Sameh Khan (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

U Tuzli je do sada, prema podacima Terenskog centra Službe za poslove sa strancima, registrovano 12.977 migranata u toku 2018. i 2019. godine. Volonteri su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazali da se u Tuzli svakoga dana, procjenjujući prema broju obroka koji podijele, nalazi od 80 do 130 migranata.

Prebacivanje odgovornosti

Nakon punih 18 mjeseci od početka dolaska migranata i izbjeglica u Tuzlu, premijer ovog kantona Denijal Tulumović je tek prije tri sedmice kazao da Vlada namjerava sa što manje sredstava napraviti migrantski centar u kome je zadržavanje moguće do 48 sati.

“To su nekakvi prostori gdje bi migranti bili zbrinuti u onom medicinskom, higijenskom i smještajnom dijelu, do onog trenutka do kad budu željeli napustiti ovaj prostor”, kaže Tulumović.

On je za BIRN BiH kazao da Vlada Tuzlanskog kantona ima želju da pomogne migrantima, ali da je to posao lokalnih gradskih vlasti.

Tuzlanski gradonačelnik Jasmin Imamović kaže da pomoć migrantima nije u nadležnosti grada niti kantona, nego državnih institucija.

“Gradska uprava nije nadležna za formiranje prihvatnog centra za migrante, takav centar nije planiran u Tuzli. Ne znam šta vam je i o čemu govorio premijer”, kaže Imamović za BIRN BiH.

Umjesto da se pravi migrantski centar, smatra Imamović, treba zaustaviti masovni ilegalni prelazak granice, “razotkriti, optužiti i osuditi krijumčare i organizatore ilegalnog prelaska granice, i treba postupiti poput ostalih evropskih država i to poput država EU”.

“Naravno, treba postupiti daleko humanije nego što to rade neke zemlje EU”, kaže Imamović.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić nedavno je rekao da je u dogovoru s Vladom Federacije BiH odlučio da se u Tuzli i Sarajevu naprave dva migrantska centra, ali na tim mjestima država još uvijek nema nadležnost i da tek očekuje da budu uvedeni u posjed kasarni.

Nedugo zatim, na sjednici 18. novembra, Gradsko vijeće Tuzle je usvojilo zaključak kojim se kritikuje dodjela kasarne u Ljubačama Vijeću ministara bez ranijeg dogovora s lokalnim vlastima.

Predstavnici Gradskog vijeća su, između ostalog, kazali i da je područje oko kasarne gusto naseljeno i minirano, i da su se predstavnici okolnih mjesnih zajednica žalili. Zatraženo je od Vlade Federacije da do naredne redovne sjednice Gradskog vijeća Tuzla stavi van snage odluku da se kasarna “Ljubače” dodijeli Vijeću ministara za smještaj migranata.

Ove odluke dodatno su pomjerile mogući datum otvaranja migrantskog centra, dok izbjeglice i migranti ljekarsku pomoć dobijaju najčešće od volontera na ulici.

Na granici izdržljivosti

Migranti u Tuzli (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)
Migranti u Tuzli (Fotografija preuzeta od BIRN BiH)

Senad Pirić već mjesecima s grupom volontera pomaže migrantima.

“Njihovo psihofizičko stanje je katastrofalno. Ja to nemam kome objasniti i reći. Oni su prepušteni volji dobrih ljudi. Ako mi obratimo pažnju, odvedemo ih doktoru. Znam ostati i do dva-tri sata ujutru napolju”, kaže Pirić i dodaje da zima dodatno pogoršava ionako loše uslove.

“Mi vidimo već po njihovom ponašanju da je odnio vrag šalu. Sistem se ovdje trebao davno uključiti, mislim da je reakcija zakašnjela i smatram da neće biti dovoljno ovo što su planirali”, kaže Pirić.

On smatra da će migranti biti prisiljeni da potraže skloništa.

“Počet će ulaziti u prazne kuće, palit će vatre da se ugriju i nastat će niz drugih problema”, kaže Pirić.

Volonter Danijel Vasilj kaže kako migrantima “treba smještaj, dostojanstvo, humanost i druga prilika, a ništa od navedenog im ne možemo dati jer nemamo sistemsku podršku”.

“Najteže mi je bilo uspostaviti neke granice do kojih možeš ići, jer ti kad si ovdje s njima, vidiš najgore što jedno društvo može pružiti i vidiš najgore što jedan čovjek može proživjeti u životu, i onda sve drugo postane nevažno”, kaže Vasilj.

