Ljekari su rekli da su pronašli 19 tijela Palestinaca ubijenih u sjevernim oblastima Nuseirata, jednog od osam dugogodišnjih izbjegličkih kampova u enklavi.

Neki tenkovi su ostali aktivni u zapadnom dijelu kampa, a Palestinska civilna služba za hitne slučajeve saopćila je da timovi nisu mogli odgovoriti na pozive u pomoć stanovnika zarobljenih unutar svojih kuća.

Ostali su ubijeni u sjevernim i južnim područjima pojasa Gaze, dodali su medicinari.

U petak nije bilo novog saopštenja izraelske vojske, ali je u četvrtak rečeno da njene snage nastavljaju "udarati terorističke ciljeve u sklopu operativnih aktivnosti u Pojasu Gaze".

U međuvremenu, izraelske vlasti su oslobodile oko 30 Palestinaca koje su uhapsile tokom ofanzive koja je u toku u Gazi proteklih mjeseci. Oslobođeni ljudi stigli su u bolnicu u južnoj Gazi na medicinske preglede, rekli su medicinari.

Oslobođeni Palestinci, zatočeni tokom rata, žalili su se na zlostavljanje i mučenje u izraelskom pritvoru nakon što su pušteni. Izrael poriče mučenje.

Višemjesečni napori da se pregovara o prekidu vatre u Gazi dali su slab napredak, a pregovori su sada na čekanju.

Prekid vatre u paralelnom sukobu između Izraela i libanonskog Hezbollaha, saveznika Hamasa, stupio je na snagu prije zore u srijedu, čime su prekinuta neprijateljstva koja su naglo eskalirala posljednjih mjeseci i koja su zasjenila sukob u Gazi.

Izraelska kampanja u Gazi ubila je skoro 44.200 ljudi i raselila gotovo sve stanovništvo enklave barem jednom, kažu zvaničnici Gaze. Ogromni dijelovi teritorije su u ruševinama.

Militanti predvođeni Hamasom koji su prije 13 mjeseci napali južne izraelske zajednice i izazvali rat, ubili su oko 1.200 ljudi i zarobili više od 250 talaca, saopštio je Izrael.

Hamas i Hezbollah su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zapadne zemlje označile kao terorističke grupe.
Send feedback

Britanija je rasporedila desetine vojnika oko baza zbog zabrinutosti da bi preleti mogli biti trik ili akti sabotaže koje sprovode protivnici kao što je Rusija.

U saopštenju objavljenom u srijedu, Američke vazduhoplovne snage u Evropi navele su da se "mali bespilotni vazdušni sistemi i dalje primjećuju u blizini i iznad (baza) Kraljevskog vazduhoplovstva Lakenheath, RAF Mildenhall, RAF Feltwell i RAF Fairfordod 20. novembra".

Rečeno je da je broj uočenih dronova fluktuirao i da je varirao po veličini i konfiguraciji.

"Do danas su rukovodioci instalacija utvrdili da nijedan od upada nije utjecao na ljude u bazi, objekte ili imovinu. Vazduhoplovstvo preduzima sve odgovarajuće mjere da zaštiti pomenute objekte i ljude u njima", navodi se u saopštenju.

RAF Lakenheatht na istoku Engleske je dom 48. borbene eskadrile Američkog ratnog vazduhoplovstva, kamen temeljac američke borbene sposobnosti u Evropi i dom nekoliko stelt borbenih aviona F-35, između ostalih aviona. Četiri američka strateška bombardera B-52 trenutno se nalaze u RAF Fairfordu na zapadu zemlje.

Pentagon je ove nedjelje saopštio da aktivno prati situaciju.

"Suština je da je to nešto što ćemo ozbiljno shvatiti. Nastavljamo da ispitujemo. Ali do sada, [to] nije imalo značajan utjecaj na misiju", rekao je portparol Pentagona general-major Patrick Ryder novinarima u utorak, dodajući da su mali dronovi postali "relativno uobičajeni u cijelom pejzažu".

Britanija je rasporedila oko 60 vojnika oko američkih baza. Britanska ministarka odbrane Maria Eagle rekla je da se koriste "višeslojne mjere zaštite snaga".

"Potrudićemo se da svako koga uspijemo da uhvatimo da se upusti u ovakvo ponašanje pokaže punu snagu zakona", rekla je Igl poslanicima u srijedu.

Zaključak uočavanja je da dronovima ne upravljaju ljudi koji se time bave iz hobija, rekao je David Dunn, profesor međunarodne politike na britanskom univerzitetu u Birminghamu, koji je opširno pisao o opasnostima koje predstavljaju dronovi.

"Posebno je alarmantno u ovom kontekstu što se zapravo govori o tome da [postoji] nekoliko različitih veličina dronova. Čini se da je to koordinirana i planirana aktivnost. Najočiglednije je da su to remetilačke prakse i da one zapravo tjeraju aerodrom da funkcioniše na drugačiji način, da obustavi vazdušne operacije", rekao je Dunn za Glas Amerike.

Dronovi se mogu koristiti i u druge svrhe.

"Oni mogu da prikupljaju obavještajne podatke o tome koliko aviona je operativno, gdje se nalaze, kakva su kretanja. I, zapravo, to mogu učiniti i za pojedince", rekao je Dunn.

Dronovi su primjećeni iznad američke baze u RAF Feltwellu, koja prvenstveno služi kao stambeni prostor za američko vojno osoblje – što je "posebno zlokobno" dešavanje, prema Dunnu.

