Britanija je rasporedila desetine vojnika oko baza zbog zabrinutosti da bi preleti mogli biti trik ili akti sabotaže koje sprovode protivnici kao što je Rusija.

U saopštenju objavljenom u srijedu, Američke vazduhoplovne snage u Evropi navele su da se "mali bespilotni vazdušni sistemi i dalje primjećuju u blizini i iznad (baza) Kraljevskog vazduhoplovstva Lakenheath, RAF Mildenhall, RAF Feltwell i RAF Fairfordod 20. novembra".

Rečeno je da je broj uočenih dronova fluktuirao i da je varirao po veličini i konfiguraciji.

"Do danas su rukovodioci instalacija utvrdili da nijedan od upada nije utjecao na ljude u bazi, objekte ili imovinu. Vazduhoplovstvo preduzima sve odgovarajuće mjere da zaštiti pomenute objekte i ljude u njima", navodi se u saopštenju.

RAF Lakenheatht na istoku Engleske je dom 48. borbene eskadrile Američkog ratnog vazduhoplovstva, kamen temeljac američke borbene sposobnosti u Evropi i dom nekoliko stelt borbenih aviona F-35, između ostalih aviona. Četiri američka strateška bombardera B-52 trenutno se nalaze u RAF Fairfordu na zapadu zemlje.

Pentagon je ove nedjelje saopštio da aktivno prati situaciju.

"Suština je da je to nešto što ćemo ozbiljno shvatiti. Nastavljamo da ispitujemo. Ali do sada, [to] nije imalo značajan utjecaj na misiju", rekao je portparol Pentagona general-major Patrick Ryder novinarima u utorak, dodajući da su mali dronovi postali "relativno uobičajeni u cijelom pejzažu".

Britanija je rasporedila oko 60 vojnika oko američkih baza. Britanska ministarka odbrane Maria Eagle rekla je da se koriste "višeslojne mjere zaštite snaga".

"Potrudićemo se da svako koga uspijemo da uhvatimo da se upusti u ovakvo ponašanje pokaže punu snagu zakona", rekla je Igl poslanicima u srijedu.

Zaključak uočavanja je da dronovima ne upravljaju ljudi koji se time bave iz hobija, rekao je David Dunn, profesor međunarodne politike na britanskom univerzitetu u Birminghamu, koji je opširno pisao o opasnostima koje predstavljaju dronovi.

"Posebno je alarmantno u ovom kontekstu što se zapravo govori o tome da [postoji] nekoliko različitih veličina dronova. Čini se da je to koordinirana i planirana aktivnost. Najočiglednije je da su to remetilačke prakse i da one zapravo tjeraju aerodrom da funkcioniše na drugačiji način, da obustavi vazdušne operacije", rekao je Dunn za Glas Amerike.

Dronovi se mogu koristiti i u druge svrhe.

"Oni mogu da prikupljaju obavještajne podatke o tome koliko aviona je operativno, gdje se nalaze, kakva su kretanja. I, zapravo, to mogu učiniti i za pojedince", rekao je Dunn.

Dronovi su primjećeni iznad američke baze u RAF Feltwellu, koja prvenstveno služi kao stambeni prostor za američko vojno osoblje – što je "posebno zlokobno" dešavanje, prema Dunnu.

"Zato što u doba u kome imate visoko sofisticirane letjelice pete generacije koje rade prikriveno i nevidljivo u elektronskom spektru kada lete – i koje su visoko zaštićene u vazduhoplovnoj bazi u ojačanim skloništima za avione – najugroženiji dio cjelokupnog sistema je zapravo posada", rekao je Dunn za Glas Amerike.

"I tako, ako možete da identifikujete gdje žive prateći ih kući do njihovih bračnih odaja, možete identifikovati gdje zapravo možete prekinuti najslabiji dio tog lanca", rekao je on.

Londonski list Times objavio je da vlasti nisu isključile Rusiju kao krivca. Dan je rekao da postoje dokazi da Moskva želi da pojača hibridne napade, što znači oblik ratovanja koji i dalje može biti destruktivan.

"Bilo da se radi o prekidu podmorskih kablova ili o zapaljivim paketima koji se šalju u grad u kojem živim, Birmingham — na aerodromu u Birminghamu je pronađen zapaljivi paket, a postoji još jedan [primjer] spaljivanja skladišta, u kome se skladišti materijal koji ide u Ukrajinu - čini se da se te stvari obično rade od treće strane, pri čemu je ruska država, izgleda, zaposlila kriminalce u Velikoj Britaniji", rekao je Dunn.

