Linkovi

Najnovije

Trump kaže da planira prisustvovati sahrani Jimmy Cartera

Melania Trump gleda kako novoizabrani američki predsjednik Donald Trump razgovara s novinarima prije novogodišnje zabave u Mar-a-Lagu 31. decembra 2024. u Palm Beachu na Floridi. Trump je rekao novinarima da planira prisustvovati sahrani bivšeg predsjednika Džimija Kartera.
Melania Trump gleda kako novoizabrani američki predsjednik Donald Trump razgovara s novinarima prije novogodišnje zabave u Mar-a-Lagu 31. decembra 2024. u Palm Beachu na Floridi. Trump je rekao novinarima da planira prisustvovati sahrani bivšeg predsjednika Džimija Kartera.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da planira prisustvovati sahrani bivšeg predsjednika Jimmyja Cartera.

Upitan o tome dok je ulazio na novogodišnju zabavu u svom klubu Mar-a-Lago na Floridi, Trump je odgovorio: "Biću tamo." Pod pritiskom o tome da li je razgovarao s članovima Carterove porodice, Trump je rekao da radije ne bi rekao.

Pogrebne službe u čast Cartera, koji je preminuo u nedjelju u 100. godini, održat će se u Georgiji i Washingtonu, počevši od 4. januara do 9. januara.

Trump je bio čest i žestoki kritičar Cartera u tragovima kampanje uoči izbora u novembru, koristeći rastuću stopu inflacije iz 1970-ih da nepovoljno uporedi predsjednika Joea Bidena s Carterom i njegovom administracijom.

Novoizabrani predsjednik je bio ljubazan prema bivšem predsjedniku, međutim, u objavama na njegovoj društvenoj mreži nakon Carterove smrti u nedjelju, pišući da mu nacija "duguje zahvalnost".

"Iako sam se filozofski i politički snažno ne slagao s njim, također sam shvatio da je on zaista volio i poštovao našu zemlju i sve što ona predstavlja", napisao je Trump o Carteru. “Naporno je radio da Ameriku učini boljim mjestom i zbog toga mu odajem najveće poštovanje.”

Noseći smoking dok je ulazio na svečanosti, Trump je uzeo nekoliko minuta pitanja novinara o raznim temama. Upitan je o mogućnosti prekida vatre u izraelskom ratu s Hamasom u Gazi, ali je samo rekao: "Vidjet ćemo šta će se dogoditi."

O taocima koje je prije više od godinu dana zarobio Hamas, novoizabrani predsjednik je rekao: "Reći ću to ovako: bolje je da puste taoce da se vrate uskoro."

Trump je takođe rekao da misli da će 2025. biti "sjajna godina" i da ćemo "proći fantastično dobro kao zemlja".

“Postoji svjetlo nad cijelim svijetom, ne samo u našoj zemlji. Oni su mnogo srećni ljudi”, rekao je Tramp poslednjih nedelja.

Upitan o svojim odlukama za novu godinu, Trump je rekao: "Samo želim da svi budu sretni, zdravi i dobro".

Trump je kasnije izašao na pozornicu kako bi se kratko obratio okupljenima koji su se okupili u novoj godini u Mar-a-Lagu i obećao "da će obaviti sjajan posao kao vaš predsjednik".

Biden je, sa svoje strane, novogodišnju noć proveo proslavljajući vjenčanje svoje nećakinje Missy Owens u Greenvilleu, Delaware, nakon čega je uslijedio prijem na Kennett Squareu u Pennsylvaniji. Biden i prva dama Jill Biden prekinuli su svoje tradicionalno praznično putovanje na Američka Djevičanska ostrva kako bi prisustvovali ceremoniji.

Američki vrhovni sudija upozorava na "opasne" pozive da se ne poštuju sudske presude

Predsjednik Vrhovnog suda John Roberts razgovara sa sutkinjom Sonjom Sotomayor u Predstavničkom domu uoči trećeg obraćanja američkog predsjednika Joea Bidena o stanju Unije u američkom Kapitolu u Washingtonu, 7. marta 2024.
Predsjednik Vrhovnog suda John Roberts razgovara sa sutkinjom Sonjom Sotomayor u Predstavničkom domu uoči trećeg obraćanja američkog predsjednika Joea Bidena o stanju Unije u američkom Kapitolu u Washingtonu, 7. marta 2024.

Predsjednik Vrhovnog suda SAD-a John Roberts je upozorio na sve veći broj prijetnji nezavisnosti pravosuđa, uključujući pozive na nasilje nad sudijama i sugestije izabranih zvaničnika da se zanemare sudske presude s kojima se ne slažu.

