Najnovije
Američki Senat usvojio zakon o finansiranju savezne vlade, izbjegavajući zatvaranje
Američki Senat u subotu rano ujutro usvojio je nacrt zakona o stopi potrošnje za finansiranje vlade SAD-a do marta.
Oba doma Kongresa - Dom koji kontrolišu republikanci i Senat koji kontrolišu demokrate - morali su da odobre mjeru da bi ona bila usvojena i izbjegla gašenje vlade.
Predsjednik Joe Biden rekao je u petak da podržava zakon i da će ga potpisati.
Kada se usvoji, zakon će finansirati vladu do marta i obezbijediti 100 milijardi dolara za pomoć u katastrofama i 10 milijardi dolara za poljoprivrednike. To ne bi podiglo gornju granicu saveznog duga.
Senat je glasao 85-11 nakon što je Predstavnički dom, nakon dva neuspješna pokušaja, usvojio zakon. Tamo je glasalo 366 prema 34. Sva 34 glasa Doma protiv zakona dali su republikanci.
"Uzbuđeni smo zbog ovog ishoda", rekao je predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson nakon glasanja u Predstavničkom domu, dodajući da je razgovarao s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je "također bio sretan zbog ovog ishoda".
"Ovo je bio neophodan korak da se premosti jaz, da nas dovede u taj trenutak u kojem možemo staviti otiske prstiju na konačne odluke o potrošnji", rekao je Johnson novinarima nakon glasanja.
Republikanci Predstavničkog doma, koji kontrolišu Dom, postigli su među sobom sporazum o novom prijedlogu ranije u petak. Posljednji pokušaj da se izbjegne zatvaranje vlade uslijedio je nakon što republikanci u Kongresu u četvrtak nisu uspjeli usvojiti zakon o potrošnji koji bi podržao Trump koji bi podigao gornju granicu duga, što je Trump zahtijevao u posljednjem trenutku.
Desetine republikanaca glasalo je protiv zakona od četvrtka, a samo dva demokrata su ga podržala.
Novi plan je isti kao i onaj koji je propao u četvrtak, osim bez suspenzije gornje granice duga.
Problemi su za Johnsona počeli ove sedmice kada je odustao od dvostranačkog sporazuma o finansiranju koji je postigao s demokratama nakon što su Trump i milijarder Elon Musk osudili plan.
Iako je Predstavnički dom usvojio zakon, vladina sredstva tehnički bi nestala u petak u ponoć. Međutim, većina uticaja gašenja ne bi počela da stupa na snagu do ponedeljka.
Najduže zatvaranje američke vlade u istoriji trajalo je 34 dana od decembra 2018. do januara 2019. godine, kada je tadašnji predsednik Tramp odbio da potpiše bilo kakav zakon o izdvajanjima koji nije uključivao nekoliko milijardi dolara za zid duž granice SAD sa Meksikom. Taj trik naštetio je njegovom rejtingu.
Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Reutersa i Associated Pressa.
Trump želi brzo okončati rat u Gazi - može li?
Novoizabrani predsjednik Donald Trump signalizirao je želju da se rat u Gazi okonča što je prije moguće, čak i dok odlazeća Bidenova administracija nastavlja svoj posljednji diplomatski pritisak za sporazum o prekidu vatre.
Ranije ove sedmice, Trump je rekao da ako taoci koje drži Hamas ne budu kod kuće do 20. januara 2025., datuma njegove inauguracije, onda će "izbiti pakao".
Upozorenje je slično prijetnji koju je izrekao na društvenim mrežama ranije ovog mjeseca, gdje je rekao: "Na Bliskom istoku će biti PAKLENO PLAĆANJE, a za one koji su odgovorni koji su počinili ove zločine protiv čovječanstva. Odgovorni će biti pogođeni jače nego iko u dugoj i pričanoj istoriji Sjedinjenih Američkih Država."
Nije jasno šta Trump planira učiniti u Gazi. Kada su ga zamolili da razjasni prijetnju, rekao je: "To znači da neće biti ugodno."
Trump bi mogao rasporediti resurse kako bi izvršio vojni pritisak na Hamas, rekao je Ahmed Fouad Alkhatib, viši saradnik u Atlantskom savjetu. Međutim, malo je vjerovatno da će biti "značajno oštriji od onoga što su Izraelci podnijeli u posljednjih 14 mjeseci".
"Mogao bi postojati još jedan element - za koji se nadam da to nije pristup - da se možda ugura dio te humanitarne pomoći", rekao je Alkhatib za Glas Amerike.
Također je moguće da su Trumpove prijetnje upućene članovima Hamasa izvan Gaze i državama koje ih podržavaju, a Trump bi mogao izvršiti pritisak na te nacije da prekinu financiranje, dodao je Alkhatib. Hamas je teroristička organizacija za SAD.
Hamasovo vanjsko krilo moglo bi biti prijemčivije za pritisak Washingtona, posebno jer je njegov pokrovitelj, Teheran, oslabljen gubitkom Hezbollaha u Libanu i svrgavanjem sirijskog predsjednika Bashara al-Assada. Kao i Hamas, Hezbollah je iranski zastupnik, dok je Assadov režim bio čvrsti saveznik Teherana.
Trumpova upozorenja šalju "nepogrešivu poruku ljudima na Bliskom istoku da SAD žele da to urade", rekao je David Makovski, direktor projekta Washington Instituta za bliskoistočnu politiku o bliskoistočnom mirovnom procesu.
Ovo ostavlja izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da se kreće između smirivanja ultradesničarske frakcije svoje koalicije — koja se zalaže za izgradnju naselja u, pa čak i aneksiju Gaze — i ugađanja Trumpu, koji želi zasluge za okončanje rata i potencijalnog proširenja Abrahamovog sporazuma kako bi uključio Saudijska Arabija, rekao je Makovski za Glas Amerike.
Sporazum iz 2020. koji je postignut uz posredovanje prve Trumpove administracije normalizirao je diplomatske odnose između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina, a zatim i s Marokom.
"Trump nije u izgradnji više naselja i ostanku u Gazi. Trump želi, mislim, Nobelovu nagradu za proboj sa Saudijskom Arabijom", rekao je Makovski. "I mislim da te stvari ne idu zajedno."
Analitičari kažu da i prije preuzimanja dužnosti Trump već oblikuje kalkulacije boraca na Bliskom istoku. Njegov izbor za savjetnika za nacionalnu sigurnost, predstavnik Mike Waltz, dao mu je zasluge za prošlomjesečno primirje između Izraela i Hezbollaha u Libanu, uz posredovanje SAD i Francuske.
"Svi dolaze za sto zbog predsjednika Trumpa", objavio je Waltz na društvenim mrežama. "Njegova zvučna pobjeda poslala je jasnu poruku ostatku svijeta da se haos neće tolerisati."
SAD se 'nadaju' dogovoru
U međuvremenu, Bidenova administracija se obavezala da će potrošiti sve preostalo vrijeme u svojim danima kako bi pokušala postići dogovor. Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u srijedu da se "nada" da će sporazum biti postignut.
„Gaza mora biti prevedena u nešto drugačije što osigurava da Hamas ni na koji način ne bude nadležan, da Izrael ne mora biti, i da postoji nešto koherentno što slijedi što omogućava upravljanje, sigurnost, rekonstrukciju Gaze, “ rekao je.
Taj cilj je još uvijek nedostižan, uprkos obnovljenom diplomatskom pritisku Washingtona s Turskom, Egiptom i Katarom.
„Ne vidim scenario u kojem bi predsednik Biden bio u stanju da suštinski pomjeri iglu ovde“, rekao je Alkhatib.
Dodao je da iako Hamas može biti motiviran da postigne dogovor dok je Biden još uvijek na vlasti, a ne nakon 20. januara, kada će SAD vjerovatno sklopiti mnogo težu pogodbu, oni znaju da bilo kakva uvjeravanja koja je dala Bidenova administracija možda neće biti ispunjena od strane Trumpove administracije.
Ovo uprkos tome što su zvaničnici iz administracije Bidena i Trumpa rekli da rade zajedno u rješavanju globalnih sukoba, djelimično kako bi osigurali prelazni period koji bi protivnici mogli vidjeti kao trenutak prilike, rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.
“I tako, imperativ za nas, kako odlazeće Bidenove administracije, tako i dolazeće Trumpove administracije, mora biti da se namučimo čvršće nego što je uobičajeno, da provodimo više vremena zajedno nego što je uobičajeno, i da pokušamo osigurati da šaljemo zajednička, jasna poruka i prijateljima i protivnicima na Bliskom istoku."
Zajednička poruka dvojice lidera je da SAD žele da se sukob završi. Za sada zaraćene strane ne slušaju.
Nacionalni muzej građevinarstva nudi uvid u istoriju
Nacionalni muzej građevinarstva predstavio je novu izložbu s više od 2500 rijetkih eksponata. Zove se "Visible Vault: Open Collections" i nudi uvid u istoriju arhitekture i gradjevinarstva .
New York: Hor za osobe sa demencijom
Kako bi pomogao ljudima sa gubitkom pamćenja da se ponovo povežu sa porodicom, prijateljima, ali i sami sobom, takozvani Nezaboravni hor u New Yorku koristi muziku. Od 2011. godine, hor je svjetionik nade, nudeći prostor onima koji žive sa demencijom da pjevaju I budu dio zajednice.
Republikanci planiraju treći pokušaj zakona o finansiranju vlade, rok za usvajanje do ponoći
Republikanci u američkom Kongresu pokrenuli su treći pokušaj da spriječe zatvaranje vlade u petak sa samo satima do roka, nakon što su dva prethodna plana srušili novoizabrani predsjednik Donald Trump i članovi njihove vlastite stranke.
Republikanski predstavnik Ralph Norman rekao je novinarima da stranački lideri planiraju da održe glasanje o trećem zakonu o potrošnji, iako nije iznio detalje.
Drugi su rekli da neće pokušati pridobiti demokrate čija će podrška vjerovatno biti potrebna za produženje finansiranja nakon petka u ponoć (05:00 GMT u subotu), kada treba da istekne.
"Ne radimo sa demokratama", rekla je republikanska predstavnica Anna Paulina Luna.
Ako Kongres ne usvoji paket troškova, finansiranje svega, od provođenja zakona do nacionalnih parkova, bit će poremećeno i milioni federalnih radnika će ostati neplaćeni.
Vlasti su upozorile da bi se putnici tokom užurbane božićne sezone mogli suočiti s dugim redovima na aerodromima. Izvori kažu da je Bijela kuća upozorila vladine agencije da se pripreme za skoro zatvaranje. Savezna vlada je posljednji put zatvorena na 35 dana tokom Trumpovog prvog mandata u Bijeloj kući zbog spora oko sigurnosti granica.
Republikanci bi mogli da razbiju elemente koji su prethodno bili povezani, prema izvoru upoznatom sa internim diskusijama. To bi moglo značiti da će Predstavnički dom odvojeno glasati o produženju vladinog finansiranja na mart, pomoći za područja pogođena katastrofom i pomoći farmama koja bi trebala isteći krajem godine.
Nije jasno da li će Predstavnički dom glasati i o Trumpovom zahtjevu za podizanje gornje granice duga -- što je težak zadatak koji želi da obavi Kongres prije nego što on preuzme dužnost 20. januara.
"Imamo plan", rekao je novinarima predsjednik Predstavničkog doma Mike Johnson. "Očekujemo glasove ujutro."
Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je da je bio u kontaktu s Johnsonom, ali da nije vidio najnoviji republikanski plan.
To bi bio treći pokušaj za Johnsona čiji je prvi paket, koji je podrazumijevao dvostranački sporazum, propao u srijedu nakon niza kritika na internetu od strane Trumpa i Elona Muska, njegovog milijardera-savjetnika.
Drugi paket, koji je upario vladino finansiranje i pomoć u slučaju katastrofe sa Trumpovim zahtjevom da se ukine granica nacionalnog duga, nije prošao u četvrtak jer su demokrate i 38 republikanaca glasali protiv.
Demokrate su optužile Johnsona da je pokleknuo pod pritiskom neizabranog milijardera, dok su republikanski protivnici rekli da neće glasati za paket koji povećava vladinu potrošnju i otvara put za trilione dolara povećanog duga.
Trump, koji preuzima dužnost za mjesec dana, preko noći je pojačao svoju retoriku, pozivajući na petogodišnju suspenziju gornje granice američkog duga čak i nakon što je Dom odbio dvogodišnje produženje.
"Kongres se mora riješiti smiješne gornje granice duga ili proširiti do 2029. godine. Bez toga nikada ne bismo trebali sklopiti dogovor", napisao je Trump u postu na svojoj platformi društvenih medija preko noći.
Prethodne borbe oko gornje granice duga uplašile su finansijska tržišta, jer bi neplaćanje američke vlade izazvalo kreditne šokove širom svijeta. Ograničenje je suspendovano prema sporazumu koji tehnički ističe 1. januara, iako zakonodavci vjerovatno ne bi morali da se pozabave tim pitanjem prije proljeća.