Ruska ambasada u Londonu nije odgovorila na zahtjeve Glasa Amerike za komentar do trenutka objavljivanja. Moskva je ranije negirala bilo kakvu umiješanost u hibridne napade na Zapad.

Širile su se priče da će agenti upadati čak i u škole. Uprkos tome što su se ispostavile kao neistinite, pojedini učenici izbjegavali su nastavu, zbog čega je školsko osoblje, nerijetko, bilo prinuđeno da ih nagovara da se vrate.

„Ljudi su počeli da se kriju”, rekao je Balderas agenciji AP.

Prosvjetni radnici širom Sjedinjenih Država sada su u pripravnosti – iščekujući da li će novoizabrani predsjednik ispuniti obećanje o deportovanju miliona imigranata koji su u zemlji ilegalno.

Čak i ukoliko se bude samo govorilo o tome, djeca imigranata će patiti, smatraju prosvjetni radnici i pravnici.

„Ako učestalo prijetite ljudima masovnim deportacijama, to ih sprječava da funkcionišu u društvu, kao i da njihova deca steknu obrazovanje“, kaže Hiroshi Motomura, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Kaliforniji.

Taj strah je kod mnogih već prisutan.

„Djeca dolaze u školu, ali su uplašena”, opisuje Almudena Abeyta, nadzornica javnog školstva Chelsea, predgrađa Bostona - koje je dugo bilo prvo odredište za imigrante iz Centralne Amerike koji pristižu u Massachusetts.

Škole u tom mjestu pohađaju djeca haićanskih imigranata.

„Pitaju da li će biti deportovani”, kaže Abeyta.

Prisjetila se da je dan nakon američkih izbora pisala roditeljima, uvjeravajući ih da su njihova djeca dobrodošla i bezbjedna, bez obzira na to ko će obavljati funkciju američkog predsjednika.

Imigracioni zvaničnici izbjegavaju privođenje roditelja ili djece u obrazovnim institucijama.

Od 2011. godine, smjernice nadležnih su da se ne interveniše u blizini škola, bolnica i vjerskih objekata – koje su definisane kao osjetljive lokacije.

Međutim, u publikaciji konzervativne fondacije Heritage pod nazivom Projekat 2025 poziva se na ukidanje smjernica o osjetljivim lokacijama.

Donald Trump pokušao je tokom kampanje da se distancira od te fondacije i njenih prijedloga – ali je nominovao brojne kandidate, koji su radili na tom planu, za članove svoje administracije. Među njima je i Tom Homan – koji će biti zadužen za graničnu politiku.

„Ukoliko bi agenti zaduženi za imigraciju uhapsili roditelja koji je dopratio dijete u školu – to bi moglo izazivati masovnu paniku. Ako se nešto desi u jednoj školi, prošriće se kao požar i djeca će prestati da dolaze u školu”, upozorava Angelica Salas – zvaničnica Koalicije za ljudska prava imigranata u Los Angelesu.

Gustavo Balderas, sada školski zvaničnik u Beavertonu, jednom od predgrađa Portlanda, nedavno je poručio da je potrebno pripremiti se za odlučnije poteze Trumpove administracije.

Ako bi kontrole počele da se sprovode po školama, u Bivertonu je odlučeno da se agentima za imigraciju ne dozvoli pristup tim obrazovnim institucijama.

„Ukoliko se nešto dogovori – biće mnogo brže nego prošli put”, kaže on.

Neki od školskih zvaničnika nerado govore o planovima ili zabrinutostima, strahujući da će skrenuti pažnju na učenike imigrante.

Jedan od sagovornika AP-a, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, kaže da je škola za koju je zadužen kontaktirala imigracione advokate u namjeri da pomognu roditeljima da pripreme planove za brigu o njihovoj djeci ukoliko budu deportovani. Riječ je o školskom sistemu koji pohađa veliki broj djece meksičkog porekla i zemalja Centralne Amerike.

„Radi se o veoma delikatnom pitanju”, kaže Viridiana Carrizales, izvršna direktorica nevladine organizacije koja pruža obuku školama za podršku učenicima imigrantima.

