PODGORICA — 

Oni su ubijeni na pet udaljenih lokacija - na prvoj i drugoj po četiri osobe, na trećoj dvoje djece, na četvrtoj i petoj po jedna osoba.

Osumnjičeni za ovo višestruko ubstvo i ranjavanja, Aco Martinović pokušao je samoubistvo. Preminuo je tokom transporta prema bolnici.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović rekao je na vanrednom presu u ponoć da je motiv ubistava nepoznat, jer su ubijeni bili prijatelji i kumovi Martinovića.

Ranjeni koji su dovezeni u Klinički centar, tri muškarca i jedna ženska osoba, životno su ugroženi, saopštio je Aleksandar Radović direktor ispred Kliničkog centra.

Tokom noći troje od njih je operisano.

Crnogorska vlada uvela je zbog tragedije tri dana žalosti.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio je da su u tragediji na Cetinju ubijeni vlasnik ugostiteljskog objekta "Velestovo" i pojedini članovi njegove porodice, kao i članovi porodice Aca Martinovića, osumnjičenog za višestruko ubistvo.

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović objasnio je da se “Martinović nalazio u bezizlaznoj situaciji jer smo ga locirali i nakon što smo dali komandu da spusti oružje, pucao je sebi u glavu”.

Martinović je posle višesatne potrage pronađen blizu svoje kuće u jednom naselju na Cetinju.

Šćepanović je kazao i da su od porodice osumnjičenog ubice dobili informacije da je Martinović bio socijalno devijantna osoba.

“Kazali su nam da je imao antisocijalno devijantno ponašanje, prema svojoj porodici, drugovima, prijateljima. Apelujem na građane da blagovremeno ukazuju na takve slučajeve, da ne tražimo krivca samo u državnim organima za sprovođenje zakona”, naveo je Šćepanović.

Dodao je da su sva lica koja su smrtno stradala bila "Martinovićevi kumovi, prijatelji, drugovi, sa kojima je provodio vrijeme", ali da motiv napada još nije poznat.

Ministar Šaranović najavio je da će Vlada Crne Gore u četvrtak predstaviti “plan urgentnih mjera”, jer, kako je naveo, “ne smijemo kao društvo dozvoliti pojedincima da na ovako brutalan način lišavaju života ne samo druge ljude, već i članove svoje porodice".

U pucnjavi su ubijeni vlasnik ugostiteljskog objekta "Velestovo" u cetinjskom naselju Bajice i pojedini članovi njegove porodice, kao i članovi porodice osumnjičenog, saopštili su ranije policijski zvaničnici. Među žrtvama su dva djeteta od deset i trinaest godina.

Premijer Milojko Spajić saopštio je novinarima ispred centra da se desila “užasna tragedija koja nas je sve pogodila”.

“Trenutno su sve raspoložive ekipe policije… na terenu. Tražimo počinioca, na dobrom smo tragu. Imamo četiri teško povrijeđene osobe, ljekari se bore za njihove živote, svi su na operacionim stolovima... Nadam se da će se izvući i da će ljekari uspjeti da spase njihove živote”, rekao je Spajić.

Prema prvim informacijama, “počinilac nije imao kriminalni bekgraund, već je to bila kafanska svađa gdje su se potegli pištolji i krenulo je u smjeru u kome nije trebalo da ide”, rekao je Spajić.

Vlada Crne Gore je na hitnoj telefonskoj sjednici donijela odluku da se 2, 3. i 4. januar proglase za Dane žalosti. Vlada takođe apeluje na opštine da otkažu nastupe i koncerte zakazane za 1. januar.

“Pooštrićemo kriterijume za nošenje oružja, razmotrićemo i potpunu zabranu oružja”, rekao je premijer.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović saopštio je da je zaprepašćen i potresen tragedijom, izražavajući saučešće porodicama i prijateljima stradalih.

"Umjesto praznične radosti, nad našom Prijestonicom i cijelom Crnom Gorom nadvila se tuga zbog gubitka nevinih života. Zaprepašćen sam i potresen tragedijom koja je zavila u crno naše Cetinje, porodice i prijatelje stradalih kojima izražavam svoje iskreno saučešće. Molimo se i nadamo za oporavak svih ranjenih", rekao je Milatović.

On je napisao da su "naše misli večeras sa porodicama koje su izgubile svoje voljene i građanima Cetinja, i dodao da "cijela Crna Gora osjeća i dijeli vašu bol".

U avgustu 2022. godine, u masakru na Cetinju ubijeno je 11 osoba, među kojima i napadač.

