Linkovi

Izdvojeno

Novi državni sekretar kaže da će SAD raditi na okončanju rata u Ukrajini

Državni sekretar Marco Rubio govori poslije polaganja zakletve za državnog sekretara. (Foto: AP/Evan Vucci)
Državni sekretar Marco Rubio govori poslije polaganja zakletve za državnog sekretara. (Foto: AP/Evan Vucci)

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je utorak da će okončanje ruskog rata u Ukrajini biti zvanična američka politika pod predsjednikom Donaldom Trumpom, u okviru cilja administracije da se promoviše mir.

Rubio, bivši republikanski senator, u utorak je položio zakletvu za položaj državnog sekretara nakon što je Senat u ponedjeljak veče jednoglasno potvrdio njegovu nominaciju. O drugim kandidatima za funkcije u Trumpovom kabinetu, Senat bi trebalo da se izjašnjava ove nedjelje.

Novi vodeći američki diplomata je na prošlonedjeljenom pretresu o potvrdi nominacije rekao da će Moskva i Kijev morati da pristanu na ustupke da bi se rat okončao i sugerisao da će Ukrajina morati da se odrekne cilja da povrati svu teritoriju koju je Rusija zauzela proteklu deceniju.

Rubio je to ponovio u intervjuu za televizijsku mrežu NBC, uoči polaganja zakletve u utorak.

"Zvanična politika Sjedinjenih Država biće da rat mora da se okonča i uradićemo sve što je moguće da do toga dođe", poručio je Rubio.

Bivši predsjednik Joe Biden, koji je poslije ruske invazije u februaru 2022. godine Ukrajini poslao američko oružje vrijedno više milijardi dolara, insistirao je na tome da bi Kijev trebalo da odluči da li će i kada započeti mirovne pregovore sa Rusijom.

Trump je tokom predizborne kampanje poručivao da će brzo da okonča rat, ali nije navodio kako.

Rubio je rekao da će to da bude "komplikovano... zato što će svaka strana morati nešto da da".

“Ovakvi sukobi neće biti okončani javnim komentarima. Biće okončani čvrstom, energičnom diplomatijom u kojoj Amerika želi da bude angažovana, u nadi da će se ovaj konflikt završiti na održiv način, koji osigurava bezbjednost Ukrajine i naših partnera u regionu, ali koji zaustavlja ubijanje i umiranje i razaranje koje već dugo gledamo", rekao je Rubio.

Tramp je u ponedeljak, odgovarajući na pitanja novinara posle potpisivanja niza uredbi, rekao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi dogovor, ali da ne zna "da li ga želi i (ruski predsjednik Vladimir) Putin".

"Možda i ne. Trebalo bi da postigne dogovor. Mislim da uništava Rusiju time što ne postiže dogovor. Mislim da će Rusija biti u velikoj nevolji", rekao je Trump.

Kina traži veću saradnju sa Amerikom nakon Trumpovog preuzimanja dužnosti

Glasnogovornik Ministarstvo vanjskih poslova Kine Guo Jiakun tokom konferencije za novinare, Peking, 21. januar 2025.
Glasnogovornik Ministarstvo vanjskih poslova Kine Guo Jiakun tokom konferencije za novinare, Peking, 21. januar 2025.

Kina je pozvala SAD da se usredotoče na upravljanje bilateralnim odnosima kroz suradnju umjesto sukoba dok predsjednik Donald Trump započinje svoj drugi mandat.

"Kina je voljna sarađivati s novom američkom vladom na održavanju komunikacije, jačanju suradnje, pravilnom upravljanju razlikama, i odnosima Kine i SAD-a kako bi ostvarili veći napredak s nove početne tačke”, rekao je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun tokom redovne konferencije za novinare u utorak u Pekingu.

Analitičari kažu da se Peking nada da će smanjiti nesporazume između obje strane kroz angažman i razmjenu mišljenja u ranoj fazi drugog Trumpovog mandata.

"Kineska vlada se nada da bi Kina i SAD mogle razumjeti međusobne potrebe putem komunikacije", rekao je Shen Dingli, stručnjak za međunarodne odnose sa sjedištem u Šangaju.

"Peking vjeruje da Kina i SAD još uvijek mogu postići konsenzus i izbjeći mnoge nesporazume koji su se pojavili tokom prvog Trumpovog mandata" ako obje strane daju prioritet naporima za stabilizaciju bilateralnih odnosa, rekao je za Glas Amerike telefonom.