“Ovi ljudi su prešli granicu kako su je prešli. Ako nisi u stanju zaštititi tu granicu, onda imaš odgovornost prema ljudima koji su ti u državi”, kaže Vasilj.

Nepostojanje migrantskog centra za veliki broj migranata znači da nemaju pristup nekim osnovnim uslugama.

Amin Gurma iz Maroka kaže kako ga u frizerskim salonima nisu htjeli uslužiti jer je migrant, ali da su iz Brčkog došli volonteri da ih šišaju.

“U Tuzli me niko nije želio da ošiša, a oni su došli da nas šišaju. Hvala im puno, neka ih Allah nagradi”, kaže Gurma.

Njemačka spremna pomoći BiH u stvaranju humanih uvjeta za smještaj migranata

Police escorting migrants from temporary migrant camp Vucjak near Bihac, October 15, 2019.

Delegacija Njemačke koju je poslala kancelarka Angela Merkel, nalazi se u posjeti Bosni i Hercegovini sa ciljem da sa bosanskohercegovačkim vlastima razgovara o rješavanju migrantske krize. 

Njemačka delegacija, koju predvodi Stephan Mayer, parlamentarni državni sekretar iz Ministarstva unutrašnjih poslova i član Bundestaga, susrela se sa članovima Predsjedništva BiH, te ministricom za ljudska prava i izbjeglice Semihom Borovac.

Kako je saopšteno iz kabineta ministrice Borovac, Mayer je naglasio kako je cilj Njemačke da se uspostavi kontrola i upravljanje migrantskom situacijom, te da pokušaju regulisati i reducirati migracije.

“U tom smislu pored pomoći Evropske komisije, Vlada Njemačke je spremna ponuditi još intenzivniju bilateralnu saradnju i podršku, posebno Graničnoj policiji BiH u smislu osiguravanja granica”, naveo je Mayer.

On je naglasio kako je vodeći princip Vlade Njemačke da se prema migrantima humano ophodi bez obzira na njihov status.

Njemačka delegacija je pozdravila odluku Vlade Federacije BiH kojom se osiguravaju dodatne dvije lokacije za alternativni smještaj migranata u kasarnama u Blažuju kod Sarajeva i Ljubače kod Tuzle.

Istovremeno, predstavnici Njemačke su zatražili podatke o potrebama za njihovo opremanje.

Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić je naglasio kako je Bosna i Hercegovina učinila mnogo na planu evidencije i uzimanja biometrijskih podataka migranata naglašavajući da Služba i Granična policija nisu dobili dodatna sredstva za rad.

On je dodao da je u prethodne dvije godine kroz BiH prošlo više od 52.000 migranata, te da je među njima evidentirano i više od 20 osoba koje su proglašene prijetnjom po nacionalnu sigurnosti i vraćene u matične zemlje.

Članice EU odgovaraju Francuskoj i traže nastavak proširenja

Sedam država članica Evropske unije se pridružilo Francuskoj u pozivu Evropskoj komisiji da do januara naredne godine izradi novu strategiju za što efikasniji proces u pristupnim pregovorima.

Za razliku od Francuske, oni traže nastavak procesa proširenja “bez nepotrebnog odlaganja”.

“Ne postoji održiva alternativa punopravnom članstvu zemalja Zapadnog Balkana u EU ako želimo efikasno da zaštitimo svoje interese u region”, podvukli su ministri inostranih poslova Austrije, Hrvatske, Češke Republike, Italije, Poljske, Slovačke i Slovenije, u pismu koji su oni u ponedeljak uputili odlazećem predsjedniku Evropske Komisije Jean Claude Junckeru.

Radio Slobodna Evropa (RSE) ima uvid u ovo pismo u kojem se između ostalog priznaje da trenutni proces pridruživanja na Zapadnom Balkanu “napreduje polako i pomalo neravnomjerno”.

“Stoga smo spremni da se konstruktivno uključimo u nastojanju da poboljšamo ovaj proces. Učinićemo to pod razumijevanjem da se taj poduhvat sprovodi na efikasan način i bude orijentisan na rezultate, te omogućava EU da postigne konsenzus o otvaranju pregovora o pristupanju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom u martu 2020. godine”, stoji u pismu u koji Radio Slobodna Evropa ima uvid.

Šefovi diplomatija šest evropskih zemalja ponavljaju da se u vrijeme obilježavanja 30 godišnjice pada Gvozdene zavjese koja je započela eru ujedinjenja Evrope, “konsolidacija Evrope ne može biti završena bez Zapadnog Balkana”.

