Putnički avion Embraer (EMBR3.SA) srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu, pri čemu je poginulo 38 ljudi, nakon što je skrenuo s područja Rusije u kojem Moskva posljednjih mjeseci koristila sisteme protivvazdušne odbrane protiv ukrajinskih bespilotnih.

Avion J2-8243 Azerbejdžan Airlinesa odletio je stotinama kilometara od svoje redovne rute od azerbejdžanskog Bakua do Groznog, u ruskoj Čečeniji, da bi se srušio na suprotnoj obali Kaspijskog mora, nakon što je, kako je ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva rekla da je riječ o hitnom slučaju mozda uzrokovanom udarom ptice.

Zvaničnici nisu odmah objasnili zašto je avion preletio more, ali do pada je došlo nakon što su ukrajinski dronovi ovog mjeseca pogodili čečenski region na jugu Rusije. Najbliži ruski aerodrom na trasi aviona zatvoren je u srijedu ujutro.

Ruski, azerbejdžanski i kazahstanski zvaničnici pozvali su na istragu o nesreći.

Prethodno je novi sirijski ministar unutrašnjih poslova rekao je da je 14 pripadnika oružanih snaga novih vlasti ubijeno, a 10 ranjeno tokom sukoba sa snagama bivšeg predsjednika Assada u selu izvan grada Tartusa, javila je državna novinska agencija u srijedu.

Sirijska opservatorija za ljudska prava, posmatrač događanja u Siriji sa sjedištem u Britaniji, saopštila je da su borci ubijeni dok su pokušavali da uhapse bivšeg zvaničnika u Assadovoj vladi, optuženog za izdavanje naredbi za pogubljenje i proizvoljne presude protiv hiljada zatvorenika. Borci su bili iz Hayat Tahrir al-Shama, ili HTS, koji je predvodio zapanjujuću ofanzivu koja je srušila Assada ranije ovog mjeseca.

Tranzicija vlasti u Siriji dogodila se iznenađujuće glatko, ali prošlo je samo nekoliko nedjelja otkako je Assad pobjegao iz zemlje i nakon što su se njegova administracija i snage urušile.

Pobunjenici koji su zbacili Assada ukorijenjeni su u fundamentalističkoj islamističkoj ideologiji i - iako su obećali da će stvoriti pluralistički sistem - nije jasno kako i da li planiraju da dijele vlast.

Od Assadovog pada, desetine Sirijaca je ubijeno u činovima osvete, prema informacijama dobijenim od aktivista i posmatrača. Velika većina ubijenih je iz manjinske zajednice Alavita, izdanaka šiitskog islama kojem i Assad pripada.

U glavnom gradu Damasku, alavitski demonstranti su se sukobili sa učesnicima sunitskog kontramitinga i čuli su se pucnji. AP nije mogao da potvrdi detalje pucnjave.

Protesti alavita održani su i u mjestima duž obale Sirije, u gradu Homsu i selu Hame. Neki su pozivali na oslobađanje vojnika iz bivše sirijske vojske koje sada u zatočeništvu drži HTS.

Snage HTS-a koje su suzbijale demonstracije ubile su u Homsu najmanje jednog učesnika protesta, a pet ih je ranjeno, saopštila je Sirijska opservatorija. Kao odgovor na proteste, HTS je uveo policijski čas od 18 do osam sati.

Protesti alavita očigledno je djelimično podstakao video koji je objavljen na internetu i koji prikazuje paljenje alavitskog svetilišta. Privremene vlasti tvrde da je snimak star i da to nije nedavni incident.

Nasilje između različitih vjerskih grupa izbilo nakon Assadovog svrgavanja, ali ništa ni blizu nivoa od kojeg se strahovalo nakon skoro 14 godina građanskog rata u kojem je ubijeno oko pola miliona ljudi. Rat je razorio Siriju, stvorivši milione izbjeglica i raselivši desetine hiljada širom zemlje.

