Moraju se dogoditi velike promjene kako bi se izbjegle kritične nestašice vode u budućnosti, čak i ako ta budućnost nije blizu. Kako se klima zagrijava, suše će se nastaviti intenzivirati i zajednice bi ovo trebale iskoristiti kao motivaciju za pravljenje dugoročnih rješenja, kažu stručnjaci.

"Ovo je rano upozorenje za opasnost u budućnosti", kaže Tim Eustance, izvršni direktor Komisije za vodosnabdijevanje okruga North Jersey. "Ljudi su još juče trebali prestati zalijevati svoje travnjake."

Eutance želi da guverner New Jerseryja Phil Murphy proglasi vanredno stanje zbog suše kako bi povećao osjećaj hitnosti kod ljudi.

Stručnjaci kažu da postoji nekoliko načina da se poboljša situacija sa vodom.

Dopunjavanje vode pod zemljom

Jedno važno mjesto gdje se voda skladišti je pod zemljom, ali količina podzemnih voda je tokom godina značajno opala u dijjelovima država Delaware, Maryland, New Jersey i New York.

Podzemne vode čine otprilike polovinu vode za piće u New Jerseyju. Međutim, urbanističko širenje i beton mogu otežati kiši da dopre do tokova ispod zemlje.

"New Jersey je prepun tržnih centara. Imamo ogromne parkinge umjesto kojih bismo mogli da zadržimo vodu, a ne da ona otiče", navodi Eutance.

U drugim dijelovima zemlje sve je češća upotreba propusnog asfalta, betona i pločnika koji omogućavaju da voda prodire u tlo. Na opštinama bi bilo da to zahtijevaju, dodaje on.

Brži način za dopunu vodene tokove je ubrizgavanje visoko prečišćenih otpadnih voda u njih, nešto što Los Angeles radi godinama. To dramatično povećava količinu raspoložive vode u gradu.

Virginia Beach, u državi Virginia, također pumpa visoko prečišćenu vodu u svoje vodene tokove, a okrug Anne Arundel u Marylandu pokušava donijeti zakon koji bi to omogućio.

Plaćanje ljudima da štede vodu

U nekim mjestima na zapadu SAD, plaćanje ljudima da štede vode je opcija već dugo. Gradovi i okruzi plaćaju za svaki skinuti kvadratni metar travnjaka, umjesto kojeg se postavi prirodna vegetacije za to podneblje.

Te politike nisu ni približno tako raširene na sjeveroistoku, kaže Alan Roberson, izvršni direktor Udruženja državnih administratora vode za piće.

"Izobilje je stvorilo drugačiju perspektivu", kaže on. Ovo može otežati uključivanje ljudi u očuvanje prirodne sredine.

Nadograđeni vodomjeri mogu kupcima dati detalje o korištenju vode i pomoći im da vide gdje mogu uštedjeti novac kada suša ne još nije dostigla razmjere urgentnosti, kaže Beth O'Connell, glavna inženjerka okruga Anne Arundel.

Češća ponovna upotreba već korištene vode

Koncept je jednostavan: korištena voda iz umivaonika, mašine za veš i toaleta se preradi po visokim standardima i ponovo koristi - ali ne za piće. Na primjer, može ponovo da se koristi u toaletima, za rashlađivanje zgrada, ili za podizanje nivoa rijeka.

"Jedan od velikih problema je što u Americi koristimo vodu za piće za zalijevanje travnjaka i puštanje vode u toalet", kaže Eutance.

Zach Gallagher je izvršni direktor kompanije "Natural Systems Utilities", koja dizajnira, gradi i upravlja sistemima za reciklažu vode. On je takođe otac troje dece i živi u New Jerseyju, tako da ga ova suša i lično pogađa.

"Osjećam se kao da radim nešto što će imati smisla i ostaviti nešto više za moju djecu i njihovu djecu", kaže on.

Ponovna upotreba vode može biti od pomoći i za suše i za poplave, objašnjava on. Kada zgrada može ponovo da iskoristi vlastitu otpadnu vodu i ispusti je direktno u svoj vodovod, to smanjuje opterećenje na gradski kanalizacioni sistem, što je učestao problem u starim priobalnim gradovima. Takođe, to smanjuje i potražnju za novom vodom.

Redizajnirana stara rafinerija šećera Domino na njujorškom East Riveru moći će da prečišćava 1,5 miliona litara otpadnih voda dnevno, dovoljno da prekrije fudbalsko igralište sa gotovo 38 centimetara vode. Očišćena voda će se vraćati u nove zgrade mješovite namjene za ispiranje toaleta, hlađenje i uređenje okoline, a dio će se ispuštati nazad u rijeku.