Uoči Trumpove inauguracije u ponedjeljak, Kina i Trumpov tim obavili su nekoliko razgovora na najvišoj razini, uključujući razgovor između novog predsjednika SAD-a i kineskog predsjednika Xi Jinpinga.

Trump je rekao da će on i Xi "zajedno riješiti mnoge probleme", dok je kineski predsjednik rekao da je ključ za upravljanje bilateralnim odnosima "poštivanje međusobnih temeljnih interesa i glavnih briga te pronalaženje odgovarajućeg rješenja za problem".

U nedjelju, kineski potpredsjednik Han Zheng, koji je bio u Washingtonu, kako bi prisustvovao Trumpovoj inauguracijskoj ceremoniji, sastao se sa JD Vanceom i grupom američkih poslovnih čelnika, uključujući osnivača Tesle Elona Muska.

Rekao je da Kina i SAD mogu "doprinijeti međusobnom napretku, donijeti dobrobiti dvjema zemljama i dati važan doprinos svjetskom miru i razvoju" sve dok "podržavaju načela uzajamnog poštovanja, miroljubivog suživota i suradnje u kojoj svi dobivaju".

Osim toga, Han je apelirao na američka poduzeća da "igraju aktivnu ulogu mosta i daju veći doprinos razvoju odnosa između Kine i SAD-a".

Stručnjaci kažu da Peking želi iskoristiti priliku za poboljšanje bilateralnih odnosa s Washingtonom s Trumpovom administracijom.

Peking "ne samo da bi radije izbjegao pojačane sankcije, već i potencijal za veća ograničenja izvoza tehnologije u Kinu", rekao je Timothy Rich, politolog sa Univerziteta Western Kentucky.

Dok je kineska vlada izrazila spremnost na suradnju s Trumpovom administracijom, američki je predsjednik također odgodio nametanje carina na uvezenu robu iz Kine, Meksika i Kanade.

Umjesto toga, objavio je opsežni trgovinski memorandum u kojem je trgovačkog predstavnika SAD-a pozvao da procijeni usklađenost Kine s trgovinskim sporazumom "1. faze" koji je njegova administracija potpisala s Pekingom 2020, a koji je od Pekinga zahtijevao povećanje kupnje američkog izvoza za 200 milijardi dolara tokom dvije godina.

Uz to, Trump je potpisao izvršnu uredbu kojom bi se odgodila zabrana popularne aplikacije društvenih medija TikTok na 75 dana, ali je zaprijetio da će nametnuti carine na kineske proizvode ako Peking ne odobri potencijalni dogovor s TikTokom.

Rich je rekao da Trumpova odluka da odgodi uvođenje carina na kineske proizvode pokazuje želju američkog predsjednika da "pritisne Kinu da učini neke ustupke" koje on može proglasiti pobjedom.

Neki kineski trgovci rekli su da im Trumpova odluka o odgodi uvođenja carina na kineske proizvode omogućuje da budu bolje pripremljeni za slične scenarije u budućnosti.

"Pronalazim druge načine za izvoz proizvoda svojim američkim kupcima prebacivanjem poslovanja u jugoistočnu Aziju”, rekao je za Glas Amerike u pisanoj izjavi kineski izvoznik odjeće prezima Yuan iz Šangaja, koji je tražio da ga se identificira samo prezimenom zbog sigurnosnih razloga.

Dok Trumpov novi kabinet uključuje nekoliko političara poznatih po svom oštroumnom stavu prema Kini, uključujući državnog sekretara Marca Rubija, analitičari kažu da nije jasno kako će se politika Trumpove administracije prema Kini oblikovati.

"Krajnji donositelj odluka je Trump, a ako Kina da Trumpu ono što misli da mu treba, ti jastrebovi i njihova uvjerenja brzo će biti stavljeni na stranu i možda neće imati utjecaja na američko-kinesku politiku", rekao je za Glas Amerike Dexter Roberts, nerezidentni viši saradnik u globalnom kineskom središtu Atlantskog vijeća.

Unatoč nedostatku jasnoće politike Trumpove administracije prema Kini, Shen je rekao da službeni komentari iz Pekinga i Washingtona sugeriraju da su njihove početne razmjene bile "prilično pozitivne".

