Izdvojeno
Orbanova domaća i međunarodna politika pokreće pitanja o budućnosti uloge Mađarske u Evropi
Kritike iz EU i u Mađarskoj rastu protiv dugogodišnjeg mađarskog lidera Viktora Orbana, kao i pitanja o budućnosti uloge zemlje u Evropi.
Mađarska predsjedava EU do kraja ove godine, a članovi sve veće mađarske opozicije optužuju Orbana da radi na potkopavanju sigurnosti i jedinstva Evrope.
Mađarski premijer Viktor Orban glasni je kritičar politike EU. Orban je odgodio članstvo Švedske u NATO-u, stavio veto na pomoć Kijevu i, otkako je u julu preuzeo rotirajuće predsjedavanje EU, pokrenuo je neovlaštenu mirovnu inicijativu za ruski rat u Ukrajini.
Orbanov posljednji poziv na prekid vatre u Ukrajini izazvao je brz odgovor predsjednice Evropske komisije.
„Svijet je svjedočio grozotama ruskog rata. Pa ipak, još uvijek postoje neki koji za ovaj rat ne krive osvajača, već napadnute”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Ursula von der Leyen je kritizirala Mađarsku zbog blokiranja pomoći Ukrajini, njenih bliskih veza s Kinom i kontinuiranog oslanjanja na rusku energiju.
U uredu mađarskog predsjedništva EU u Budimpešti, portparol Zoltan Kovacs nazvao je politiku Brisela prema Mađarskoj licemjernom i politički motiviranom.
„Politički element je očigledan. Ovo nije ljevičarska liberalna vlada. Mi smo vrlo otvoreni konzervativci s različitim načinom razmišljanja, s drugačijim političkim programom, ako želite”, rekao je on.
Kovacs je rekao da kritikom sadašnje mađarske vlade, EU podriva i volju mađarskog naroda.
U međuvremenu, izvještaj Transparency Internationala optužuje mađarsku vladu da narušava demokratiju dok koristi fondove EU i bogati svoje saveznike kroz rasprostranjenu korupciju.
Zoltan Tarr, mađarski poslanik u Evropskom parlamentu iz opozicione stranke TISZA, kaže da akcije Orbanove vlade slabe EU.
„Na primjer, bliska saradnja sa Rusijom, saradnja sa Kinom, način na koji se to radi, ne pomaže. To stvara sigurnosni rizik”, rekao je on.
On kaže da se Mađarska kao članica EU i NATO-a mora pridržavati njihovih pravila.
U protekloj godini mađarska opozicija je ostvarila značajan napredak. Sa rekordnom izlaznošću na ovogodišnjim izborima, stranka TISZA osigurala je 30 posto mjesta Mađarskoj u Evropskom parlamentu, odmah iza Orbanove stranke Fidesz.
„Postoji ogromna žeđ za promjenom, rekao bih, želja, a također i mnogo nezadovoljstva i ljutnje prema vladi”, rekao je Andras Racz iz Njemačkog vijeća za vanjske odnose.
Racz i drugi ističu da je u 14 godina koliko je Orban na vlasti, Mađarska postala druga najsiromašnija zemlja u Evropskoj uniji, nakon Bugarske.
„Radi se i o samim materijalnim potrebama ljudi koji traže promjenu, nadajući se boljem životu u egzistencijalnom smislu”, kaže on.
Lideri EU i opozicija imat će još jednu priliku da izraze zabrinutost za budućnost Mađarske sljedećeg mjeseca kada Orban bude domaćin samita u Budimpešti.
Xi Jinping kaže da je Kina voljna da bude partner i prijatelj sa Sjedinjenim Državama
Kineski predsjednik Xi Jinping rekao je da je uspješno partnerstvo između Kine i Sjedinjenih Država prilika za dvije zemlje da jedna drugoj budu pokretači za razvoj, a ne prepreka, javljaju državni mediji u srijedu.
„Kina je voljna biti partner i prijatelj sa Sjedinjenim Državama. To će imati koristi ne samo za dvije zemlje, već i za cijeli svijet”, rekao je Xi u pismu upućenom povodom godišnjih nagrada Nacionalnog odbora za američko-kineske odnose, prema izvještaju CCTV vijesti.
Xi je istakao da su američko-kineski odnosi su među najvažnijim bilateralnim odnosima u svijetu, koji imaju utjecaj na budućnost i sudbinu čovječanstva, navodi se u pismu.
Dvije zemlje su se sukobile oko zabrinutosti za nacionalnu sigurnost, tekućih trgovinskih nesuglasica, kao i kineskih akcija u Južnom kineskom moru i intenziviranih vojnih vježbi oko Tajvana.
Trgovinski odnosi su se pogoršali tokom protekle godine i usredsredili su se na pitanja uključujući ograničenja električnih vozila i naprednih poluprovodnika.
Bolnice u sjevernoj Gazi mole za hranu i medicinske potrepštine dok Izrael nastavlja ofanzivu
Palestinski zdravstveni zvaničnici pozvali su u srijedu na humanitarni koridor za tri bolnice u sjevernoj Gazi koje su blizu kolapsa jer su izraelske trupe odsjekle to područje tokom skoro dvije sedmice teških borbi protiv Hamasa.