Ponovna upotreba vode koja se ne koristi za piće sve je češća pojava na istoku SAD, ali bi naredni korak trebalo da bude preduzimanje tih aktivnosti na regionalnom nivou, kaže O'Connell.

Novi način razmišljanja

Planiranje za budućnost koja uključuje dugotrajne suše može biti skupo, a moglo bi i zahtijevati promjenu u načinu razmišljanja od izobilja ka štednji, kaže Del Shannon, inženjer za brane i član Američkog društva građevinskih inženjera.

On je radio na projektima širom svijeta i navodi da su mnoge zemlje u razvoju fokusirane na nabavku pouzdane vode za usjeve i piće: "Moramo prerađivati našu vodu i čuvati je jednako pažljivo kao i te zemlje."

Kancelarija ministra za komunikacije Shloma Karhija saopštila je da je predlog protiv Haaretza usvojila cijela vlada.

"Nećemo dozvoliti realnost u kojoj izdavač novina u državi Izrael poziva na uvođenje sankcija protiv Izraela i podržava njegove neprijatelje usred rata, a da ga Izrael finansira", navodi se u saopštenju.

Prijedlog sankcija podrazumijeva da vlada prestane da troši novac na oglašavanje u ljevičarski nastrojenom dnevnom listu, čiji je vlasnik porodica Shocken. Zaposleni u državnim službama i kompanijama čiji je vlasnik država, također će otkazati pretplatu na ovaj list.

"Zalažemo se za slobodu medija i slobodu izražavanja, ali i vlada ima slobodu da odluči da li će da finansira pobunu protiv države Izrael", navodi se u saopštenju ministra za komunkacije.

List Haaretz, koji uživa međunarodni ugled, kričan je prema premijeru Benjaminu Netanyahuu i njegovoj desničarskoj vladi. Također kritički izvještava o ratu Izraela i Hamasa, a novinari su istraživali i priče o navodnom zlostavljanju od strane izraelskih vojnika.

Redakcija dnevnog lista se u nedjelju oglasila saopštenjem i optužila Netanyahua da "uništava izraelsku demokratiju".

"Kao i njegovi prijatelji Putin, Erdogan i Orban, Netanyahu pokušava da ušutka kritičke, nezavisne novine. Haaretz neće biti spriječen, niti će se pretvoriti u vladin pamflet koji objavljuje samo ono što odobre vlada i njen lider", navodi se.

Ministar za komunikacije je, kao dio obrazloženja za bojkot, naveo i izjave izdavača Amosa Shokena koje je nedavno dao na konferenciji u Londonu.

U tom govoru, Shocken je pozvao na uvođenje međunarodnih sankcija izraelskim liderima. Također je optužio izraelsku vladu da "uvodi okrutan režim aparthejda nad palestinskom populacijom" i da se "bori protiv palestinskih boraca za slobodu koje Izrael naziva teroristima". Shocken je kasnije pojasnio da nije govorio o Hamasu, već o Palestincima koji žive na okupiranoj Zapadnoj obali.

Izraelska vlada je kritikovana zbog odnosa prema slobodi medija tokom rata sa Hamasom, u kojem je do sada poginuo i najveći broj novinara, prema podacima Komiteta za zaštitu novinara (CPJ). Zaključno sa današnjim danom, u sukobu je poginulo 129 palestinskih novinara, dvoje izraelskih i šest libanskih.

Izrael je zatvorio i dopisništvo Al Jazeere na Zapadnoj obali u septembru. Tada je rečeno da je zatvaranje neophodno jer je Al Jazeera prijetnja nacionalnoj bezbjednosti. Grupe za slobodu medija su te tvrdnje ocijenile kao lažne.

Prošle nedjelje su poslanici u Izraelu izglasali produženje važenja zabrane na još šest mjeseci i donijeli odluku da se svakom stranom mediju zabrani emitovanje programa na 45 ili 60 dana, ako se procijeni da je prijetnja po nacionalnu bezbjednost.

"Netanyahuova vlada otvoreno targetira medijsku nezavisnost i pluralizam u Izraelu. Sloboda medija u zemlji koja sebe naziva 'jedinom demokratijom na Bliskom istoku' biće ugrožena", rekla je Anne Bocande iz Reportera bez granica.

„Potpisnici smo Rimskog statuta, uvijek smo bili predani našim obvezama prema međunarodnom pravu i međunarodnom humanitarnom pravu”, rekao je Lammy novinarima na sastanku G7 u Italiji.

„Naravno, ako bi došlo do takve posjete Velikoj Britaniji, postojao bi sudski proces i slijedio bi se odgovarajući postupak u vezi s tim pitanjima.”