"To bi moglo značiti da će biti manje nesporazuma i mislim da obje strane neće protraćiti ovu novu priliku da se međusobno surađuju", rekao je za Glas Amerike.

Trumpove pristalice slave pomilovanje izgrednika koji su sudjelovali u napadu na Capitol 6. januara

Ljudi se okupili ispred Centalne pritvorske ustanove Washingtonu 20. januara zbog Trumpovog pomilovanja osoba koje su učestvovale u napadu na Capitol 6. januara.
Ljudi se okupili ispred Centalne pritvorske ustanove Washingtonu 20. januara zbog Trumpovog pomilovanja osoba koje su učestvovale u napadu na Capitol 6. januara.

Atmosfera je bila slavljenička ispred Centralnog zatvora u Washingtonu u ponedjeljak kasno navečer.

Samo nekoliko sati nakon što je položio zakletvu, američki predsjednik Donald Trump pomilovao je oko 1.500 ljudi koji su sudjelovali u napadu na američki Capitol 6. januara 2021, tokom kojeg su Trumpove pristalice pokušale poništiti rezultate izbora 2020. godine.

Dok je mahao američkom zastavom, Ben Pollock rekao je za Glas Amerike da su dvoje njegove djece - Olivia i Jonathan - zatvoreni zbog sudjelovanja u napadu. Rekao je da je i sam bio prisutan tog dana, ali da nije ulazio u zgradu Capitola.

Pollock iz Floride rekao je da je "presretan, hvaleći Boga" što će njegova djeca uskoro biti puštena.

Olivia i Jonathan Pollock optuženi su za napad, pružanje otpora ili ometanje određenih službenika, kao i za krađu državne imovine, prema medijskim izvještajima. Jonathan je optužen da je policajca uhvatio za struk i povukao niz stepenice, a drugog udario šakom u lice.

Njihov otac je plakao dok je govorio o 6. januaru - ne zato što je žalio za tim danom, već zato što je rekao da duboko osjeća da su oni koji su bili zatvoreni zbog sudjelovanja u napadu nepravedno procesuirani.

“Četiri godine mi je slomilo srce. Plakao sam i plakao i plakao zbog ovih obitelji", rekao je Pollock. "Danas je njihov dan slobode.”

Pollock i drugi koji su razgovarali s Glasom Amerike rekli su da smatraju da Trumpova izvršna uredba znači da su konačno dobili opravdanje za 6. januar.

Za njih je Trumpovo pomilovanje potvrdilo njihovo uvjerenje da su izbori 2020. bili namješteni, rekli su za Glas Amerike. To također predstavlja ispunjenje obećanja koje je Trump dao tokom svoje kampanje da će osloboditi one koji su sudjelovali u napadu, rekli su.

Brojni izvještaji i istrage pokazale su da izbori 2020. nisu pokradeni. Izborni dužnosnici potvrdili su da su izbori bili sigurni, a Trump i njegovi saveznici nisu uspjeli iznijeti nikakve dokaze koji bi potkrijepili optužbe o prevari.

Unatoč tome, nekoliko ljudi izvan zatvora izjavilo je za Glas Amerike da je Trumpovo pomilovanje učvrstilo njihovo uvjerenje da su izbori pokradeni.

"Izbori su pokradeni. Svi to vidimo. Cijeli svijet je to vidio", rekla je Stephanie Liu iz New Yorka za Glas Amerike.

Liu, koja je bila prisutna u Capitolu 6. januara, rekla je da dolazi u zatvor svaki mjesec u posljednje dvije i pol godine kako bi posjetila pritvorene zbog događaja od 6. januara.

"Politički zatvorenici ne bi trebali postojati u ovoj zemlji", rekao je Liu, koji je porijeklom iz Kine.

Helena Gibson, iz glavnog grada SAD-a, iznijela je sličnu tezu: "Ovo su bile četiri duge godine ovih političkih talaca."

Taj jezik podsjeća na Trumpa, koji one koji su upali na Capitol naziva "taocima" i "nevjerojatnim patriotima".

Dan nakon napada, Trump je rekao da će "oni koji su prekršili zakon" tokom nereda "platiti". No njihova odbrana na kraju je postala značajna komponenta njegove predsjedničke kampanje 2024. godine.

Tom Jeffries, iz Virginije, rekao je da je "pomalo razočaran" što Trump nije spomenuo optuženike u vezi događajima od 6. januara tokom svog inauguracijskog obraćanja.