Ove nedjelje su neki Sirijci koji su bili prisilno raseljeni počeli da se vraćaju kući, pokušavajući da obnove svoje živote. Šokirani razaranjem, mnogi su otkrili da je malo šta ostalo od njihovih kuća.

U sjeverozapadnom regionu Idliba, stanovnici su u utorak popravljali prodavnice i zatvarali oštećene prozore, pokušavajući da vrate osjećaj normalnosti.

U prašnjavim kvartovima prolazili su automobili sa prtljagom zakačenim na krovu. Ljudi su besposleno stajali na ulicama ili sjedeli u praznim kafićima.

U Damasku su nove sirijske vlasti izvršile raciju u skladištima u sredu, zaplijenivši drogu kao što su zabranjeni stimulans Kaptagon i kanabis, koje su koristile Assadove snage. Zapaljene su milion tableta Kaptagon i stotine kilograma kanabisa, saopštile su privremene vlasti.

Rusija je u srijedu napala Ukrajinu krstarećim i balističkim projektilima, kao i dronovima, saopštila je Ukrajina. U napadima je ranjeno najmanje šest osoba u gradu Harkovu na sjeveroistoku zemlje, a jedna je ubijena u regiji Dnjepropetrovsk, rekli su tamošnji guverneri.

Neizvjesno da li će se američka pomoć nastaviti istim tempom pod novoizabranim republikanskim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji će zamijeniti Bidena 20. januara. Trump je rekao da želi da se rat brzo okonča.

"Svrha ovog nečuvenog napada bila je da se ukrajinskom narodu prekine pristup toplotnoj i električnoj energiji tokom zime i da se ugrozi sigurnost mreže", rekao je Biden, demokrata u saopćenju.

Keith Kellogg, Trumpov izbor za specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju, također je kritizirao napad od srijede.

"Božić bi trebao biti vrijeme mira, ali Ukrajina je brutalno napadnuta na Božić", rekao je Kellogg. "SAD su odlučnije nego ikada da donesu mir u regionu."

Tokom kampanje za predsjedničke izbore, Trump je doveo u pitanje nivo američke uključenosti u sukob, sugerirajući da bi evropski saveznici trebali snositi veći financijski teret. Neki od njegovih kolega republikanaca - koji će od sljedećeg mjeseca kontrolirati i Predstavnički dom i Senat - također su se ohladili u slanju dodatne pomoći Kijevu.

Ovaj stav - uprkos prethodnoj snažnoj podršci u američkom Kongresu za kontinuiranu ili proširenu podršku Ukrajini - izazvao je zabrinutost među ukrajinskim pristalicama oko budućnosti američke pomoći pod Trumpom.

Osim Nešića, uhapšeni su i direktor „Puteva Republike Srpske” Milan Dakić, Mladen Lučić i još četiri osobe koje su pod istragom Tužilaštva i Uprave za organizovani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).

Prema saopćenju, sumnjiče se da su kao rukovodioci „Puteva RS“ i lica koja su poslovala sa ovim preduzećem, počinili krivična djela – udruženje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja, te primanje mita.

Više detalja iz Tužilaštva BiH nisu iznijeli.

O hapšenju Nešića oglasio se Milorad Dodik na Twitteru, koji smatra da je Tužilaštvo BiH pokazalo da je postalo instrument pojedinih stranih ambasada i sarajevska političke javnosti za obračun s RS.

„Ovakav način rada predstavlja progon kadrova iz Republike Srpske s ciljem njene destabilizacije”, rekao je Dodik.

Iz MUP-a RS su samo potvrdili da je privedeno sedam osumnjičenih u akciji „Tunel 2” i da su u toku su pretresi stambenih i poslovnih jedinica na području Banjaluke, Istočnog Sarajeva i Bijeljine.

Detektor je ranije izvjestio da je Nešić kao vršilac dužnosti direktora „Puteva RS” saslušan 2018. u Policijskoj upravi Istočno Sarajevo zbog sumnje da je počinio krivično djelo prinuda.