Međutim, nezaposlenima je potrebno više vremena da nađu novi posao.

Izvještaj Ministarstva rada u četvrtak također je pokazao da je nezaposlenost porasla na nivoe posljednji put viđene krajem 2021. Labava tržišta rada drže otvorena vrata za treće smanjenje kamatne stope Federalnih rezervi sljedećeg mjeseca, uprkos nedavnom nedostatku napretka u smanjenju inflacije na cilj od 2%.

"Nema znakova početne recesije u ovim brojkama", rekao je Carl Weinberg, glavni ekonomista u High Frequency Economics. "Tržište rada omekšava, ali ne implodira."

Početni zahtjevi za državnu naknadu za nezaposlene pali su za 6.000 na sezonski prilagođenih 213.000 za sedmicu završenu 16. novembra, što je najniže očitanje od aprila. Ekonomisti koje je anketirao Reuters prognozirali su 220.000 zahtjeva za posljednju sedmicu.

Podaci su uključivali praznik Dana veterana, što je moglo uneti određenu volatilnost. Nekorigovana potraživanja su se prošle sedmice smanjila za 17.750 na 213.035. Broj prijava u Kaliforniji pao je za 4.657, skoro preokrenuvši prošlosedmični skok od 5.906.

Također je zabilježen značajan pad prijava u New Jerseyu, Ohaju, Georgiji, Teksasu i Indijani. U New Jerseyu i Teksasu prošle sedmice broj prijava raste, a za koje se okrivljuju otpuštanja u industriji obrazovnih usluga, kao i u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne pomoći.

Iako su ukupna potraživanja porasla početkom oktobra usljed poremećaja uzrokovanih uraganima Helene i Milton, kao i štrajkovima fabričkih radnika u Boeingu i još jednoj avio-kompaniji, otpuštanja su i dalje niska. To ublažava udar na tržište rada zbog sporog zapošljavanja.

Podaci o potraživanjima pokrivali su period tokom kojeg je vlada anketirala preduzeća koja nisu u poljoprivredi u novembarskom izvještaju o zapošljavanju. Potraživanja su značajno opala između sedmica istraživanja u oktobru i novembru.

Dolar se malo promijenio u odnosu na korpu valuta.

Vladini podaci od utorka potvrdili su da su Helene, Milton i štrajkovi iz zračne luke uzrokovali veliki dio naglog usporavanja rasta radnih mjesta u oktobru.

Državni izvještaj o zapošljavanju i nezaposlenosti također je pokazao da tržište rada stalno usporava. Ekonomisti su procijenili da su štrajkovi i oluje vjerovatno oduzeli između 100.000 i 125.000 radnih mjesta sa platnih spiskova prošlog mjeseca.

Platni spiskovi koji nisu u poljoprivredi porasli su za oskudnih 12.000 radnih mjesta u oktobru, što je najmanji porast od decembra 2020. godine, nakon povećanja za 223.000 u septembru.

Štrajk Boeinga okončan je početkom ovog mjeseca nakon što su radnici prihvatili novi ugovor, dok je obnova u toku u područjima koja su razorena uraganima. To stvara bazu od najmanje 100.000 radnih mjesta za novembarske platne spiskove.

Podaci sljedeće sedmice o popisu nezaposlenih mogli bi ponuditi više jasnoće o stanju na tržištu rada u novembru.

Broj ljudi koji su primali beneficije nakon početne sedmice pomoći, zamjene za zapošljavanje, porastao je za 36.000 na sezonski prilagođenih 1.908 miliona tokom sedmice koja se završava 9. novembra, pokazuje izvještaj o potraživanjima. Takozvana kontinuirana potraživanja potaknuta su odsustvima vezanim za Boeing i uraganima.

Izvještaj o zapošljavanju za novembar mogao bi odrediti hoće li Fed ponovo smanjiti stope u decembru. Američka centralna banka je ranije ovog mjeseca snizila kamatne stope za 25 baznih poena, snizivši referentnu kamatnu stopu na raspon od 4,50%-4,75%.

Fed je započeo svoj ciklus ublažavanja politike sa neuobičajeno velikim smanjenjem stope od pola procentnog poena u septembru, svojim prvim smanjenjem troškova zaduživanja od 2020.