Doktori u bolnicama Kamal Adwan, Al-Awda i indonezijskim bolnicama odbili su da napuste svoje pacijente uprkos naredbama za evakuaciju koje je izdala izraelska vojska na početku velikog napada na Jabaliju u sjevernoj Gazi prije 12 dana.
„Pozivamo međunarodnu zajednicu, Crveni križ i Svjetsku zdravstvenu organizaciju da odigraju svoju humanitarnu ulogu otvaranjem koridora prema našem zdravstvenom sistemu i omogućavanjem ulaska goriva, medicinskih sredstava, delegacija, zaliha i hrane”, rekao je Hussam Abu Safiya, direktor bolnice Kamal Adwan.
„Govorimo o više od 300 medicinskog osoblja koje radi u bolnici Kamal Adwan, a ne možemo im osigutati ni jedan obrok da bi mogli sigurno da pruže medicinske usluge.”
Jabalia, dom jednog od osam historijskih izbjegličkih kampova u Gazi, očistile su početkom rata izraelske trupe dok su se probijale kroz sjevernu Gazu, ali su se borci Hamasa ponovo ustalili u tom području.
Palestinski zdravstveni zvaničnici rekli su da je nova izraelska ofanziva ubila oko 350 Palestinaca u Jabaliji i obližnjim područjima. U gradu Gazi u srijedu je u izraelskom zračnom napadu na kuću poginulo 13 ljudi, rekli su medicinari. U dnevnom ažuriranju, Ministarstvo zdravlja Gaze saopćilo je da je u izraelskim vojnim udarima ubijeno 65 Palestinaca širom enklave u posljednja 24 sata.
Teška humanitarna situacija izazvala je uzbunu širom svijeta, a Sjedinjene Države su izdale jedno od najjačih upozorenja Izraelu da mora poboljšati situaciju ili se suočiti s potencijalnim ograničenjima vojne pomoći.
Izraelska vojska kaže da je ubila više od 50 palestinskih boraca proteklih dana u zračnim napadima i bliskim borbama dok trupe pokušavaju iskorijeniti Hamasove snage koje djeluju kao gerilci u ruševinama.
Rečeno je ljudima da se evakuišu u, kako je rekao, sigurnija područja na jugu, što je podstaklo strah među Palestincima da je cilj akcije njihovo trajno uklanjanje iz sjeverne Gaze kao dio plana za kontrolu enklave.
Izrael je negirao da su naredbe za evakuaciju dio sistematskog plana čišćenja, rekavši da su izdate kako bi se osigurala sigurnost ljudi i odvojili od militanata.
Pomoć
Izraelska vojska negira da je ograničavala opskrbu, rekavši da je od 1. oktobra više od 9.000 tona humanitarne pomoći, uključujući hranu, vodu, plin, opremu za sklonište i medicinske potrepštine, ušlo u Gazu preko različitih prelaza.
Rečeno je da je dio te pomoći prebačen direktno u sjevernu Gazu, gdje Ujedinjene nacije procjenjuju da je ostalo oko 400.000 Palestinaca.
Međutim, koliko je toga stiglo do onih kojima je potrebna pomoć u sjevernoj Gazi ostaje nejasno.
„Ništa nije ušlo u sjevernu Gazu. Ljudi u sjevernoj Gazi gladuju”, rekla je Hadeel Obeid, nadzorna medicinska sestra u indonezijskoj bolnici, gdje se liječilo 28 pacijenata.
„Naš administrativni menadžer osigurava samo jedan obrok za sve osobe, uključujući doktore, medicinske sestre, pacijente i njihove pratioce. To je mala količina, nedovoljno za odraslu osobu”, rekla je Reutersu putem aplikacije za razmjenu poruka.
Medicinska zaliha je ponestajala zbog svakodnevnih potreba za zbrinjavanjem ranjenika, rekla je ona.
Izrael je započeo ofanzivu protiv Hamasa nakon napada te militantne grupe na Izrael 7. oktobra, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, a oko 250 ljudi uzeto za taoce u Gazi, prema izraelskim izvještajima. Više od 42.000 Palestinaca je do sada ubijeno u ofanzivi, prema zdravstvenim vlastima Gaze.
Musk dao 75 miliona dolara za Trumpa, postajući tako republikanski megadonator
Elon Musk dao je oko 75 miliona dolara svojoj grupi koja podržava Donalda Trumpa u periodu od tri mjeseca, pokazali su federalni izvještaji od utorka.
Tako milijarder Musk postaje ključan u naporima republikanskog kandidata da pobijedi na predsjedničkim izborima 5. novembra.
America PAC, koji je fokusiran na odaziv birača u državama koje bi mogli odlučiti izbore, potrošio je oko 72 miliona dolara u periodu juli-oktobar, prema podacima podnesenim Saveznoj izbornoj komisiji.
To je više novca usmjerenog na izlazak birača od bilo koje grupe koja podržava Trumpa.