Washington — 

Tokom samita, stručnjaci su rekli da 20 najvećih svjetskih ekonomija ima kapacitet da umanji uticaj osnovnih uzroka kroz socijalne politike i regionalne sporazume o migraciji.

Stručnjaci poput Paula Illesa, osnivača Centra za ljudska prava i državljanstvo imigranata, naglasili su važnost prepoznavanja pitanja migracija kao legitimnih.

"To se uvijek mora rješavati iz perspektive ljudskih prava", rekao je Illes za Glas Amerike. „Pored toga, lideri G20 bi trebali priznati da se migracije dešavaju i zbog strukturalnih problema kao što su siromaštvo, ekološke katastrofe, ratovi i sukobi.

Euclimar Fuentes, venecuelanska migrantkinja koja živi u Sao Paulu u Brazilu, primjer je kako su se ova pitanja spojila. Rođen u Venecueli, Fuentes se sjeća svog sretnog djetinjstva.

“Išli bismo na plažu na doručak kao porodica. Kulturno, život je bio lijep u Venecueli”, rekla je ona za Glas Amerike.

Penzionisanje njenog oca nakon godina rada policajca omogućilo je porodici ugodan život. Situacija u Venecueli pogoršala se tokom pandemije COVID-19 zbog kombinacije već postojećih ekonomskih, političkih i društvenih kriza koje su pogoršale globalna zdravstvena vanredna situacija.

“Teško je kada porodica, cijela zajednica, ostane bez hrane, struje, energije ili vode. Teško je živjeti u zemlji u kojoj nemaš šta da jedeš - rekla je Fuentes.

Izazovi njene porodice su se pojačali kada je njegovom sinu dijagnosticirana leukemija u decembru 2020.

„Pokušali smo da ga liječimo tamo, ali bilo je teško“, rekao je on za Glas Amerike, dodajući da je mnogo djece umrlo u istim okolnostima: bez sredstava, bez liječenja, bez ičega za jelo.

"Nismo željeli da on bude dio tog sistema [i umre]", rekla je.

Fuentes i njena porodica napustili su Venecuelu 26. decembra 2020.

Razmatrali su različite zemlje, uključujući i Sjedinjene Države, ali su zbog bolesti njenog sina i puta za humanitarni status odabrali Brazil, u kojem prema podacima Visokog komesarijata Ujedinjenih naroda za izbjeglice živi oko 61.000 Venecuelanaca.

Deklaracija G20

Zvanična deklaracija G20 istakla je potrebu rješavanja temeljnih uzroka raseljavanja, uključujući glad i siromaštvo.

UN procjenjuju da 2,4 milijarde ljudi širom svijeta živi u siromaštvu, krizi koja je povećala migraciju, rekao je brazilski ministar razvoja Wellington Dias.

„Ali pored pitanja migracije“, rekao je Dias za Glas Amerike, „glad i siromaštvo nisu samo problemi za one koji su gladni ili žive u siromaštvu. To je problem za srednju klasu, za bogate, za bogate zemlje i za bogate pojedince.”

Deklaracija je uključivala stvaranje Globalne alijanse protiv gladi i siromaštva, koja ima za cilj implementaciju politika kao što su novčani transferi za 500 miliona ljudi, školski obroci za 150 miliona djece i zdravstvene usluge za 200 miliona žena i male djece.

Očekuje se da će finansiranje doći od najmanje 40 zemalja, 13 globalnih organizacija i raznih neprofitnih organizacija i fondacija, kojima upravlja nekoliko finansijskih institucija.

"Više nije samo davanje korpi sa hranom", rekao je Dias. “Razgovaramo o implementaciji razvojnog plana koji se mora baviti obrazovanjem, koje je ključna osnova za iskorjenjivanje siromaštva, kao i zdravstvom, ekonomijom, otvaranjem radnih mjesta i infrastrukturom.”

UN su napomenule da su nesigurnost hrane, migracije i raseljavanje zamršeno povezani s klimatskim promjenama, prirodnim katastrofama, sukobima i siromaštvom - što su sve glavne rasprave na samitu G20. Izazovi s kojima se suočavala tokom pandemije COVID-19 dodatno su naglasili ove veze, sa zdravstvenim krizama, ekonomskim poteškoćama i raseljavanjem koji su doveli do povećane migracije na zapadnoj hemisferi, rekao je Dias.

Steve Seide, 22-godišnji student političkih nauka sa Haitija, također je utjelovio borbe s kojima se suočavaju mnogi migranti. Otadžbinu je napustio 2023. godine zbog nedostatka posla i sve veće zabrinutosti za sigurnost.

"Odabrao sam Brazil jer sam čuo za mogućnosti posla i koliko su Brazilci dobrodošli", rekao je za Glas Amerike.

Seideovo putovanje u Brazil bilo je opasno i skupo. Da bi stigao na odredište, prešao je bez dokumentacije u Dominikansku Republiku.

“Prvi put nisam ušao. Ali vratio sam se na granicu”, rekao je.

Nakon što je proveo mjesec dana u Dominikanskoj Republici, na kraju je dobio humanitarnu vizu i na putu je ka stabilnom životu u Brazilu.

„U životu se ne možeš zaustaviti. Ako treba da stignete negdje, morate se boriti do kraja”, rekao je on.

Budući napori za odgovor

Globalni odgovor na pandemiju također je zauzeo središnje mjesto na samitu G20, gdje su Sjedinjene Države predvodile napore da osiguraju nove doprinose fondu za pandemiju vrijednom 2 milijarde dolara, obećavajući do 667 miliona dolara do 2026.

Cilj je pomoći zemljama u razvoju da se pripreme za buduće pandemije i odgovore na njih. Međutim, učešće SAD u ovoj inicijativi podliježe odobrenju Kongresa.

Zemlje članice su se također složile da uspostave „mehanizam upravljanja koji integriše ključne igrače u globalnoj zdravstvenoj sigurnosti i ekosistemu finansiranja, sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u centru“.

Dok su lideri G20 nastojali da se pozabave međusobno povezanim izazovima migracije, siromaštva i globalnog zdravlja, priče poput onih Fuentes i Seidea naglašavale su važnost međunarodne saradnje i održivih rješenja.

"Kada imate svoj dom, svoj komad zemlje, svoju porodicu, ne razmišljate o odlasku", rekla je Fuentes i dodala da je odvojenost od njenih najmilijih i dalje "veoma teška".

“Prošle su tri godine, ali još uvijek je teško. Ostaviti sve iza sebe, ne znati kada ćete ponovo vidjeti svoje voljene – to je bol koji ne nestaje. … Odlazak je bio najteža stvar koju smo ikada uradili. Ali ponekad je to jedini izbor koji imate da zaštitite onoga koga volite”, rekla je.

PALM BEACH, FLORIDA — 

Upitan o tome dok je ulazio na novogodišnju zabavu u svom klubu Mar-a-Lago na Floridi, Trump je odgovorio: "Biću tamo." Pod pritiskom o tome da li je razgovarao s članovima Carterove porodice, Trump je rekao da radije ne bi rekao.

Pogrebne službe u čast Cartera, koji je preminuo u nedjelju u 100. godini, održat će se u Georgiji i Washingtonu, počevši od 4. januara do 9. januara.

Trump je bio čest i žestoki kritičar Cartera u tragovima kampanje uoči izbora u novembru, koristeći rastuću stopu inflacije iz 1970-ih da nepovoljno uporedi predsjednika Joea Bidena s Carterom i njegovom administracijom.

Novoizabrani predsjednik je bio ljubazan prema bivšem predsjedniku, međutim, u objavama na njegovoj društvenoj mreži nakon Carterove smrti u nedjelju, pišući da mu nacija "duguje zahvalnost".

"Iako sam se filozofski i politički snažno ne slagao s njim, također sam shvatio da je on zaista volio i poštovao našu zemlju i sve što ona predstavlja", napisao je Trump o Carteru. “Naporno je radio da Ameriku učini boljim mjestom i zbog toga mu odajem najveće poštovanje.”

Noseći smoking dok je ulazio na svečanosti, Trump je uzeo nekoliko minuta pitanja novinara o raznim temama. Upitan je o mogućnosti prekida vatre u izraelskom ratu s Hamasom u Gazi, ali je samo rekao: "Vidjet ćemo šta će se dogoditi."

O taocima koje je prije više od godinu dana zarobio Hamas, novoizabrani predsjednik je rekao: "Reći ću to ovako: bolje je da puste taoce da se vrate uskoro."

Trump je takođe rekao da misli da će 2025. biti "sjajna godina" i da ćemo "proći fantastično dobro kao zemlja".

“Postoji svjetlo nad cijelim svijetom, ne samo u našoj zemlji. Oni su mnogo srećni ljudi”, rekao je Tramp poslednjih nedelja.

Upitan o svojim odlukama za novu godinu, Trump je rekao: "Samo želim da svi budu sretni, zdravi i dobro".

Trump je kasnije izašao na pozornicu kako bi se kratko obratio okupljenima koji su se okupili u novoj godini u Mar-a-Lagu i obećao "da će obaviti sjajan posao kao vaš predsjednik".

Biden je, sa svoje strane, novogodišnju noć proveo proslavljajući vjenčanje svoje nećakinje Missy Owens u Greenvilleu, Delaware, nakon čega je uslijedio prijem na Kennett Squareu u Pennsylvaniji. Biden i prva dama Jill Biden prekinuli su svoje tradicionalno praznično putovanje na Američka Djevičanska ostrva kako bi prisustvovali ceremoniji.

Roberts u godišnjem izvještaju o pravosuđu na kraju godine objavljenom samo nekoliko sedmica prije nego što je novoizabrani republikanski predsjednik Donald Trump stupio na dužnost, nije se direktno osvrnuo na ono što ankete sugerišu da je pad povjerenja javnosti u pravosudni sistem u cjelini.

Međutim, Roberts je rekao da se osjeća primoranim da istakne nekoliko područja "nelegitimne aktivnosti" koje su išle daleko dalje od informisane kritike i debate u vezi sa sudskim presudama, za koje je rekao da "ugrožavaju nezavisnost sudija od kojih zavisi vladavina prava".

Ta područja prijetnji, kako je rekao, uključuju značajan porast nasilnih prijetnji i zastrašivanja na internetu usmjerenih na sudije, dezinformacije o sudskim predmetima uvećane društvenim medijima i cyber prijetnje koje predstavljaju strani državni akteri.

U proteklih pet godina, američka služba maršala istražila je više od 1.000 ozbiljnih prijetnji federalnim sudijama, napisao je Roberts. U nekim ekstremnim slučajevima, pravosudnim službenicima su izdati panciri, rekao je on.

On je naveo rizike hakera koji kradu povjerljive informacije i neprijateljski raspoloženih stranih državnih aktera koji šire dezinformacije na internetu, uključujući korištenje botova za iskrivljavanje sudskih odluka i "podsticanje razdora unutar naše demokratije".

Roberts je također istakao, kako je rekao, slučajeve u posljednjih nekoliko godina u kojima su "izabrani zvaničnici iz cijelog političkog spektra podigli bauk otvorenog nepoštivanja odluka federalnog suda".

"Ovi opasni prijedlozi, koliko god bili sporadični, moraju biti odlučno odbačeni", napisao je Roberts.

Roberts, član konzervativne većine 6-3 u sudu, nije precizirao na koje predmete misli, niti je pomenuo nedavne presude Vrhovnog suda koje su izazvale političku buru.

To uključuje odluku iz 2022. kojom se poništava prava na pobačaj ili julsku odluku kojom se Trumpu daje značajan imunitet za radnje koje je poduzeo na funkciji u sada odbačenom krivičnom predmetu subverzije na izborima 2020. s kojim se suočio.

Odluka o abortusu izazvala je proteste ispred kuća nekoliko sudija, a naoružani muškarac optužen je 2022. za pokušaj atentata na konzervativnog sudiju Bretta Kavanaugha nakon što je uhapšen u blizini njegove kuće.

Robertsov izvještaj također nije raspravljao o nedavnim etičkim kontroverzama u vezi s poklonima i putovanjima koje su primili članovi Vrhovnog suda, a koji su podstakli istrage demokratskih poslanika i pozive na reforme.

Roberts je priznao da sudske presude mogu "isprovocirati snažne i strastvene reakcije" i rekao da kritike nisu prijetnja, te da "angažman javnosti u radu sudova rezultira boljom informisanošću i snažnijom demokratijom".

Međutim, on je rekao da su se javni zvaničnici "nažalost uključili u nedavne pokušaje zastrašivanja sudija - na primjer, sugerirajući političku pristrasnost u negativnim presudama sudija bez kredibilne osnove za takve optužbe."

“Državni službenici svakako imaju pravo kritikovati rad pravosuđa, ali trebaju imati na umu da neumjerenost u njihovim izjavama kada su u pitanju sudije može izazvati opasne reakcije drugih”, napisao je.

Vatromet je obasjao nebo na prelazu u blizini bugarskog graničnog grada Ruse odmah nakon otkucaja ponoći, dok su bugarski i rumunski ministri unutrašnjih poslova simbolično podigli barijeru na Mostu prijateljstva na rijeci Dunav.

Prelaz je glavna tranzitna tačka za međunarodnu trgovinu.

Provjere putovanja zračnim i morskim putem iz Bugarske i Rumunije ukinute su u martu 2024., ali su kopnene provjere nastavljene sve dok Austrija prošlog mjeseca nije odustala od veta koji je zadržala uz obrazloženje da je potrebno više da se zaustavi neregularna migracija.

Granične provjere između Francuske, Njemačke, Belgije, Holandije i Luksemburga prvi put su ukinute 1985.

Šengenski prostor sada pokriva 25 od 27 zemalja članica EU, kao i Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku.