Prijedlog Sekretarijata za zdravstvo djeluje kao teren za obračun između moćne farmaceutske industrije i Roberta F. Kennedyja mlađeg, otvorenog protivnika lijekova za mršavljenje koji kao kandidat za Donalda Trumpa za prvog čovjeka Sekretarijata, može i da blokira to.

Iako bi milionima ljudi omogućio pristup nedjeljnim dozama injekcija koje su pomogle ljudima da izgube kilograme tako brzo da su ih neki označili kao čudotvorne lijekove, najnoviji prijedlog bi poreske obveznike koštao čak 35 milijardi dolara u narednoj deceniji.

„Ovo je dobar dan za sve koji pate od gojaznosti. Velika stvar za Amerikance koji inače ne mogu da priušte ove lijekove”, rekao je američki sekretar za zdravstvo i ljudske usluge Xavier Becerra u intervjuu za AP.

Pravilo će biti finalizovano tek u januaru, nekoliko dana nakon što Trump preuzme dužnost. Članovi obje partije u Kongresu lobirali su da lijekove pokrije Medicare, jer smatraju da bi to moglo spasiti vladu trošenja milijardi dolara na liječenje hroničnih bolesti koje su vezane za gojaznost. Iako je nejasno kakav je stav Trumpa kada je u pitanju subvencionisanje lijekova za mršavljenje, njegovi saveznici i nominovani za kabinet koji su obećali da će smanjiti državnu potrošnju mogli bi da odustanu od toga.

Prema prijedlogu, samo oni koji se smatraju gojaznim, to jest sa indeksom tjelesne mase 30 ili više bi se kvalifikovali. Neki ljudi mogu već dobiti lijekove preko Medicarea ili Medicaida, ako imaju dijabetes ili su u opasnosti od moždanog udara ili bolesti srca.

Beccera je procijenio da bi dodatnih 3,5 miliona ljudi na Medicareu i 4 miliona na Medicaidu moglo da se kvalifikuje za lijekove. Istraživanja pokazuju da je broj tih ljudi i veći, a Centri za Medicare i Medicaid procjenjuju da se otprilike 28 miliona ljudi na tim programima smatra gojaznim.

Medicareu je zabranjeno da nudi lijekove, prema decenijama starom zakonu koji zabranjuje programu osiguranja koji subvecioniše vlada da pokriva proizvode za mršavljenje. Međutim, pravilo koje je predložila Bidenova administracija priznalo bi gojaznost kao bolest koja se može liječiti uz pomoć lijekova.

Tržište lijekova protiv gojaznosti značajno se proširilo posljednjih godina, a Uprava za hranu i lijekove odobrila je novu vrstu nedeljnih injekcija kao što je Wegovy ili Zepbound.

Ljudi mogu izgubiti čak 15% do 25% svoje tjelesne težine na lijekovima, koji imitiraju hormone koji regulišu apetit tako što se onima koji ih uzimaju čini da im je pun stomak i takva se informacija šalje mozgu.

Cijena lijekova ih je u velikoj meri učinila dostupnim samo bogatima, prije svega poznatim ličnostima koje se hvale njihovim prednostima. Mjesečna zaliha Wegovyja je 1.300 dolara, a Zepbounda 1.000 dolara. Nedostatak lijekova je takođe ograničio zalihe.

Kennedyja, koji je Trumpov kandidat za sekretara za zdravstvo, treba da potvrdi Senat. On je kritikovao popularnost ovih lijekova i u nastupima i na društvenim medijima, rekao je da SAD ne bi trebalo da pokrivaju lijekove preko Medicaida i Medicarea, već da se okrenu zdravijoj hrani i vježbanju.

„Za pola cijene Ozempica mogli bismo da kupimo organsku hranu za svakog Amerikanca, tri obroka dnevno i članstvo u teretani za svakog gojaznog Amerikanca”, rekao je on.

Politički posmatrači u Letoniji kažu da je ta taktika djelimično dovela do jačanja ekstremno desničarskih partija na evropskim izborima ove godine.

Glavni grad Letonije - Riga - osjeća podjele koje rastu u toj zemlji, što je slučaj i u Litvaniji i Poljskoj. Eksperti u Letoniji kažu da je to dijelom posljedica toga što Rusija i njen saveznik Bjelorusija koriste migrante kao oružje.

"Rusija i Bjelorusija doslovno plaćaju hiljadama Iračana, Sirijaca, da ih stave u avion. Iskrcavaju se u Minsku i onda ih odvoze do granice sa Poljskom, Litvanijom i Letonijom i gurnu ih preko granice", kaže Veiko Spolitis, bivši zamjenik ministra odbrane Letonije.

Najezda migranata preko granice počela je 2021. Političari kažu da su Rusija i Bjelorusija imale jasan cilj.

"Da kreiraju diskurs na letonskoj političkoj sceni, kako bi se na vlast dovele razne vrste populističkih stranaka", ističe Spolitis.

Ainar Šlesers je na čelu jedne od takvih stanaka - "Letonija na prvom mjestu". Osnovao ju je 2021. godine u znak protesta zbog korištenja vakcina protiv Covida 19. Slesers je također poznati biznismen i političar u Letoniji koji radi na projektu izgradnje novih stanova i hotela na obalama Rige. Zauzeo je čvrst stav o ekonomiji i imigraciji.

"Ne moramo da dovodimo ljude iz zemalja Trećeg svijeta, koji će donijeti kriminal i probleme našoj zemlji. A vidimo šta se dešava u Evropi, na mnogim mjestima. Ne želim da imenujem zemlje, ali znate, sve te bande imigranata koje su došle, one stvarno povećavaju stopu kriminala. To je strašno", smatra on.

Međutim, veza između migracije i kriminala nije tako jednostavna, kaže Martin Lange, koji je proučavao to pitanje.

"Nije baš uvijek slučaj da novi imigranti, bez obzira iz koje zemlje dolaze, doprinose povećanju kriminala. Ako im nije dozvoljeno da rade, ako imaju loše životne uslove, to može da poveća stopu kriminala", rekao je Lange.

Neki analitičari smatraju da je korištenje migracija kao oružje deo "hibridnog rata" Rusije protiv Zapada - osmišljenog da se uzvrati centristima Evropske unije i ojačaju krajnje desničarske stranke, zarad ciljeva Moskve.

Međutim, neki eksperti kažu da je uticaj straha birača na porast populističkih i krajnje desničarskih stranaka u Evropi moguće preuveličan, dok drugi faktori, kao što je uticaj na spoljnu politiku, možda imaju veću ulogu.

Kelly Greenhill iz MIT Centra za međunarodne studije postavlja pitanje da li migracije kao oružje funkcionišu kao sredstvo spoljne politike: "Da. Mogu li da vam kažem da političari osjećaju da su veoma negativno pogođeni takvim oružjem? Da. Da li podaci na širem planu nužno sugerišu da su u pravu? Nisam baš sigurna."

"Letonija na prvom mjestu" dobila je mandat u Evropskom parlamentu u junu, poslije izbora na kojima su krajnje desničarske stranke ostvarile značajne uspjehe u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj.

Poljska je ove godine osudila Bjelorusiju zbog korištenja te taktike, dok je Finska, koja dijeli 1.300 kilometara dugu granicu sa Rusijom, sredinom jula usvojila zakon kako bi to spriječila.

Harrison je u pismu naveo da će DNC tokom januara održati četiri foruma za predstavljanje budućih kandidata, a da će finalno glasanje biti 1. februara na stranačkom sastanku u Marylandu.

Izbor novog predsjednika Demokratske stranke biće prvi korak u rješavanju unutrašnjih problema pošto je potpredsjednica SAD-a Kamala Harris izgubila izbore od Trumpa.

Demokrate će prethodno odrediti pravila za izbor novog predsjednika, potpredsjednika, generalnog sekretara i šefa za finansije.

"DNC je posvećen transparentnom, nepristrasnom i pravednom izboru nove generacije lidera koji će voditi stranku naprijed", naveo je Harrison u saopštenju.

Bivši guverner Marylanda Martin O'Malley i predsjednik Demokratsko-farmersko-radičke partije iz Minnesote Ken Martin, najavili su kandidaturu za predsjednika DNC-a.

Naredni šef DNC će morati iznova da gradi stranku, demoralisanu novom Trumpovom pobjedom. Također će nadzirati proces nominacije kandidata za izbore 2028. godine.

Odlazeći predsjednik Harrison je u pismu naglasio da želi da forumi na kojima će se birati njegov nasljednik budu prenošeni uživo i da se svim demokrata u SAD-u omogući da budu angažovani u tom procesu. Dodao je da će ostati neutralan u izboru novog predsjednika DNC-a.

Hezbollah kojeg podržava Iran počeo je ispaljivati projektile na Izrael u znak solidarnosti s Hamasom nakon što je palestinska militantna grupa napala Izrael u oktobru 2023. godine, što je izazvalo rat u Gazi.