Povisio je stope za 525 baznih poena 2022. i 2023. kako bi obuzdao porast inflacije.

Taj potez uslijedio je nakon što je tužilac ICC-a Karim Khan 20. maja objavio da traži naloge za hapšenje zbog navodnih zločina povezanih s napadima Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i odgovorom izraelske vojske u Gazi.

Izrael je odbacio nadležnost suda sa sjedištem u Hagu i negira ratne zločine u Gazi.

ICC je rekao da nije potrebno prihvatanje nadležnosti suda u Izraelu.

Izrael je ranije objavio da je ubio Al-Masrija, poznatog i kao Mohammed Deif, u zračnom napadu, ali Hamas to nije ni potvrdio ni demantovao.

Ova odluka pretvara Netanyahua i ostale u osumnjičene na međunarodnoj sceni i vjerovatno će ih dodatno izolirati i zakomplicirati napore u pregovorima o prekidu vatre kako bi se okončao 13-mjesečni sukob.

Ali njegove praktične implikacije mogle bi biti ograničene jer Izrael i njegov glavni saveznik, Sjedinjene Države, nisu članovi suda, a nekoliko Hamasovih dužnosnika je kasnije ubijeno u sukobu.

Netanyahu i drugi izraelski lideri osudili su zahtjev glavnog tužioca ICC-a Karima Khana za izdavanje naloga kao sramotan i antisemitski.

Predsjednik SAD-a Joe Biden također je osudio tužioca i izrazio podršku pravu Izraela da se brani od Hamasa. Hamas je također odbacio zahtjev.

Sjedinjene Države su u četvrtak odbacile odluku Međunarodnog krivičnog suda o nalogu za hapšenje Benjamina Netanyahua, premijera Izraela, i Yoava Gallanta, bivšeg ministra odbrane zemlje, tvrdeći da sud nema potrebnu nadležnost.

Time je nakon skoro četiri godine, okončan rat u BiH.

Dejtonski sporazum nastao je tokom konferencije koja je održana od 1. do 21. novembra 1995. godine.

Bosna i Hercegovina se na osnovu ovog Sporazuma sastoji od dva entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske, i Brčko distrikta.

Sporazum je službeno potpisan u Parizu, 14. decembra 1995., a potpisali su ga tadašnji predsjednici BiH, Srbije i Hrvatske- Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman.

Aneksi sporazuma potpisani su samo na engleskom jeziku.

Originalni primjerak Dejtonskog sporazuma izgubljen je u Predsjedništvu BiH, a u Bosnu i Hercegovinu ga je donio lično Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, kao njegov potpisnik.

Nestanak dokumenta prijavio je u februaru 2008. tadašnji član Predsjedništva Željko Komšić. Originalni primjerak Dejtonskog sporazuma još nije pronađen.

Dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma se slavi u entitetu Republika Srpska i neradni je dan, što nije slučaj u entitetu Federacija BiH.

Bosna i Hercegovina nema državni zakon o praznicima.

Vašington — 

Član Kongresa iz redova demokrata, sa šezdesetogodišnjim političkim iskustvom, istakao je da je američki spoljnopolitički pristup posvećen demokratskim principima.

„To podrazumijeva podršku ljudskim pravima, borbi protiv korupcije, demokratizaciji – to je ono u šta vjerujemo. I spremni smo da žrtvujemo kratkoročna ostvarenja, zarad ispunjavanja dugoročnih ciljeva. A, to nije uvijek jednostavno. I to je u potpunoj suprotnosti sa autokratskim režimima koji upotrebljavaju silu i korupciju za ostvarivanje koristi. Primjer toga je Ukrajina, kao i zemlje širom svijeta koje su na meti autokrata“, rekao je senator Kardin – tokom debate u vašingtonskom Atlantskom savjetu, održane povodom njegovog skorog penzionisanja.

Kardin je iznio uvjerenje da američko angažovanje pomaže narodima koji žude za slobodom i demokratijom da ostvare svoje aspiracije.