Ukazala je da joj je posljednjih nedelja, nakon izbora, prispjelo trideset molbi za pomoć – uključujući i dva od školskih zvaničnika iz Texasa koji smatraju da tamošnji konzervativni školski odbori ne bi dozvolili da učenici imigranti pohađaju nastavu, ili planove da se agentima za imigraciju ne odobri pristup školama.

Rusija do sada nije napala ministarstva ukrajinske vlade, parlament ili kancelariju predsjednika tokom rata koji traje 33 mjeseca.

Kijev je snažno zaštićen protivvazdušnom odbranom, ali Putin kaže da "Orešnik", koji je Rusija prvi put ispalila prošle nedjelje, nije u stanju da bude presretnut - tvrdnja koju zapadni stručnjaci gledaju sa skepticizmom.

"Naravno, odgovorićemo na udare koji su u toku na rusku teritoriju raketama dugog dometa zapadne proizvodnje, a jedan od mogućih odgovora uključuje i eventualni nastavak testiranja Orešnika u borbenim uslovima", rekao je Putin na bezbjednosnom samitu zemalja bivšeg Sovjetskog saveza u Kazahstanu.

"Trenutno, Ministarstvo odbrane i Generalštab biraju ciljeve za gađanje na teritoriji Ukrajine. To mogu biti vojni objekti, odbrambena i industrijska preduzeća ili centri za donošenje odluka u Kijevu", rekao je on.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je Putinovo promovisanje Orešnika kao taktiku za ometanje pokušaja da se okonča rat, posebno od strane novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa.

"On ne traži završetak ovog rata. Štaviše, Putin želi da spriječi druge da završe rat", rekao je Zelenski u video poruci.

"On može da nastavi da rukuje svojim Orešnikom samo da bi osujetio napore predsjednika Trumpa koji će sigurno uslijediti nakon njegove inauguracije. Putin želi da eskalira situaciju do te mjere da pokušaji predsjednika Trumpa propadnu. Tako da ne može da okonča rat."

Putin je rekao da je masovni ruski napad na Ukrajinu preko noći također bio odgovor na kijevsko korištenje američkih balističkih projektila ATACMS. Zelenski je rekao da je Rusija koristila krstareće rakete sa kasetnom municijom u napadu, što je prekinulo snabdijevanje strujom za više od milion ljudi.

Zelenski je također rekao da razgovara sa zapadnim liderima, uključujući generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, britanskog premijera Keira Starmera i njemačkog kancelara Olafa Scholza, kako bi osmislili odgovor na "pokušaj Rusije da učini situaciju nepodnošljivom i da odugovlači rat".

Rusija kaže da je Ukrajina prvi put ispalila ATACMS na zapadnu Rusiju 19. novembra, što ju je navelo da odgovori dva dana kasnije ispalivši Orešnik na ukrajinski grad Dnjepar.

Od tada, Rusija tvrdi da je Ukrajina ispalila više zapadnih raketa dugog dometa na Kursk, kao da je u udarima koristila i britanske rakete. Putin je na samitu ponovio da to, sa stanovišta Moskve, znači "direktnu umiješanost" Zapada u oružani sukob sa Rusijom.

Putin je rekao da ruska proizvodnja naprednih raketnih sistema premašuje proizvodnju NATO-a deset puta, i da Moskva planira da poveća proizvodnju. On je rekao da Rusija ima nekoliko Orešnika spremnih za upotrebu.

Putin se, drugi put za manje od nedjelju dana, pohvalio da je Orešnik po svojoj razornoj moći uporediv sa nuklearnim oružjem. Zapadni stručnjaci za bezbjednost kažu da bi ova raketa, kao i mnoge druge u ruskom arsenalu, mogla da bude opremljena nuklearnom bojevom glavom.

Tenzije između zaraćenih strana su naglo porasle sa razmjenom raketa, a Putin je prošle nedjelje ažurirao rusku nuklearnu doktrinu kako bi proširio listu scenarija koji bi Moskvu mogli navesti da lansira nuklearno oružje.

Ali, pet izvora upoznatih sa američkim obavještajnim službama, reklo je Reutersu da odluka SAD da dozvoli Ukrajini da ispaljuje američko oružje dublje u Rusiju nije povećala rizik od nuklearnog napada – što je, kako su rekli, još uvijek malo vjerovatno.