Neprijateljstva u Libanu drastično su eskalirala u posljednja dva mjeseca. Izrael je pojačao zračne napade i poslao kopnene snage na jug Libana, a Hezbollah je zadržao raketnu vatru na Izrael.

Sada se čini da će Izrael odobriti američki plan za prekid vatre s Hezbollahom kada se sigurnosni kabinet sastane u utorak, dok je libanonski ministar vanjskih poslova Abdallah Bou Habib izrazio nadu da će primirje biti postignuto do utorka navečer.

Dok se diplomatija fokusira na Liban, Palestinci se osjećaju iznevjereno od svijeta nakon 14 mjeseci sukoba koji je razorio pojas Gaze i ubio više od 44.000 ljudi.

"To je pokazalo da je Gaza siroče, bez podrške i milosti nepravednog svijeta", rekao je Abdel-Ghani, otac petero djece koji je dao samo ime.

"Ljut sam na svijet koji nije uspio donijeti jedno rješenje za dva regiona," Abdel-Ghani. "Možda će biti još jedan dogovor za Gazu, možda."

Prekid vatre između Izraela i Hezbollaha bez dogovora za Gazu bio bi udarac za Hamas, čiji su se lideri nadali da će širenje rata na Liban pritisnuti Izrael da postigne sveobuhvatni prekid vatre. Hezbollah je insistirao da neće pristati na prekid vatre dok se ne završi rat u Gazi, ali je odustao od tog uslova.

"Imali smo velike nade da će Hezbollah ostati nepokolebljiv do kraja, ali izgleda da nisu mogli", rekao je Tamer Al-Burai, biznismen iz grada Gaze, koji je kao i većina stanovnika Gaze prognan iz svog doma. "Bojimo se da će izraelska vojska sada imati slobodne ruke u Gazi."

Izrael je obećao da će u potpunosti eliminirati Hamas.

"Nadali smo se da širenje rata znači jedno rješenje za sve, ali smo ostali sami pred monstruoznom (izraelskom) okupacijom", rekla je Zakeya Rezik, 56, majka šestero djece.

"Dosta je bilo, iscrpljeni smo. Koliko ih je još moralo umrijeti prije nego što su zaustavili rat? Rat u Gazi mora prestati, ljudi nestaju, gladuju i bombardovanje je svakodnevno."

U Washingtonu je portparol Bele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao: „Blizu smo”, ali "ništa nije gotovo dok se sve ne uradi.”

Francusko predsjedništvo je saopćilo da su razgovori o prekidu vatre postigli značajan napredak. U Jerusalimu je visoki izraelski zvaničnik rekao da će se izraelska vlada sastati u utorak kako bi odobrila sporazum o primirju s Hezbollahom.

Znakovi diplomatskog proboja bili su praćeni teškim izraelskim zračnim napadima na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbollaha, dok je Izrael nastavio sa ofanzivom koju je pokrenuo u septembru nakon skoro godinu dana prekograničnih neprijateljstava.

Ured premijera Benjamina Netanyahua odbio je komentirati izvještaje da su se Izrael i Libanon složili s tekstom sporazuma. Međutim, visoki izraelski zvaničnik rekao je Reutersu da bi na sastanku vlade u utorak trebalo da se odobri tekst.

Izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima, Danny Danon, rekao je da će Izrael zadržati sposobnost da napadne južni Liban prema bilo kojem sporazumu. Liban se ranije protivio formulaciji koja bi Izraelu dala takvo pravo.

Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da su se jazovi između dvije strane značajno smanjili, ali da još uvijek postoje koraci koje treba poduzeti kako bi postigli sporazum.

„Često su posljednje faze sporazuma najteže jer se najteža pitanja ostavljaju za kraj”, rekao je on. „Trudimo se koliko možemo.”

Diplomatija ima za cilj natjerati Hezbollah i Izrael koji podržava Iran da okončaju borbe koje su izbile u oktobru 2023. paralelno s izraelskim ratom protiv palestinske islamističke grupe Hamas u Gazi. Sukob u Libanu drastično je eskalirao u posljednja dva mjeseca.

U Bejrutu, Elias Bou Saab, zamjenik predsjednika libanonskog parlamenta, rekao je Reutersu da „nisu preostale ozbiljne prepreke” za početak primjene primirja s Izraelom koji su predložili SAD, „osim ako se Netanyahu ne predomisli”.