"Ali poznavajući ga, znao sam da to nije zaboravio. Čekao je pravo vrijeme da to učini", rekao je Jeffries za Glas Amerike. "To je bila moja nada i Bog mi je ispunio želju."

Trumpova odluka da pomiluje one koji su sudjelovali u napadu naišla je na brzu osudu demokratskih zastupnika poput senatora Chrisa Murphyja.

Oprostivši izgrednicima, "Trump je transformirao američku demokratiju", rekao je Murphy u objavi na X. "Političko nasilje je sada mainstream."

Čelnik demokrata u Senatu Chuck Schumer također je rekao da oni koji su izvršili invaziju na Capitol nisu trebali biti pomilovani.

"Trump uvodi zlatno doba za ljude koji krše zakon i pokušavaju svrgnuti vladu", rekao je Schumer u izjavi.

Vlada Federacije krije ugovor sa Cengizom za obnovu pruge u Jablanici

Radovi na obnovi pruge. (Foto: Detektor.ba)
Radovi na obnovi pruge. (Foto: Detektor.ba)

Željeznice i Vlada Federacije odbijaju Detektoru dostaviti ugovor s turskom kompanijom Cengiz za obnovu pruge u Donjoj Jablanici iz kojeg je moguće vidjeti detalje posla, poput cijene i roka za završetak koji je već nekoliko puta prolongiran, dok se gubitak zbog izostanka vozova povećao na oko 12 miliona maraka.

Vlasti u Federaciji i državna željeznička kompanija nisu u zakonskom roku, i nakon više upita Detektora, dostavili sadržaj ugovora o donaciji s turskom firmom Cengiz za obnovu pruge kod Donje Jablanice uništene u poplavama u oktobru prošle godine. Uprkos više zahtjeva tokom nekoliko sedmica, ni Vlada ni Željeznice isprva nisu potvrdili niti da takav ugovor postoji.

Potom su iz Željeznica odgovorili da dokument ne mogu učiniti transparentnim jer ga nisu potpisali oni. Ugovor je sklopljen između Vlade i turske firme o donaciji i to je poklon, kaže za Detektor Samir Kadrić, savjetnik za informisanje direktora Uprave Željeznica Federacije.

Ali iz Ureda za odnose s javnošću Vlade Federacije kažu da ova informacija nije u njihovoj nadležnosti, te su nas uputili na Generalni sekretarijat koji je Detektoru poslao zaključke, ali ne i ugovor.

Premijer Federacije Nermin Nikšić nije odgovarao na pozive i poruke novinarke Detektora, niti je želio o tome govoriti na konferenciji za novinare Vlade koja je je održana u januaru o drugoj temi.

Detektor je od Vlade Federacije, Željeznica, Ministarstva prometa i komunikacija tražio dokumente vezane za obnovu pruge kroz donaciju. Iz Ministarstva su rekli da se ugovor, kojim se definiše obnova pruge i prihvatanju donacija, nalazi u Željeznicama, a iz Željeznica da nisu jedini potpisnici i da je ugovor sklopila Vlada.

“Ne možemo dostaviti ugovor o doniranim radovima zato što nismo ovlašteni i nismo mi jedini potpisnici u tom ugovoru. Nema ništa tajno, ništa što je spektakularno i ništa što se već ne vidi u praksi. Ono što piše u ugovoru, to se realizuje svakodnevno u praksi”, kaže Kadrić.

Ali Vlada Federacije niti uprava Željeznica nikada nisu javnosti predstavile detalje ugovora o roku i vrijednosti radova, niti druge detalje poput onih ko garantuje kvalitet materijala, upotrebnost pruge nakon radova i ko će biti odgovoran, o čemu je Detektor i ranije pisao. Nije javno poznato da li je to definisano ugovorom, kao ni rok za izvođenje radova koji je nekoliko puta prolongiran dok gubici Željeznica rastu.

Iz Generalnog sekretarijata su dostavili zaključak Vlade Federacije iz 22. novembra prošle godine, kojim Vlada prihvata informaciju o Cengizovoj donaciji usluga i radova na sanaciji pruge oštećene od poplava na dionici pruge Ostrožac – Grabovica, lokacija Komadinovo vrelo.

