Izraelska vojska je saopćila da je prekid vatre, uz posredovanje Sjedinjenih Država i Francuske, prekršen nakon što su osumnjičeni, neki u vozilima, stigli u nekoliko područja u južnoj zoni.

Poslanik Hezbollaha Hasan Fadlalah optužio je Izrael za kršenje sporazuma.

"Izraelski neprijatelj napada one koji se vraćaju u pogranična sela", rekao je Fadlallah novinarima nakon sjednice parlamenta, dodajući da "danas postoji kršenje od strane Izraela, čak i u ovom obliku".

Izraelskom tenkovskom vatrom u četvrtak pogođeno je šest oblasti u južnom Libanu, a izraelska vojska je saopštila da je prekršen prekid vatre sa Hezbollahom nakon što su osumnjičeni, neki u vozilima, stigli u nekoliko oblasti u južnoj zoni.

Prekid vatre između Izraela i libanske oružane grupe Hezbollah stupio je na snagu u srijedu prema sporazumu koji su posredovale SAD i Francuska, a koji ima za cilj da omogući ljudima u obje zemlje da počnu da se vraćaju kućama u pograničnim oblastima razbijenim 14 mjeseci borbe.

Izraelska vojska je pozvala stanovnike gradova duž granične trake da se još ne vraćaju zbog sopstvene bezbjednosti.

Vatra iz izraelskih tenkova pogodila je šest područja unutar tog graničnog pojasa, rekli su državni mediji i libanski bezbjednosni izvori.

Hici su pogodili Markabu, Wazzani, Kfarchoubu, Khiyam, Taybe i poljoprivredne ravnice oko Marjayouna, koje se sve nalaze na dva kilometra od Plave linije koja označava granicu između Libana i Izraela. Jedan od bezbjednosnih izvora rekao je da su dvije osobe ranjene u Markabi.

Libanske porodice raseljene iz svojih domova u blizini južne granice pokušaju su da se vrate i provjere svoju imovinu. Ali izraelske trupe su i dalje stacionirane na libanskoj teritoriji u gradovima duž granice, a reporteri Reutersa su čuli kako bespilotne letjelice lete iznad dijelova južnog Libana.

Nije bilo komentara na informacije o tenkovima od strane Hezbollaha ili Izraela, koji su se borili više od godinu dana paralelno sa ratom u Gazi.

Sporazum, rijedak diplomatski podvig u regionu koji je potresen sukobima, okončao je najsmrtonosniju konfrontaciju između Izraela i militantne grupe koju podržava Iran posljednjih godina. Ali Izrael se i dalje bori protiv svog drugog najvećeg neprijatelja, palestinske militantne grupe Hamas, u Pojasu Gaze.

Prema uslovima o prekidu vatre, izraelskim snagama može biti potrebno do 60 dana da se povuku iz južnog Libana, ali nijedna strana ne može pokretati ofanzivne operacije. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je dao instrukcije vojsci da ne dozvoli vraćanje stanovnika u sela blizu granice.

Predsjednik libanskog parlamenta Nabih Berri, glavni sagovornik sa strane Libana u pregovorima o sporazumu, rekao je u srijedu da se stanovnici mogu vratiti kućama.

Hezbollah je saopštipo da njihovi borci "ostaju potpuno opremljeni da se nose sa težnjama i napadima izraelskog neprijatelja". Njihove snage će pratiti povlačenje Izraela iz Libana "sa prstom na obaraču".

Grupa je oslabljena žrtvama i izraelskim ubistvom njihovog vođe Hassana Nasrallaha i drugih komandanata.

„Trenutno je potrebno ljudstvo”, rekao je jedan američki zvaničnik novinarima u srijedu. „Rusi u stvari napreduju, stabilno napreduju na istoku, i počinju da potiskuju ukrajinske linije u Kursku.”

Ukrajinska „mobilizacija i više ljudstva mogli bi napraviti značajnu razliku u ovom trenutku”, rekao je zvaničnik.

Više od milion Ukrajinaca sada je u uniformi, uključujući Nacionalnu gardu i druge jedinice. Američki zvaničnik je rekao da Ukrajinci vjeruju da im treba oko 160.000 dodatnih vojnika, ali američka administracija kaže da će im vjerovatno trebati više od toga.

Zvaničnik je rekao da je „čista matematika” trenutne situacije u Ukrajini da joj je potrebno više vojnika u borbi, što je stav koji je odjeknuo i u drugim zapadnim prijestolnicama koje su naoružale Ukrajinu.

Ukrajina je u aprilu smanjila svoju starosnu granicu za muškarce sa 27 na 25 godina, što je promjena za koju se očekivalo da će dodati 50.000 vojnika, što je daleko od onoga što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je tada potrebno.

Neki Ukrajinci su izrazili zabrinutost da bi smanjenje starosne granice za regrutaciju za muškarce na 18 godina, starosne dobi za obaveznu registraciju u SAD, više mladih odraslih osoba izbacilo iz radne snage i dodatno naštetilo ratom razorenoj ekonomiji zemlje.

Američki zvaničnik je rekao da administracija predsjednika Joea Bidena, koji napušta dužnost za manje od dva mjeseca, vjeruje da Ukrajina također može optimizirati svoje trenutne snage agresivnijim obračunom s vojnicima koji dezertiraju ili odsustvuju bez dopuštenja.