Roberts u godišnjem izvještaju o pravosuđu na kraju godine objavljenom samo nekoliko sedmica prije nego što je novoizabrani republikanski predsjednik Donald Trump stupio na dužnost, nije se direktno osvrnuo na ono što ankete sugerišu da je pad povjerenja javnosti u pravosudni sistem u cjelini.

Međutim, Roberts je rekao da se osjeća primoranim da istakne nekoliko područja "nelegitimne aktivnosti" koje su išle daleko dalje od informisane kritike i debate u vezi sa sudskim presudama, za koje je rekao da "ugrožavaju nezavisnost sudija od kojih zavisi vladavina prava".

Ta područja prijetnji, kako je rekao, uključuju značajan porast nasilnih prijetnji i zastrašivanja na internetu usmjerenih na sudije, dezinformacije o sudskim predmetima uvećane društvenim medijima i cyber prijetnje koje predstavljaju strani državni akteri.

U proteklih pet godina, američka služba maršala istražila je više od 1.000 ozbiljnih prijetnji federalnim sudijama, napisao je Roberts. U nekim ekstremnim slučajevima, pravosudnim službenicima su izdati panciri, rekao je on.

On je naveo rizike hakera koji kradu povjerljive informacije i neprijateljski raspoloženih stranih državnih aktera koji šire dezinformacije na internetu, uključujući korištenje botova za iskrivljavanje sudskih odluka i "podsticanje razdora unutar naše demokratije".

Roberts je također istakao, kako je rekao, slučajeve u posljednjih nekoliko godina u kojima su "izabrani zvaničnici iz cijelog političkog spektra podigli bauk otvorenog nepoštivanja odluka federalnog suda".

"Ovi opasni prijedlozi, koliko god bili sporadični, moraju biti odlučno odbačeni", napisao je Roberts.

Roberts, član konzervativne većine 6-3 u sudu, nije precizirao na koje predmete misli, niti je pomenuo nedavne presude Vrhovnog suda koje su izazvale političku buru.

To uključuje odluku iz 2022. kojom se poništava prava na pobačaj ili julsku odluku kojom se Trumpu daje značajan imunitet za radnje koje je poduzeo na funkciji u sada odbačenom krivičnom predmetu subverzije na izborima 2020. s kojim se suočio.

Odluka o abortusu izazvala je proteste ispred kuća nekoliko sudija, a naoružani muškarac optužen je 2022. za pokušaj atentata na konzervativnog sudiju Bretta Kavanaugha nakon što je uhapšen u blizini njegove kuće.

Robertsov izvještaj također nije raspravljao o nedavnim etičkim kontroverzama u vezi s poklonima i putovanjima koje su primili članovi Vrhovnog suda, a koji su podstakli istrage demokratskih poslanika i pozive na reforme.

Roberts je priznao da sudske presude mogu "isprovocirati snažne i strastvene reakcije" i rekao da kritike nisu prijetnja, te da "angažman javnosti u radu sudova rezultira boljom informisanošću i snažnijom demokratijom".

Međutim, on je rekao da su se javni zvaničnici "nažalost uključili u nedavne pokušaje zastrašivanja sudija - na primjer, sugerirajući političku pristrasnost u negativnim presudama sudija bez kredibilne osnove za takve optužbe."

“Državni službenici svakako imaju pravo kritikovati rad pravosuđa, ali trebaju imati na umu da neumjerenost u njihovim izjavama kada su u pitanju sudije može izazvati opasne reakcije drugih”, napisao je.

Rumunija i Bugarska u potpunosti se pridružile šengenskoj zoni EU bez granica

Šengenski prostor sada pokriva 25 od 27 zemalja članica EU, kao i Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku.
Šengenski prostor sada pokriva 25 od 27 zemalja članica EU, kao i Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku.

Rumunija i Bugarska su u srijedu ukinule kopnene granične kontrole kako bi postale punopravne članice šengenske zone slobodnog putovanja Evropske unije, pridruživši se proširenom bloku zemalja čiji stanovnici mogu putovati bez provjere pasoša.

Vatromet je obasjao nebo na prelazu u blizini bugarskog graničnog grada Ruse odmah nakon otkucaja ponoći, dok su bugarski i rumunski ministri unutrašnjih poslova simbolično podigli barijeru na Mostu prijateljstva na rijeci Dunav.

Prelaz je glavna tranzitna tačka za međunarodnu trgovinu.

Provjere putovanja zračnim i morskim putem iz Bugarske i Rumunije ukinute su u martu 2024., ali su kopnene provjere nastavljene sve dok Austrija prošlog mjeseca nije odustala od veta koji je zadržala uz obrazloženje da je potrebno više da se zaustavi neregularna migracija.

Granične provjere između Francuske, Njemačke, Belgije, Holandije i Luksemburga prvi put su ukinute 1985.