Na istoj sjednici Vlada je zadužila novu Upravu Željeznica da odmah nakon preuzimanja dužnosti urade sve potrebne aktivnosti da prihvate i provedu donaciju. Van snage su stavljeni raniji zaključci od 20. novembra kojim su zadužili Federalno ministarstvo finansija i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija da osiguraju novac za popravku šteta na željeznici.

“Zadužuju se Željeznice da u roku od 15 dana provedu postupke nabavki usluga i radova potrebnih za sanaciju šteta na željezničkoj pruzi, a u skladu s procedurama koje, uvažavajući kriterij hitnosti, predviđa Zakon o javnim nabavkama BiH“, navodi se u zaključku koji je stavljen van snage dva dana od usvajanja, nakon što se javio Cengiz s pismom namjene o donaciji.

Sekretarijat Vlade nije Detektoru dostavio ugovore s drugim firmama uključenim u obnovu.

Vršilac dužnosti generalnog direktora Željeznica Mirza Hadžibegić je početkom decembra rekao da je Cengiz donirao projektnu dokumentaciju i građevinske radove na rekonstrukciji, Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu usluge revizije projektne dokumentacije, Insitut IGH Mostar usluge nadzora nad izvođenjem i Advokatska kancelarija Gagula, koja će besplatno pružiti pomoć u stvaranju pravnog okvira za provedbu projekta.

Dekan Građevinskog fakulteta Samir Dolarević kaže da se Fakultet uključio u projekat tek nakon upita Željeznica i rekao im da su spremni napraviti reviziju projekta bez naknade.

“Revizija je izvršena i dostavljena u dogovorenom roku. Ustanovljeno je da je projektna dokumentacija urađena u skladu s važećim propisama iz oblasti građevinarstva i da nema tehničkih smetnji da se radovi predviđeni projektom realiziraju“, kaže Dolarević.

Od Ministarstva prometa i komunikacija Detektor je tražio da dostave odluke i ugovore sklopljene s Cengizom. Jedini odgovor koji je stigao bilo je objašnjenje da su Željeznice sklopile ugovor, te se zbog toga “ugovor kojim se definiše obnova pruge i prihvatanju donacija nalazi u ovom javnom preduzeću“. Dostavili su Cengizovo pismo namjere Ministarstvu i odluke Vlade koje je dostavio i Sekretarijat.

Damjan Ožegović iz Transparency Internationala kaže da Zakon o slobodi pristupa informacijama jasno nalaže da svaka informacija pod kontrolom javnog organa predstavlja značajno javno dobro od vrijednosti i da se mora ustupiti javnosti.

“Bilo koja informacija koju posjeduje neki javni organ, u ovom slučaju da li su to Vlada ili Ministarstvo, nebitno ko je potpisnik, ukoliko imaju, oni to moraju obezbijediti”, kaže on.

Željeznice ne mogu reći da odbijaju dostaviti ugovor, čak i ako nisu potpisnici, nego upit moraju proslijediti onome ko ga jeste potpisao, dodaje Ožegović.

Transparency je ranije dobijao sudske presude kojima su slični ugovori učinjeni javnim.

“Oni moraju odobriti informacije jer te informacije ne mogu biti tajne. Kroz javne organe, građani su potpisnici svih ugovora”, kaže Ožegović.

Cengiz je odgovorio na zahtjev za dostavljanje ugovora, ali nije dostavio sam ugovor. Umjesto toga su nas uputili na Vladu Federacije i druge entitetske institucije. Uprava ove kompanije održala je u četvrtak, 16. januara, sastanak s premijerom Nikšićem koji je rekao da je njihova saradnja “od prvog dana zasnovana na povjerenju i razumijevanju”.

Ovaj sastanak nije bio najavljen medijima.

Član Uprave Cengiza, Asim Cengiz, rekao je da su “socijalno odgovorna kompanija” te da su u BiH prisutni još od 2012. godine, kada je Nikšić bio premijer u svom prvom mandatu.

“Vaša hrabrost da vjerujete našoj kompaniji bila je ključna za naš dalji rad ovdje. To povjerenje nikada ne zaboravljamo”, rekao je Cengiz Nikšiću.

Još uvijek nije odgovoreno ni na pitanje ko je odlučivao o sposobnosti kompanija za popravku pruge. Kada se provodi proces javne nabavke, komisija ocjenjuje da li neka firma ima dovoljno iskustva i znanja da uradi javno predviđen posao.