„Tokom 1987. bio sam na Kontrolnoj tački Čarli, jednom od najpoznatijih prelaza između Istočnog i Zapadnog Berlina tokom Hladnog rata, gdje sam razgovarao sa Istočnoberlincima koji su dugo iščekivali slobodu. Imali su nadu. Dvije godine kasnije vratio sam se sa čekićem i pomogao rušenju Berlinskog zida. Berlin je danas pun života i ujedinjen. Ne smijemo odustati od nade, naših vrijednosti i demokratskih principa. Previše ljudi na svijetu zavisi od američkog angažmana i spoljne politike zasnovane na našem sistemu vrijednosti”, poručio je Kardin.

Osvrnuo se i na aktuelnu geopolitičku situaciju u svijetu – koju najdirektnije reflektuje ruska agresija na Ukrajinu, sukobi na Bliskom istoku, ali i rastući uticaj Kine na države širom svijeta.

“Opasnost za svijet kakav poznajemo ne dolazi iz naše hemisfere. Već od neformalne koalicije Rusije, Kine, Irana i Sjeverne Koreje. Zemlje naše hemisfere žele da budu orijentisane ka Zapadu. Međutim, ako ne razumijemo njihove potrebe, ne podržavamo ih diplomatski i ekonomski može doći do preokreta koji šteti našim nacionalnim interesima. Potrebno je da budemo prisutni i da podržavamo važna partnerstva. Kina se nudi, takvi angažmani najčešće imaju posljedice, ali u odnose sa njom se ulazi jer Amerika nije bila prisutna”, naveo je Kardin.

U kontekstu najava američkih zvaničnika da bi se na Bliskom istoku mogle ublažiti napetosti, senator Ben Kardin izrazio je nadu da će se to dogoditi što je prije moguće.

“To nam je potrebno. Izrael se nalazi u nezgodnom okruženju. Hamas je prošlog oktobra izazvao ozbiljne bezbjednosne izazove. Amerika bi trebalo da bude preduzimljivija u vezi sa diplomatskim i ekonomskim podsticajima u komunikaciji i odnosima sa stranim državama i partnerima”, rekao je on.

Senator Kardin jedan je od najzaslužnijih američkih zvaničnika za nastanak i usvajanje Magnitski zakona – kojim se ciljano sankcionišu odgovorni za kršenje ljudskih prava i za korupciju širom svijeta.

„Proces usvajanja nije bio jednostavan, jer se State Departmentu nije dopadala mogućnost miješanja Kongresa u njegov rad. Smatrali su da bi odnose sa drugim državama opteretila mogućnost da neki od njihovih građana budu sankcionisani time što bi im bio zabranjen dolazak u Sjedinjene Države ili pak nedostupan bankarski sistem. State Department je to tumačio kao otežavanje trgovinskih odnosa ili razvijanja partnerstva. Uzvratili smo da je to upravo svrha zakona – oblikovanje američke spoljne politike po našem sistemu vrijednosti. Uspjeli smo da izdejstvujemo da bude usvojen i danas predstavlja globalni standard“, ukazao je američki senator.

Precizirao je da je u svakom trenutku potrebno učiniti sve u svrhe odbrane ljudskih prava. Napomenuo je da bi takve aktivnosti u Americi trebalo da inicira Kongres.

“Za to ne treba čekati izvršnu vlast. Za napredak u toj oblasti važna je legislativa i rad na tome trebalo bi da bude dvostranački. Tokom čitave karijere sarađivao sam kolegama republikancima koji su doprinijeli da Magnitski zakon bude usvojen. Saradnja sa republikancima na usvajanju takve vrste zakona je ključna. Biće i drugih izazova - medijske slobode su ugrožene. U današnje vrijeme, najopasnije je baviti se novinarskim poslom. Trebalo bi da se zauzmemo za novinare. Takođe, potrebno je da stanemo u odbranu aktivista za zaštitu ljudskih prava. Nadam se da će naredni sazivi Kongresa koristiti sredstva za unaprjeđenje oblasti ljudskih prava – da bi bilo bolje za sve”, zaključio je američki senator iz redova Demokratske stranke.

Senator Kardin nedavno je odlikovan u Londonu kao jedan od autora Magnitski zakona.

Nakon usvajanja u američkom Kongresu 2012, kada se odnosio isključivo na područje Rusije, primijenile su ga desetine svjetskih država. Američki Kongres mu je 2020. proširio nadležnost na globalne počinioce transnacionalnog kriminala. Uvršten je i u pravni poredak Evropske unije.