“Otvorenost EU prema svim evropskim državama koje dijele naše vrijednosti i spremne su da prihvate pravnu stečevinu EU-a najvažnije je za istorijsku misiju Unije za dovršavanje evropskog ujedinjenja”, poručuje se u pismu.

Ministri inostranih poslova Austrije, Hrvatske, Češke Republike, Italije, Poljske, Slovačke i Slovenije takođe ocjenjuju da nema sumnje da se trajna stabilnost i sigurnost kao i nastavak reformskih procesa u regionu najbolje mogu postići integracijom u EU, te da proces pridruživanja jeste, prema njima, najvažniji instrument za postizanje ovog cilja, čime ključni doprinos sigurnosti i prosperitetu Unije.

Savjet opštih poslova EU raspravlja o proširenju

Savjet opštih poslova zemalja članica Evropske unije (EU) danas, 19. novembra, će raspravljati o proširenju, s namjerom da pošalje pozitivnu odluku zemljama regiona.

“Veoma je važno što ćemo danas poslati poruku da Evropa neće okrenuti leđa Zapadnom Balkanu”, izjavila je, uoči sastanka, ministrica inostranih poslova Finske Tytti Tupurainen, čija zemlja predsjedava Evropskom Unijom.

Ona je nedavnu inicijativu Francuske o takozvanom obnovljenom pristupu prema proširenju ocijenila “opsežnom i sveobuhvatnom”, ali je naglasila da na sastanku neće biti rasprave o tom dokumentu.

Dodala je da je dobro što zemlje članice EU ”imaju svoje prijedloge” po pitanju proširenja jer to, prema njenim riječima, čini da proces napreduje, ali je takođe pojasnila da treba čekati novi saziv Evropske komisije za pokušaj pronalska konsenzusa o proširenju.

Francuska državna sekretarica Amelie De Montchalain je ponovila stajalište te zemlje da je neophodna promjena pristupa da bi proces bio uspješan. Odbacila je navode da francuska inicijativa ne dolazi u dobrom trenutku, imajući u vidu da su neke države regiona već u procesu pristupnih pregovora.

“Ne želimo da mijenjamo pravila igre dok igra traje. Danas vidimo da proces ne funkcioniše na ovaj način i da je veoma frustrirajući”, naglasila je De Montchalain na početku sastanka.

Francuska ministrica je ohrabrena činjenicom da su mnoge zemlje članice EU izrazile spremnost da, prema njenim riječima, traže od Komisije da izađe sa novom metodologijom, ali je podvukla da su Holandija i Danska izrazila punu podršku francuskom predlogu.

Današnji sastanak je prvi na evropskom nivou gdje se raspravlja o proširenju, nakon kraha na oktobarskom samitu kada nije odobreno otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Glavnu prepreku u postizanju konsenzusa oko ovog pitanja je predstavljala Francuska koja je otvaranje budućih pristupnih pregovora između EU i kandidatskih zemalja uslovila usvajanjem nove metodologije u procesu proširenja. Prošle nedjelje je Francuska predala zemljama članicama svoju viziju kako treba da se promijeni pristup u procesu pregovora o članstvu.

Počela druga nedjelja javnih svedočenja u istrazi o opozivu Trumpa

Jennifer Williams i Alexander Vindman svjeodočiće u Kongresu o telefonskom razgovoru predsjednika Trumpa i Zelenskog

Nedjelja sa zgusnutim rasporedom javnih saslušanja o opozivu predsjednika SAD Donalda Trumpa započeta je jutros pred Odborom za obavještajna pitanja u Predstavničkom domu Kongresa.

Svjedoče direktor za evropska pitanja u Savjetu za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Alexander Vindman i savjetnica potpredsednika Mike Pencea Jennifer Williams. Oboje su slušali telefonski razgovor predsjednika Trumpa sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim od 25. jula.

Direktor za evropska pitanja pukovnik Alexander Vindman je u uvodnoj riječi rekao da "ne služi nijednoj političkoj partiji, već zemlji" i da je svoje zabrinutosti u vezi sa razgovorom Trumpa i Zelenskog prijavio iz "osjećaja dužnosti".

"Zabrinuo me je razgovor, mislio sam da je neprimjeren. Nije primjereno da predsjednik SAD od strane vlade traži da istraži američkog državljanina", kaže on.

Zvaničnik Bele kuće rekao je da je to prijavio pretpostavljenima, kao i ambasadoru SAD u EU Gordonu Sondlandu.