Trumpova kampanja uveliko se oslanja na vanjske grupe, što znači da grupa koju je osnovao Musk - najbogatiji čovjek na svijetu - igra nevjerojatnu ulogu u utrci između Trumpa i demokratske kandidatkinje Kamale Harris.
Musk, predsjednik Uprave proizvođača električnih automobila Tesla, bio je jedini donator grupe u tom periodu.
Musk, koji je rekao da je u prošlosti glasao za demokratske predsjedničke kandidate, na ovim je izborima oštro skrenuo udesno. Podržao je Trumpa u julu i pojavio se s njim na skupu u Pennsylvaniji ranije ovog mjeseca.
Musk je u srijedu u objavi na X-u rekao da će „održati niz razgovora” širom Pennsylvanije. Rekao je da su ljudi samo trebaju potpisati peticiju na njegovoj web stranici America PAC kako bi prisustvovali razgovorima od „sutra navečer do ponedjeljka”.
Reuters je prošle sedmice izvijestio, citirajući izvor, da Musk planira više kampanja za Trumpa u Pennsylvaniji, koja se smatra ključnom državom i za Trumpa i za njegovu protivnicu Harris u utrci za Bijelu kuću.
Muskove donacije America PAC-u guraju ga u ekskluzivni klub republikanskih megadonatora. Popis također uključuje bankarskog nasljednika Timothyja Mellona i kasino milijarderku Miriam Adelson.
Međutim, Reuters je ranije ovog mjeseca izvijestio da je Musk godinama tajno finansirao konzervativnu političku grupu, mnogo prije nego što je javno prigrlio Trumpa.
Grupa America PAC odbila je komentarisati Muskove donacije. Musk nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Odvojene prijave ranije u utorak pokazale su da je Miriam Adelson donirala 95 miliona dolara drugom pro-Trumpovom super PAC-u, Preserve America PAC, u istom periodu.
Ukrajina želi NATO pozivnicu prije nego Biden napusti Bijelu kuću
Ukrajina traži pozivnicu za članstvo u NATO prije nego što Joe Biden napusti Bijelu kuću, tvrdeći da bi to bilo prikladno naslijeđe za američkog predsjednika, rekla je ambasadorica Kijeva pri NATO-u.
„Naša ideja je da je poziv Ukrajini u ovom trenutku politički signal”, rekla je za Reuters Nataliia Galibarenko, ambasadorica Kijeva pri NATO-u.
„Iskreno vjerujemo da to može biti dio naslijeđa (sadašnje) američke administracije”, rekla je ona u intervjuu u ukrajinskoj misiji pri NATO-u, nasuprot sjedišta Alijanse u Briselu.
Američki predsjednički izbori sljedećeg mjeseca stvaraju veliku neizvjesnost za Ukrajinu jer je Washington bio najveći pružatelj vojne pomoći Kijevu za rat protiv ruske invazije.
Dok je potpredsjednica Demokratske stranke Kamala Harris signalizirala nastavak podrške Ukrajini, ona nije navela nivo te podrške. Bivši republikanski predsjednik Donald Trump nije bio jasan o tome kako će se nositi s ratom.
Članstvo u NATO-u bi Ukrajinu učinilo dijelom pakta o međusobnoj odbrani vojnog saveza predvođenog SAD-om, što znači da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, iako proces pristupanja može potrajati godinama zbog prilagođavanja standardima NATO-a.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je posljednjih sedmica jasno stavio do znanja da vidi rani poziv u NATO kao dio svog „plana pobjede”.
U intervjuu, Galibarenko je elaborirala razloge za pritisak Kijeva. Tvrdila je da bi poziv uklonio velike nesuglasice između Kijeva i Moskve.
Moskva je potencijalno članstvo Ukrajine u NATO navela kako bi opravdala rat, dok Ukrajina insistira da se mora pridružiti Alijansi kako bi se zaštitila od bilo koje buduće ruske agresije.
„Ako ćemo reći da je poziv tu, za Rusku Federaciju, to bi bilo kao konačna presuda - to je to, tako da ne možete više dizati ulog koristeći ovu temu”, rekla je Galibarenko u intervjuu koji je vođen u utorak.
NATO je objavio da će se Ukrajina pridružiti Alijansti i taj put je nepovratan. Ali je rečeno da se Kijev ne može pridružiti dok je u ratu i ne postoji vremenski okvir za članstvo.
Većina članica NATO-a, uključujući dominantnu silu, Sjedinjene Države, u ovoj fazi nije pokazala spremnost da uputi poziv Ukrajini za članstvo.
Visoki zvaničnik američke vlade, izvještavajući novinare pod uslovom anonimnosti, rekao je prošle sedmice da nije došlo do promjene u stavu Washingtona.
Galibarenko je rekla da Kijev ne zagovara trenutno pokretanje pregovora o članstvu, ali bi sadašnji službeni poziv poslao snažnu poruku.
Upitana kada bi Ukrajina željela da se uputi poziv, odgovorila je: „Što prije, to bolje”.