Naziv nosi po Sergeju Magnitskom, revizoru u jednoj inostranoj konsultantskoj firmi u Moskvi. On je otkrio veliku pljačku ruske državne imovine za koju se vjerovalo da su omogućili ili neposredno izvršili državni funkcioneri Ruske Federacije. Umjesto da pokrenu postupke protiv odgovornih funkcionera, ruske vlasti su privele Magnitskog. Preminuo je u zatvoru sedmicu prije isteka jedne godine, koliko se po ruskom zakonu mogao nalaziti u pritvoru bez suđenja.

Nju Orleans, Luizijana — 

"Ono što vidimo je da Amerika vodi vrlo javnu raspravu o tome kako razgovarati o rasi u našoj zemlji", objašnjava profesor prava sa Stenforda Ralph Richard Banks. “To je razgovor o tome kako govorimo o rasističkim incidentima u našoj prošlosti, ali i o tome kako prošlost nastavlja da oblikuje neravnopravnost u sadašnjosti."

“Ali ono što ovu temu čini posebno napetom”, dodao je, “je to što je ta debata stigla do naše djece i njihovih učionica.”

Banks kaže da je dio problema neslaganje oko pristupa temi kritičke teorije rase.

Liberali to uglavnom vide kao način razumijevanja toga kako je američki rasizam oblikovao javnu politiku. Konzervativci to pitanje posmatraju kao diskurs koji unosi podjele i za cilj ima da osramoti bijelce zbog zločina iz prošlosti, dodatno dijeleći rasne grupe u zemlji.

„Nemam problema sa podučavanjem istorije“, kaže Kody Clark, republikanski glasač iz Dentona u Teksasu. “Ali ne sviđa mi se ideja da nastavnici našoj djeci govore da su neka od njih privilegovana, a neka potlačena. Mislim da to samo prenosi naše podjele na narednu generaciju.”

Republikanski guverner Luizijane Jeff Landry potpisao je ove godine uredbu o zabrani podučavanja kritičke teorije rase u državnim školama, čime je to postala 18. država u SAD koja je ograničila ili zabranila ovaj predmet.

Na takve poteze odgovaraju nastavnici državnih škola i advokati za građanska prava. Na primjer, advokati na federalnom sudu u Little Rocku tvrde da zakon Arkanzasa koji zabranjuje kritičku teoriju rase u školama krši Ustav SAD.

Učiteljica javne škole u Luizijani, Lorraine Jewett (Džuet), naziva zabrane pogrešnim.

"Mislim da je to smiješno i uvredljivo u istom dahu", kazala je ona za Glas Amerike. „Učitelji u školama do 12. razreda ne predaju kritičku teoriju rase. To nije ni u državnim standardima, ni u našim nastavnim planovima i programima i - da budem iskrena - nemamo dovoljno vremena ni da jedemo ručak ili da zadovoljimo sve potrebe naših učenika, a kamoli da kreiramo novi materijal.”

Šta je kritička teorija rase?

Dok Džuet kaže da su zakoni koji zabranjuju kritičku teoriju rase u državnim školama politički trikovi, ona takođe kaže da su tačni prikazi američke istorije od ključnog značaja.

„Naša zemlja ima mnogo neprijatnih i nasilnih istina kao što su ropstvo, kolonizacija, segregacija i masovno zatvaranje“, rekla je ona. „Za naše je učenike važno da shvate zašto su stvari danas takve kakve jesu i kako istorija to pokazuje. Ali to nije kritička teorija rase.”

Da bi se razumjelo šta je kritička teorija rase, profesor prava sa Stanforda Benks kaže da se mora vratiti na značajnu odluku Vrhovnog suda SAD iz 1954. godine u predmetu Brown protiv Odbora za obrazovanje.

„Ta odluka je govorila da je rasna segregacija u našim državnim školama neustavna“, rekao je Benks za Glas Amerike, „ali više od decenije kasnije, lideri borbe za građanska prava su primjetili da se ništa nije promijenilo. Crni učenici su i dalje išli u različite škole slabijeg kvaliteta u odnosu na njihove bijele vršnjake.”

Banks kaže da je kritička teorija rase razvijena kako bi se pomoglo u razumijevanju zašto je - čak i kada su Amerikanci donosili zakone za uspostavljanje ravnopravnosti - izgledalo da prevladava neravnopravnost.