Šengenski prostor sada pokriva 25 od 27 zemalja članica EU, kao i Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku.

Završena era ruskog gasa u Evropi. Istekao ugovor o tranzitu kroz Ukrajinu

Ukrajina se sada suočava sa gubitkom od oko 800 miliona dolara godišnje na ime tranzita iz Rusije, dok će Gazprom izgubiti blizu 5 milijardi dolara u prodaji gasa.
Ukrajina se sada suočava sa gubitkom od oko 800 miliona dolara godišnje na ime tranzita iz Rusije, dok će Gazprom izgubiti blizu 5 milijardi dolara u prodaji gasa.

Izvoz ruskog prirodnog gasa preko gasovoda iz sovjetske ere koji su prolazili kroz Ukrajinu u Evropu zaustavljen je u ranim novogodišnjim satima pošto je istekao ugovor o tranzitu, a zaraćeni Moskva i Kijev nisu uspjeli da postignu dogovor o nastavku protoka.

Zatvaranjem najstarije ruske gasne rute ka Evropi okončana je decenija teških odnosa izazvanih ruskim zauzimanjem Krima 2014. Ukrajina je prestala da kupuje ruski gas sljedeće godine.

"Zaustavili smo tranzit ruskog gasa. Ovo je istorijski događaj. Rusija gubi svoja tržišta, pretrpiće finansijske gubitke. Evropa je već donijela odluku da napusti ruski gas", rekao je ukrajinski ministar energetike German Galuščenko u saopštenju.

Zaustavljanje tokova gasa očekivalo se usred rata, koji je počeo u februaru 2022.

Ukrajina je bila nepokolebljiva da neće produžiti sporazum usred vojnog sukoba.

Prema izvoru iz industrije, Gazprom je prošle godine pretpostavio odsustvo tranzita gasa preko Ukrajine, što je činilo otprilike polovinu ukupnog ruskog izvoza gasa cjevovodom u Evropu.

Rusija i dalje izvozi gas preko gasovoda Turski tok na dnu Crnog mora. Turski tok ima dvije linije – jednu za domaće tržište Turske, a drugu za snabdijevanje kupaca u centralnoj Evropi, uključujući Mađarsku i Srbiju.

Evropska unija je udvostručila napore da smanji svoju zavisnost od ruske energije nakon izbijanja vojnog sukoba u Ukrajini 2022. tražeći alternativne izvore.

Preostali kupci ruskog gasa preko Ukrajine, poput Slovačke i Austrije, takođe su dogovorili alternativno snabdijevanje.

Moldavija, nekada dio Sovjetskog Saveza, jedna je od zemalja koje su najteže pogođene. Kaže da će sada morati da uvede mjere za smanjenje upotrebe gasa za trećinu.

Nije bilo neposrednih komentara iz Evrope u srijedu u ranim satima.
Petogodišnji ugovor o tranzitu gasa između Rusije i Ukrajine istekao je rano 1. januara.

"Zbog ponovljenog i jasno izraženog odbijanja ukrajinske strane da obnovi ove sporazume, Gazprom je lišen tehničke i pravne mogućnosti da isporučuje gas za tranzit preko teritorije Ukrajine od 1. januara 2025. godine", navodi se u saopštenju Gazproma na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

„Počevši od 08:00 po moskovskom vremenu (05:00 GMT), ne vrši se isporuka ruskog gasa za njegov transport preko teritorije Ukrajine.

Ukrajinsko ministarstvo energetike je takođe saopštilo da je transport ruskog gasa kroz Ukrajinu "zaustavljen u interesu nacionalne bezbjednosti".

Ukrajina se sada suočava sa gubitkom od oko 800 miliona dolara godišnje na ime tranzita iz Rusije, dok će Gazprom izgubiti blizu 5 milijardi dolara u prodaji gasa.

DRUGE RUTE

Rusija i bivši Sovjetski Savez proveli su pola vijeka u izgradnji velikog udjela na evropskom tržištu gasa, koji je na svom vrhuncu iznosio oko 35%, ali je rat gotovo uništio taj posao za Gazprom.

Gasovod Jamal-Evropa preko Bjelorusije također je zatvoren, a ruta Sjevernog toka preko Baltičkog mora do Njemačke je dignuta u zrak 2022.

Kombinovano, različite rute isporučile su Evropi rekordnih 201 milijardu kubnih metara (bcm) gasa u 2018.

Rusija je isporučila oko 15 milijardi kubnih metara gasa preko Ukrajine 2023. godine, što je pad sa 65 milijardi kubnih metara kada je zadnji petogodišnji ugovor počeo 2020. godine.

Fotogalerija: Doček 2025. širom svijeta

Učitajte još

XS
SM
MD
LG