Kancelarija ministra za komunikacije Shloma Karhija saopštila je da je predlog protiv Haaretza usvojila cijela vlada.
"Nećemo dozvoliti realnost u kojoj izdavač novina u državi Izrael poziva na uvođenje sankcija protiv Izraela i podržava njegove neprijatelje usred rata, a da ga Izrael finansira", navodi se u saopštenju.
Prijedlog sankcija podrazumijeva da vlada prestane da troši novac na oglašavanje u ljevičarski nastrojenom dnevnom listu, čiji je vlasnik porodica Shocken. Zaposleni u državnim službama i kompanijama čiji je vlasnik država, također će otkazati pretplatu na ovaj list.
"Zalažemo se za slobodu medija i slobodu izražavanja, ali i vlada ima slobodu da odluči da li će da finansira pobunu protiv države Izrael", navodi se u saopštenju ministra za komunkacije.
List Haaretz, koji uživa međunarodni ugled, kričan je prema premijeru Benjaminu Netanyahuu i njegovoj desničarskoj vladi. Također kritički izvještava o ratu Izraela i Hamasa, a novinari su istraživali i priče o navodnom zlostavljanju od strane izraelskih vojnika.
Redakcija dnevnog lista se u nedjelju oglasila saopštenjem i optužila Netanyahua da "uništava izraelsku demokratiju".
"Kao i njegovi prijatelji Putin, Erdogan i Orban, Netanyahu pokušava da ušutka kritičke, nezavisne novine. Haaretz neće biti spriječen, niti će se pretvoriti u vladin pamflet koji objavljuje samo ono što odobre vlada i njen lider", navodi se.
Ministar za komunikacije je, kao dio obrazloženja za bojkot, naveo i izjave izdavača Amosa Shokena koje je nedavno dao na konferenciji u Londonu.
U tom govoru, Shocken je pozvao na uvođenje međunarodnih sankcija izraelskim liderima. Također je optužio izraelsku vladu da "uvodi okrutan režim aparthejda nad palestinskom populacijom" i da se "bori protiv palestinskih boraca za slobodu koje Izrael naziva teroristima". Shocken je kasnije pojasnio da nije govorio o Hamasu, već o Palestincima koji žive na okupiranoj Zapadnoj obali.
Izraelska vlada je kritikovana zbog odnosa prema slobodi medija tokom rata sa Hamasom, u kojem je do sada poginuo i najveći broj novinara, prema podacima Komiteta za zaštitu novinara (CPJ). Zaključno sa današnjim danom, u sukobu je poginulo 129 palestinskih novinara, dvoje izraelskih i šest libanskih.
Izrael je zatvorio i dopisništvo Al Jazeere na Zapadnoj obali u septembru. Tada je rečeno da je zatvaranje neophodno jer je Al Jazeera prijetnja nacionalnoj bezbjednosti. Grupe za slobodu medija su te tvrdnje ocijenile kao lažne.
Prošle nedjelje su poslanici u Izraelu izglasali produženje važenja zabrane na još šest mjeseci i donijeli odluku da se svakom stranom mediju zabrani emitovanje programa na 45 ili 60 dana, ako se procijeni da je prijetnja po nacionalnu bezbjednost.
"Netanyahuova vlada otvoreno targetira medijsku nezavisnost i pluralizam u Izraelu. Sloboda medija u zemlji koja sebe naziva 'jedinom demokratijom na Bliskom istoku' biće ugrožena", rekla je Anne Bocande iz Reportera bez granica.