Kompanija Cengiz do sada je dobijala vrijedne tendere za izgradnju autoputa kroz BiH. Trenutno očekuju odluku Autocesta Federacije da li su izabrani kao pobjednici na tenderu vrijednom 1,1 milijardu maraka za izgradnju tunela kroz planinu Prenj.

Za advokata sa iskustvom u javnim nabavkama Sanela Nezirića ova donacija je zanimljiva za pratiti u odnosu na buduće tendere u kojima Cengiz bude učestvovao.

“Je li neko vjeruje da je Cengiz dao pet miliona maraka, tek onako poklonio nešto. Kompanija koja treba da gradi autoput. Ništa nije džaba”, kaže on i dodaje da je ovo očigledan primjer nepravilnosti u zemlji u kojoj neko nije imao hrabrosti provesti postupak.

“I onda su se sjetili, donirat će to kompanija koja milionske iznose dobija na tenderima”, kaže on.

Na terenu u Jablanici su i mašine firme Inžinjering Jelah. Ali njihovi radnici kažu da ne mogu govoriti o detaljima, dok su iz sjedišta kompanije također kazali da ne mogu govoriti.

“Najbolja adresa su Cengiz ili Željeznice, mi smo ovdje podizvođač radova“, odgovorili su kratko.

Vlada Federacije nije tražila mišljenje Federalnog pravobranilaštva o prihvatanju donacije, potvrđeno je iz Pravobranilaštva za Detektor. U odgovoru koji potpisuje pravobranitelj Jakov Dujić, navodi se da Pravobranilaštvo, koje je uobičajni pravni zastupnik Vladi, ni nije nadležno da daje mišljenja na donacije.

Vlada i Željeznice također nisu davali precizne odgovore o roku za završetak radova, koji najviše zavisi od vremenskih uslova. Drugu fazu radova – izradu elemenata gornjeg stroja i elektrifikacije pruge, izvodit će Željeznice.

“Ono što vam mogu reći jeste da mi, Željeznice, možemo ući u posjed onog trenutka kada nas Cengiz obavijesti da su završeni radovi iz prve faze, a to je onaj donji i gornji sloj. Tek kad dobijemo upotrebnu dozvolu, mi možemo onda biti spremni za uspostavu redovnog saobraćaja”, kaže Kadrić.

Ni iz Odjela za odnose s javnošću Željeznica u pismenom odgovoru nisu naveli precizan datum završetka radova.

“Tačan rok završetka radova ovisi o vremenskim uvjetima, pa je u ovom momentu teško dati takvu informaciju. Ukoliko vremenske prilike budu prihvatljive, planiramo sve pomenute radove završiti u što kraćem roku, te saobraćaj aktivirati tokom februara“, naveli su u odgovoru Detektoru.

Za Nezirića je sporno i nepostojanje jasnog roka za izvođenje radova, koji bi trebao biti definisan ugovorom.

“To je privatna kompanija. Mogu oni radove prolongirati koliko hoće, to se i radi, a gubici su svaki dan sve veći“, kaže Nezirić.

Ministirica prometa i komunikacija Andrijana Katić je u ponedjeljak rekla da će građevinski radovi biti gotovi “kroz osam dana“, a da očekuje da će ukupni radovi biti gotovi do kraja januara.

Na sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta održanoj 27. novembra prošle godine, Nikšić je rekao da će radovi biti gotovi “kroz dvadesetak dana”.

Zvaničnici su potom davali izjave da će pruga biti gotova do kraja godine. Sljedeći rok koji je probijen bio je 10. januar, a novi postavljeni je kraj januara.

Državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto je prilikom posjete gradilištu rekao da ne zna hoće li biti odgovornosti zašto rekonstrukcija pruge nije počela odmah.

“Voljeli bismo vidjeti neki sudski epilog“, rekao je Forto.

Dio kalifornijske obale zaštićen od bušenja nafte i plina

Dio kalifornijske obale zaštićen od bušenja nafte i plina
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:54 0:00

Nakon što je predsjednik Joe Biden početkom januara najavio zabranu bušenja nafte i plina uz većinu obale SAD-a, novoizabrani predsjednik Donald Trump brzo je obećao da će je poništiti nakon što preuzme dužnost. Ali postoji jedan dio kalifornijske obale koji je dobio trajniju zaštitu od bušenja - novo nacionalno morsko svetište. Više o tome Genia Dulot.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG