SDF su ključni saveznik Washingtona u Siriji u ciljanju na "spavajuće" ćelije ekstremističke grupe Islamska država raštrkane širom istoka zemlje.

Od pada totalitarne vladavine Bashara al-Assada ranije ovog mjeseca, sukobi su se intenzivirali između grupe koju podržavaju SAD i SNA, koja je zauzela ključni grad Manbidž i oblasti oko njega.

Borbe su se rasplamsale u trenutku kada Sirija, pogođena više ratom dužim od decenije i ekonomskom bedom, pregovara o svojoj političkoj budućnosti nakon pola veka pod vlašću dinastije Assad.

Ruken Jamal, portparolka Jedinice za zaštitu žena pri SDF-u, rekla je za AP da su njihovi borci nešto više od sedam milja (11 kilometara) udaljeni od centra Manbija u svojoj protivofanzivi koja je u toku.

Ona je optužila Ankaru da preko SNA pokušava da oslabi uticaj grupe u pregovorima o političkoj budućnosti Sirije.

"Sirija je sada u novoj fazi i u toku su razgovori o budućnosti zemlje", rekla je Jamal. "Turska pokušava svojim napadima da nas odvuče u bitke i isključi iz pregovora u Damasku".

Opozicioni posmatrač rata sa sjedištem u Britaniji, Sirijska opservatorija za ljudska prava, saopštava da je od početka ofanzive SNA u severnoj Siriji protiv Kurda ranije ovog mjeseca, na desetine ubijeno na obje strane.

Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin razgovarao je u utorak sa turskim ministrom nacionalne odbrane Jasarom Gulerom, rekao je sekretar za štampu Pentagona general-major Pat Ryjder.

On je rekao da su razgovarali o trenutnoj situaciji u Siriji, a Austin je naglasio da je bliska i stalna koordinacija ključna za uspješne napore u borbi protiv Islamske države u zemlji. Oni su također razgovarali o važnosti postavljanja uslova za omogućavanje sigurnije i stabilnije Sirije.

Ankara vidi SDF kao podružnicu svog zakletog neprijatelja, Kurdistanske radničke partije (PKK), koju klasifikuje kao terorističku organizaciju.

Naoružane grupe koje podržava Turska, zajedno sa turskim avionima, godinama su napadale položaje na kojima je SDF uglavnom prisutan širom sjeverne Sirije, u pokušaju da stvore zonu razdvajanja bez te grupe duž velike granice.

Dok je SNA bila uključena u munjevitu pobunu, koju je predvodila islamistička grupa Hayat Tahrir al-Sham i u kojoj je svrgnut Assad, ona je nastavila sa svojim pritiskom protiv SDF-a, koji se smatra drugim ključnim akterom u Siriji za njenu političku budućnost.

U ponedjeljak je portparol SDF-a Farhad Shami rekao da su snage grupe potisnule pobunjenike koje podržava Turska iz oblasti u blizini brane Tishrin na Eufratu, koja prikuplja vodu za akumulaciju hidroelektrane. On je rekao da su SDF također uništile tenk koji pripada pobunjenicima jugoistočno od Manbija.

Ratni posmatrač sa sjedištem u Britaniji saopštio je u utorak da je grupa predvođena Kurdima, poslije borbi tokom noći, povratila četiri sela u oblastima u blizini strateške brane.

Turski avioni su proteklih dana vršili udare i na strateški pogranični grad Kobani.

Tokom sirijskog ustanka koji je pretvoren u sukob, Kurdi su uspostavili enklavu autonomne vladavine širom sjeveroistočne Sirije, nikada se nisu u potpunosti udružili sa Assadom u Damasku niti sa pobunjenicima koji su pokušavali da ga zbace.

Čak i bez porodice Assad, čini se da se pozicija Ankare neće promijeniti, a značajna poseta turskog ministra spoljnih poslova Hakana Fidana Siriji zadržala je oštru poziciju u odnosu na grupu koju predvode Kurdi tokom sastanka sa liderom Ahmadom al- Sharsaom iz HTS-a.

"To je region pretvorilo u kotao terora sa članovima PKK i ekstremno ljevičarskim grupama koji su došli iz Turske, Iraka, Irana i Evrope", rekao je Fidan na konferenciji za novinare poslije sastanka. "Međunarodna zajednica zatvara oči pred ovim bezakonjem zbog toga što nadzire [ISIL]."

Uz borbe koje su u toku, komandant SDF-a Mazloum Abdi izrazio je zabrinutost zbog snažnog ponovnog oživljavanja ISIL-a usled vakuuma moći u Siriji i tekućih borbi, zbog kojih grupa koju predvode Kurdi nije u stanju da održi svoje napade i racije na rasute ekstremističke grupe ćelije "spavača".

Desetine hiljada djece, članova porodica i pristalica militanata Islamske države i dalje se drže u velikim zatvorskim centrima na sjeveroistoku Sirije, u oblastima pod kontrolom SDF-a.

Ministarstvo za vanredne situacije centralnoazijske zemlje je u saopćenju navelo da su vatrogasne službe ugasile požar i da su preživjeli, uključujući troje djece, na liječenju u obližnjoj bolnici.

Azerbejdžan Airlines saopštio je da je avion Embraer 190, sa brojem leta J2-8243, letio iz Bakua za Grozni, glavni grad ruske Čečenije, ali je bio prinuđen da prinudno sleti otprilike tri kilometra od kazahstanskog grada Aktau.

Ruske novinske agencije javile su da je avion preusmjeren zbog magle u Groznom.

Vlasti u Kazahstanu rekle su da su počele da istražuju različite moguće verzije onoga što se dogodilo, uključujući tehnički problem, javila je ruska novinska agencija Interfaks.

Ruska agencija za nadzor avijacije je u saopćenju rekla da preliminarne informacije sugeriraju da je pilot odlučio prinudno sletjeti nakon udara ptice.

Nakon nesreće, Ilham Aliyev, predsjednik Azerbejdžana, vraćao se kući iz Rusije gdje je trebao prisustvovati samitu u srijedu, javila je ruska agencija RIA.

Ramzan Kadirov, lider Čečenije koji podržava Kremlj, izrazio je saučešće, dodavši da su oni koji se liječe u bolnici u izuzetno teškom stanju i da će se on i drugi moliti za njihov brzi oporavak.

Trumpova poruka, koju je uputio na svojoj mreži Truth Social, odgovor je na odluku predsjednika Joea Bidena da smrtne kazne izrečene za 37 od 40 zatvornika, osuđenih za federalna krivična djela, preinači u doživotne kazne zatvora bez prava na uslovni otpust.

"Čim budem inaugurisan, naložiću Sekretarijatu za pravosuđe da se odlučno založi za smrtne kazne da zaštiti američke porodice i djecu od nasilnih silovatelja, ubica i čudovišta", napisao je Trump.

Trump je tokom prvog mandata, od 2017. do 2021. godine, naložio da se nastavi izvršavanje smrtnih kazni za federalna krivična djela, posle gotovo 20-godišnje pauze.

Biden je po preuzimanju mandata u januaru 2021. godine ponovo zaustavio izvršavanje smrtnih kazni na federalnom nivou.

Za razliku od uredbi, predsjedničke odluke o pomilovanjima i smanjenju kazni ne mogu da se ukinu, ali novi predsjednici mogu da nalože svojoj administraciji da u budućim slučajevima agresivnije traži da se izreknu smrtne kazne.

Trumpov tranzicioni tim u ponedeljak je odbacio Bidenovu odluku, za koju je ocijenio da je gnusna i da ide u korist osuđenicima koji su "među najgorim ubicama u svijetu".