Advokati za građanska prava, uključujući Derricka Bella, čija je misao bila vitalna za razvoj kritičke teorije rase, zaključili su da je rasna pristrasnost svojstvena pravnim i društvenim institucijama zapadnog društva, budući da je rasa sa najvećom političkom moći imala materijalne razloge da zaštiti tu moć nauštrb drugih rasa.

Dobro razvijena među pravnim stručnjacima 1970-ih godina, teorija je uglavnom bila nepoznata javnosti.

„Kritička teorija rase bila je toliko nejasna da se čak nije ni predavala na većini pravnih škola“, kaže Banks. “To nije bilo u praksi u korporativnom pravu ili čak zakonu o građanskim pravima, već više kao okvir ili pristup koji bi neki akademici mogli koristiti za razumijevanje rasnih pitanja".

“Ali sve se to promijenilo nakon što je ubijen George Floyd."

Bauk u javnosti

Banks kaže da je kritička teorija rase dobila veću pažnju uglavnom kao meta republikanske reakcije na pokret Crni životi su važni (Black Lives Matter) koji je nastao nakon što je bijeli policajac usmrtio Džordža Flojda 2020. godine u Minesoti.

Kritička teorija rase "bila je dobra meta jer sadrži tri stvari koje mnogim Amerikancima izazivaju veliku zabrinutost", navodi Banks. Ideja da se „kritike prema ovoj zemlji ne smatraju dijelom ’američkog duha’; [da] imamo niz anti-intelektualaca koji teorije čine odbojnim; i ne osjećamo se ugodno pričati o našoj rasističkoj prošlosti kao da je neriješena.”

Anketa Istraživačkog centra za obrazovanje crnaca na Univerzitetu Kolumbija iz 2023. pokazala je da se 85% ispitanika slaže da učenici državnih škola treba da uče o istoriji rasizma i ropstva u SAD i uticaju toga na današnje događaje.

Taj konsenzus nestaje kada je riječ o ulozi vlade u ispravljanju nepravdi iz prošlosti.

„Naravno, mislim da bi studenti trebali učiti o tome kako je naša vlada imala predrasude u prošlosti u postupanju sa manjinama kroz politike poput ropstva ili zabrane mješovitih brakova“, objasnila je Rebecca Urutia, republikanska glasačica u Tolandu u državi Konektikat. “Takođe mislim da trebamo podučavati o reviziji naših zakona kako bismo promijenili sve koji su i danas nepravedni."

“Ali mislim da nema smisla podučavati našu djecu stvarima poput kritičke teorije rase”, dodala je. „Ako nastavnici pokušavaju da ubijede bijele učenike da imaju urođenu sklonost ka privilegijama i ka diskriminaciji crnaca, onda mislim da to zapravo ovjekovječuje ciklus za koji tvrde da pokušavaju da pobjegnu iz njega. Umjesto toga, podučavajte našu pravu istoriju i naš napredak kako bismo mogli učiti iz svojih grešaka i uspjeha.”

Neki demokratski birači vide napade na kritičku teoriju rase kao dio nastojanja da se diskredituju pokreti koji bi promovisali interese manjina u SAD.

"Pokušavaju da kritičku teoriju rase pretvore u politički bauk, a rezultat je sve bliži cenzuri", kaže demokrata iz Kalifornije Evante Daniels.

„Ovi zakoni protiv kritičke teorije rase su toliko nejasni da škole postaju nesigurne šta mogu, a šta ne mogu predavati. Da li su LGBTQ klubovi i etničke studije u redu? Šta kažete na kulturno relevantnu nastavu? Šta se dešava kada se nastavnici boje da efektivno predaju o našoj prošlosti jer ne znaju da li krše namjerno dvosmislen zakon?", navodi Daniels.

Banks ima slične strahove.

“Zapravo razumijem ako roditelj ima zabrinutost da njegov učenik drugog razreda uči o stvarima kao što je privilegija bijelih”, rekao je. „To je opravdana zabrinutost. Ali ako nastavnik ne zna šta je dozvoljeno, a šta nije, oni onda djeluju iz straha i izostavljaju važne dijelove lekcija. Rezultat, na žalost naše djece i naše zemlje, je osiromašeno obrazovanje.”