"Zato što u doba u kome imate visoko sofisticirane letjelice pete generacije koje rade prikriveno i nevidljivo u elektronskom spektru kada lete – i koje su visoko zaštićene u vazduhoplovnoj bazi u ojačanim skloništima za avione – najugroženiji dio cjelokupnog sistema je zapravo posada", rekao je Dunn za Glas Amerike.

"I tako, ako možete da identifikujete gdje žive prateći ih kući do njihovih bračnih odaja, možete identifikovati gdje zapravo možete prekinuti najslabiji dio tog lanca", rekao je on.

Londonski list Times objavio je da vlasti nisu isključile Rusiju kao krivca. Dan je rekao da postoje dokazi da Moskva želi da pojača hibridne napade, što znači oblik ratovanja koji i dalje može biti destruktivan.

"Bilo da se radi o prekidu podmorskih kablova ili o zapaljivim paketima koji se šalju u grad u kojem živim, Birmingham — na aerodromu u Birminghamu je pronađen zapaljivi paket, a postoji još jedan [primjer] spaljivanja skladišta, u kome se skladišti materijal koji ide u Ukrajinu - čini se da se te stvari obično rade od treće strane, pri čemu je ruska država, izgleda, zaposlila kriminalce u Velikoj Britaniji", rekao je Dunn.

Ruska ambasada u Londonu nije odgovorila na zahtjeve Glasa Amerike za komentar do trenutka objavljivanja. Moskva je ranije negirala bilo kakvu umiješanost u hibridne napade na Zapad.

Širile su se priče da će agenti upadati čak i u škole. Uprkos tome što su se ispostavile kao neistinite, pojedini učenici izbjegavali su nastavu, zbog čega je školsko osoblje, nerijetko, bilo prinuđeno da ih nagovara da se vrate.

„Ljudi su počeli da se kriju”, rekao je Balderas agenciji AP.

Prosvjetni radnici širom Sjedinjenih Država sada su u pripravnosti – iščekujući da li će novoizabrani predsjednik ispuniti obećanje o deportovanju miliona imigranata koji su u zemlji ilegalno.

Čak i ukoliko se bude samo govorilo o tome, djeca imigranata će patiti, smatraju prosvjetni radnici i pravnici.

„Ako učestalo prijetite ljudima masovnim deportacijama, to ih sprječava da funkcionišu u društvu, kao i da njihova deca steknu obrazovanje“, kaže Hiroshi Motomura, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Kaliforniji.

Taj strah je kod mnogih već prisutan.

„Djeca dolaze u školu, ali su uplašena”, opisuje Almudena Abeyta, nadzornica javnog školstva Chelsea, predgrađa Bostona - koje je dugo bilo prvo odredište za imigrante iz Centralne Amerike koji pristižu u Massachusetts.

Škole u tom mjestu pohađaju djeca haićanskih imigranata.

„Pitaju da li će biti deportovani”, kaže Abeyta.

Prisjetila se da je dan nakon američkih izbora pisala roditeljima, uvjeravajući ih da su njihova djeca dobrodošla i bezbjedna, bez obzira na to ko će obavljati funkciju američkog predsjednika.

Imigracioni zvaničnici izbjegavaju privođenje roditelja ili djece u obrazovnim institucijama.

Od 2011. godine, smjernice nadležnih su da se ne interveniše u blizini škola, bolnica i vjerskih objekata – koje su definisane kao osjetljive lokacije.

Međutim, u publikaciji konzervativne fondacije Heritage pod nazivom Projekat 2025 poziva se na ukidanje smjernica o osjetljivim lokacijama.

Donald Trump pokušao je tokom kampanje da se distancira od te fondacije i njenih prijedloga – ali je nominovao brojne kandidate, koji su radili na tom planu, za članove svoje administracije. Među njima je i Tom Homan – koji će biti zadužen za graničnu politiku.

„Ukoliko bi agenti zaduženi za imigraciju uhapsili roditelja koji je dopratio dijete u školu – to bi moglo izazivati masovnu paniku. Ako se nešto desi u jednoj školi, prošriće se kao požar i djeca će prestati da dolaze u školu”, upozorava Angelica Salas – zvaničnica Koalicije za ljudska prava imigranata u Los Angelesu.

Gustavo Balderas, sada školski zvaničnik u Beavertonu, jednom od predgrađa Portlanda, nedavno je poručio da je potrebno pripremiti se za odlučnije poteze Trumpove administracije.

Ako bi kontrole počele da se sprovode po školama, u Bivertonu je odlučeno da se agentima za imigraciju ne dozvoli pristup tim obrazovnim institucijama.

„Ukoliko se nešto dogovori – biće mnogo brže nego prošli put”, kaže on.

Neki od školskih zvaničnika nerado govore o planovima ili zabrinutostima, strahujući da će skrenuti pažnju na učenike imigrante.

Jedan od sagovornika AP-a, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, kaže da je škola za koju je zadužen kontaktirala imigracione advokate u namjeri da pomognu roditeljima da pripreme planove za brigu o njihovoj djeci ukoliko budu deportovani. Riječ je o školskom sistemu koji pohađa veliki broj djece meksičkog porekla i zemalja Centralne Amerike.

„Radi se o veoma delikatnom pitanju”, kaže Viridiana Carrizales, izvršna direktorica nevladine organizacije koja pruža obuku školama za podršku učenicima imigrantima.

Ukazala je da joj je posljednjih nedelja, nakon izbora, prispjelo trideset molbi za pomoć – uključujući i dva od školskih zvaničnika iz Texasa koji smatraju da tamošnji konzervativni školski odbori ne bi dozvolili da učenici imigranti pohađaju nastavu, ili planove da se agentima za imigraciju ne odobri pristup školama.