Međunarodni krivični sud izdao je prošle sedmice naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg šefa odbrane, kao i lidera Hamasa Ibrahima Al-Masrija zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

Netanyahu i drugi izraelski lideri rekli su da je nalog za hapšenje sramotan i antisemitski.

Sjedinjene Države su odbacile odluku Međunarodnog krivičnog suda o nalogu za hapšenje Netanyahua i Gallanta.

Nakon incidenta, predsjednica Skupštine je odlučila da zaključi raspravu o prijedlogu budžeta i ostalim tačkama dnevnog reda, tako da poslanici praktično nisu ni raspravljali o novcu za državnu kasu.

Do sukoba je došlo u trenutku kada su u skupštinsku salu ušli premijer Srbije Miloš Vučević i pojedini ministri, nakon čega su poslanici opozicije, a potom i vladajuće koalicije došli pred govornicu držeći transparente.

Na transparentima opozicije stajao je natpis "Krvave su vam ruke!", kojim se aludira na odgovornost predstavika vlasti u slučaju obrušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, dok su poslanici vlasti u rukama držali natpise "Žuti ološu, korupcija i lopovluk su vaše srednje ime".

Potom je došlo do koškanja, međusobnog guranja i gađanja papirima i vodom.

Opozicioni poslanici su ranije najavili da će blokirati rad Skupštine jer je predsjednica parlamenta Ana Brnabić odbila njihov zahtjev da se zakaže sjednica na kojoj bi se raspravljalo o nepovjerenju Vladi, nakon nesreće na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra, gdje je u obrušavanju nadstrešnice poginulo 15 ljudi.

U prenosu skupštinske sjednice ton je bio isključen, pa se nije moglo čuti šta su poslanici govorili jedni drugima, a nije se jasno videlo kako je tačno otpočeo fizički sukob.

Vidjelo se da poslanike vlasti i opozicije razdvaja skupštinsko obezbjeđenje, dok se oni međusobno udaraju, vuku, guraju, polivaju vodom i gađaju.

Opozicioni narodni poslanik iz Zeleno lijevog fronta Radomir Lazović rekao je za N1 da je "napadnut od strane ministra zdravlja Zlatibora Lončara kada je došao da zalijepi naljepnice "krvave su vam ruke" na sto za kojim sede ministri".

"Potom je moja koleginica Jelena Jerinić napadnuta od strane Milice Đurđević Stamenkovski i još jedne ministarke iz redova SNS i to je bio mnogo gori napad, ne znam da li su ga kamere zabeležile, ali onda je usledila tuča", rekao je on i dodao da je još nekoliko kolega povrijeđeno.

N1 prenosi i da je funkcioner i narodni poslanik SNS Igor Bečić nasrnuo na poslanicu Stranke slobode i pravde Mariniku Tepić.

Ona je na društevnim mrežama objavila da je polila crvenom tečnošću i Milenka Jovanova, Igora Bečića i Vladimira Đukanovića "kada je počeo da pesniči" njene kolege "jer su samo lepili nalepnice i držali transparente da su im ruke crvene od krvi!"

"Bečić mi je onda hrabro zavrnuo ruku i oborio na pod", dodala je Tepić.

Predsjednica Skupštine je prekinula sjednicu, ali su se incidenti u sali nastavili i nakon što je odredila pauzu, kada su ispred skupštinske govornice razvijena dva velika transparenta.

Opozicija je razvila transparent na kojem je nacrtana krvava šaka, dok su poslanici vlasti razvili transparent "Žuti ološ hoće rat, Srbija hoće rad".

Brnabić poredila situaciju sa 5. oktobrom 2000.

Potom je predsednica Skupštine Ana Brnabić na konferenciji za medije rekla da "ovakvog gaženja dostojanstva parlamenta nije bilo sem 5. oktobra 2000. godine."

"Ovako bi izgledala Srbija da su oni na vlasti i pitam građane ko ovo želi, da li postoje ljudi u Srbiji koji ovako nešto žele", rekla je ona.

U međuvremenu se na društvenim mrežama oglasio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

"Bez obzira na to što sam zabrinut zbog divljačkog ponašanja dela poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije, svakodnevnog siledžijstva koje provode širom naše zemlje, želim da umirim građane i kažem im da ćemo na njihovu nepristojnost, nevaspitanje i bahatost odgovoriti još većim radom u budućnosti. Oni su danas pokušali da spreče penzionere da dobiju svoje uvećane penzije, zaposlene u javnom sektoru svoje uvećane plate. Neće im proći. Srbija neće stati!"

Sednica je bila prekinuta na gotovo dva sata, a nakon pauze je nastavljena oko 14.15 časova.

Po nastavku sjednice, Brnabić je zaključila raspravu po svakoj od više od 50 tačaka dnevnog reda.