Osim toga, evropski saveznici Ukrajine naglasili su da bi nedostatak ukrajinskih trupa mogao uskoro učiniti neodrživim Ukrajinu da nastavi djelovati u Kursku.

Situacija u Kursku je zakomplikovana dolaskom hiljada sjevernokorejskih vojnika koji su raspoređeni da pomognu Moskvi da pokuša da povrati zemlju koju je Ukrajina zauzela prije skoro četiri mjeseca.

Obim stalne američke podrške ukrajinskim ratnim naporima je neizvjestan dok se novoizabrani predsjednik Donald Trump sprema da preuzme dužnost 20. januara.

Trump je obećao da će okončati rat prije nego što preuzme dužnost, ali nije rekao kako.

Neke informacije dolaze od AP-a i Reutersa.

Prema zvaničniku koji je upoznat sa planom, Bidenova administracija planira da obezbijedi raznovrsno protivtenkovsko oružje iz američkih zaliha kako bi se otupilo napredovanje ruskih trupa, uključujući nagazne mine, dronove, rakete Stinger i municiju za raketne sisteme visoke pokretljivosti (HIMARS).

Očekuje se da će paket također uključivati kasetnu municiju, koja se obično nalazi u raketama navođenog višestrukog lansirnog sistema (GMLRS) koje ispaljuju lanseri HIMARS, navodi se u obavijesti u koju je Reuters imao uvid.

Službena obavijest Kongresu o paketu oružja mogla bi stići već u ponedjeljak, rekao je jedan zvaničnik.

Sadržaj i veličina paketa mogli bi se promijeniti u nadolazećim danima prije očekivanog Bidenova potpisa.

Sjedinjene Države decenijama nisu izvozile nagazne mine, a njihova je upotreba kontroverzna zbog potencijalne štete za civile. Iako je više od 160 zemalja potpisalo sporazum o zabrani njihove upotrebe, Kijev ih je tražio otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju punog opsega početkom 2022. i ruske snage su ih koristile na prvim linijama fronta.

Nagazne mine koje bi bile poslane u Ukrajinu su "nepostojane" mine, sa sistemom napajanja koji traje samo kratko vrijeme, ostavljajući uređaje nesmrtonosnim. To znači da – za razliku od starijih nagaznih mina – ne bi ostale u zemlji ugrožavajući civile u nedogled.

Ruske snage trenutačno napreduju u Ukrajini. Zauzeli su područje upola manje od Londona tokom prošlog mjeseca, rekli su ove sedmice analitičari i vojni blogeri.

Nika Novak uhapšena je u decembru 2023. godine pod optužbom da je pripremala netačne materijale za diskreditaciju ruskih oružanih snaga. Služba bezbjednosti FSB saopštila je da je cilj njenog rada nanošenje štete reputaciji Rusije i pokušaj destabilizacije zemlje i njenog rata u Ukrajini, navodi agencija Interfaks.

Sud, koji se nalazi u sibirskom regionu Zabajkalski kraj, nije saopštio za koji strani medij je radila Novak. Ona je ranije radila za ruske novinske sajtove Chita i Zab.ru, ali i kao freelancerka na Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Sestrinska mreža Glasa Amerike,RSE je nezavisna medijska kuća koju finansiraju SAD. Moskva označava RSE za takozvanog stranog agenta.

Predsjednik RSE Stephen Capus osudio je u utorak kaznu izrečenu Novak.

„Ove politički motivisane optužbe imaju za cilj da ušjutkaju pojedine novinare i izazovu zastrašivanje. Pozivamo na Nikino hitno puštanje na slobodu”, rekao je Kapus u izjavi koju je poslao za Glas Amerike.

Rusija je pojačala hapšenja i maltretiranje nezavisnih novinara od invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Ubrzo nakon toga, vlada je izdala direktive o tome kako mediji mogu da izvještavaju o ratu, a Duma je donijela zakon kojim se kažnjavaju svi za koje vlasti smatraju da šire lažne vijesti ili informacije koje bi mogle diskreditovati vojsku.

Ruske vlasti su također izdale nekoliko naloga za hapšenje u odsustvu. U oktobru su vlasti naredile hapšenje u odsustvu dopisnika CNN-a koji je izvještavao iz ruske oblasti Kursk kako su ukrajinske snage napredovale.

Kaznu zatvora za Novak osudila je Koalicija žena u novinarstvu.

„Freelancerka RSE je prva novinarka koji je osuđena po zakonu iz 2022. godine, što označava još jedan razorni udarac slobodi štampe u Rusiji. Novak planira da uloži žalbu na osuđujuću presudu”, navodi ova organizacija.

„Četverogodišnja zatvorska kazna za Niku Novak, izrečena iza zatvorenih vrata na ruskom Dalekom istoku pokazuje da ruske vlasti nastavljaju nemilosrdni udar na novinare”, rekla je Gulnoza Said, koordinatorica programa Komiteta za zaštitu novinara (CPJ) za Evropu i centralnu Aziju.

„Ruske vlasti ne bi trebalo da ospore njenu žalbu i trebalo bi da odmah puste nju i sve ostale zatvorene novinare”, dodala je Said.

Grupa za ljudska prava Memorijal opisala je Novak kao političku zatvorenicu. Dodaje se da se deluje da novinarka ima anti-ukrajinske stavove na osnovu objava na društvenim mrežama, ali da je kritikovala lokalne vlasti zbog podrške ofanzivi, navodi AFP.