"Prijavio sam svima u lancu komande jer je imalo posljedice po nacioanlnu bezbjednost zemlje. Kada sam to prijavio, nisam mislio da ću sjediti ovdje i svjedočiti. Uradio sam to iz osjećaja dužnosti jer sam kroz cijelu karijeru branio nacionalnu bezbjednost ove zemlje", rekao je Vindman.

Savjetnica potpredsednika Mike Pencea Jennifer Williams dala je kratku uvodnu izjavu u kojoj je ponovila da je slušala razgovor predsjednika SAD i Ukrajine 25. jula i istakla da nije bio poput ranijih predsjedničkih razgovora koje je slušala.

"Kao što sam već rekla, razgovor je bio neobičan jer se govorilo o domaćim političkim pitanjima", rekla je ona.

Predsjedavajući Odbora za obavkeštajna pitanja Adam Schiff istakao je u uvodnoj riječi da je predsjednik Trump „stavio svoj lični politički interes iznad interesa zemlje“ kada je pritiskao ukrajinskog predsjednika da otvori istragu o poslovanju sina Joe Bidena.

Republikanac Devin Nunes u uvodnoj riječi je kazao da su mejnstrim mediji „marionete Demokratske stranke“ i da postoji „koordinacija“ između demokrata i uzbunjvača koji je prijavio da je Trump zloupotrijebio službeni položaj.

Odbori Predstavničkog doma saslušaće devet svjedoka tokom pet odvojenih saslušanja koja se održavaju u utorak, srijedu i četvrtak ove sedmice.

Najvše se isčekuje svjedočenje ambasadora SAD u Evropskoj uniji i višemilionskog donatora Donalda Trumpa, Gordona Sondlanda.

Sondland se našao u centru zbivanja sa Ukrajinom po pitanju Trumpovog navodnog zahtijeva da ta zemlja istraži njegovog predsjedničkog rivala i bivšeg potpredsjednika SAD Joea Bidena u vezi sa eventualnom korupcijom.

David Holmes
David Holmes

Drugi svjedoci za koje se očekuje da će privući puno pažnje su David Holmes, američki diplomata u Kijevu koji je izgleda čuo kako Trump traži istragu tokom telefonskog razgovora Sondlanda i predshednika.

Neki svjedoci su već dali iskaz iza zatvorenih vrata. Među njima je Sondland, koji je izmijenio nešto od svog svjedočenja kada se učinilo da je to kontradiktorno sa onim što su drugi svjedoci rekli zakonodavcima.

Predsjednik Trump u ponedjeljak je rekao da bi "ozbiljno razmotrio" svjedočenje pred Odborom Predstavničkog doma za obavještajne agencije. On je u poruci na Twitteru naglasio da će pojavljivanje pred Odborom ozbiljno razmotriti, iako nije ništa loše uradio i iako mu se ne sviđa da daje kredibilitet procesu, kako bi, međutim, učinio da se Kongres ponovo fokusira.

Donald Trump
Donald Trump

Predsjednik je time odgovorio predsjedavajućoj Predstavničkom domu, Nancy Pelosi, koja je rekla za CBS televiziju da bi "predsjednik mogao da dođe pred odbor i priča, govori o cijeloj istini koju želi... ili bi mogao da uradi to pisanim putem. On ima svaku šansu da predstavi svoj slučaj".

Dodala je da, ukoliko Trump ima informacije koje su oslobađajuće, očekuju da ih iznese.

Prije gotovo dve godine, Trump je rekao da je spreman i voljan da svjedoči lično dok je specijalni tužilac Robert Mueller istraživao miješanje Rusije u američke izbore 2016. i da li je Trump kao predsjednik pokušavao da omete istragu.

Trump nije svjedočio licem u lice sa istražiteljima, izabravši da samo odgovori na njihova pitanja pisanim putem, bez unakrsnog ispitivanja. U svom pisanom odgovoru, Trump je rekao više od 30 puta da ne može da se sjeti nekog događaja.

Joe Biden
Joe Biden

Aktuelna istraga o opozivu fokusirala se na to da li je Trump zadržao 400 miliona dolara očajnički potrebne vojne pomoći za Ukrajinu, ukoliko ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski javno ne pristane da istraži Bidena, čiji je sin Hunter bio na čelu ukrajinske gasne kompanije i ukoliko ne objelodani navodno ukrajinsko miješanje u izbore 2016. u korist demokrata.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG