Trump je u maju osuđen za 34 krivična djela pošto je porota utvrdila da je manipulisao poslovnim zapisima kako bi prikrio navodni seksualni susret sa porno zvijezdom Stormy Daniels, uoči izbora 2016.

S naletom podnesaka u slučaju poslije Trampove pobede na izborima početkom mjeseca, već je bilo jasno da na zakazani datum 26. novembar Trumpu neće biti izrečena presuda. Nalog sudije Juana Merchana u petak je to formalizovao bez postavljanja novog datuma.

Sudija Merchan je pozvao tužioce i advokate da u naredne dvije i po nedelje ulože dodatne podneske o tome kako dalje sa slučajem s obzirom na Trumpov povratak u Bijelu kuću.

Trumpovi advokati žele da slučaj bude odbačen potpuno i odmah. Rekli su da će u suprotnom to ometati njegovu tranziciju administracije i ispunjavanja dužnosti.

Tužioci su nagovijestili da su spremni da odlože slučaj, možda sve dok je Trump na funkciji, ali da ne žele da se on u potpunosti ukine. Okružni tužilac Menhetna, demokrata Alvin Bragg rekao je da rješenje treba da uravnoteži obaveze predsjedničke funkcije sa "svetošću presude porote".

Breggova kancelarija odbila je da komentariše presudu od petka. Trumpov portparol i novi direktor komunikacija Bijele kuće Steven Cheung pozdravio je odluku kao "odlučujuću pobjedu" za Trumpa.

SEOUL, SOUTH KOREA — 

Sjedinjene Države i Južna Koreja optužile su nuklearno naoružani Sjever da je poslala više od 10.000 vojnika da pomognu Rusiji u borbi protiv Ukrajine, a stručnjaci kažu da je Kim Jong Un želio steći naprednu tehnologiju i borbeno iskustvo za svoje trupe, zauzvrat.

Upitan šta Seul veruje da je Pjongjang dobio za trupe, najviši savetnik za bezbjednost Šin Von-sik je rekao: "Identifikovano je da su oprema i protivvazdušne rakete koje imaju za cilj jačanje ranjivog sistema Pjongjanga isporučene Sjevernoj Koreji."

U razgovoru za lokalni emiter SBS, Shin je dodao da je Sjeverna Koreja dobila "različite oblike ekonomske podrške" i "nakon neuspjeha (lansiranja) 27. maja, Sjeverna Koreja radi na satelitskoj tehnologiji".

Stručnjaci su ranije rekli da je u zamjenu za trupe Sjeverna Koreja vjerovatno imala za cilj da nabavi vojnu tehnologiju, od nadzornih satelita do podmornica, kao i moguće sigurnosne garancije Moskve.

Sjevernokorejski lider Kim i ruski predsjednik Vladimir Putin potpisali su sporazum o strateškom partnerstvu u junu, tokom posjete šefa Kremlja.

On obavezuje obje države da pruže vojnu pomoć "bez odlaganja" u slučaju napada na drugu i da sarađuju na međunarodnom planu kako bi se suprotstavile zapadnim sankcijama.

Putin je sporazum pozdravio kao "dokument proboja".

Stručnjaci kažu da bi Pjongjang mogao koristiti Ukrajinu kao sredstvo za ponovno usklađivanje vanjske politike.

Slanjem vojnika, Sjeverna Koreja se pozicionira unutar ruske ratne ekonomije kao dobavljač oružja, vojne podrške i radne snage -- potencijalno zaobilazeći svog tradicionalnog saveznika, susjeda i glavnog trgovinskog partnera, Kinu, prema analitičarima.

Rusija takođe može da obezbijedi Severnoj Koreji pristup svojim ogromnim prirodnim resursima, kao što su nafta i gas, kažu oni.

Sjevernokorejski ministar vanjskih poslova Choe Son Hui nedavno je posjetio Moskvu i rekao da će njena zemlja "čvrsto stajati uz naše ruske drugove do dana pobjede".

Ona je ofanzivu Moskve na Ukrajinu nazvala "svetom borbom" i rekla da Pjongjang vjeruje u Putinovo "mudro vodstvo".

Sjeverna Koreja i Rusija su UN-ovim sankcijama -- Kim zbog njegovog programa nuklearnog oružja, a Moskva zbog ukrajinskog rata.

Kada su ga prošlog mjeseca javno pitali o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa, Putin je odbio to pitanje kako bi kritikovao podršku Zapada Ukrajini.

Sjeverna Koreja je prošlog mjeseca rekla da bi bilo kakvo slanje trupa u Rusiju "čin u skladu sa propisima međunarodnog prava", ali nije potvrdila da je poslala vojnike.

Raspoređivanje trupa Sjeverne Koreje dovelo je do promjene tona iz Seula, koji se opirao pozivima da pošalje smrtonosno oružje u Kijev, ali je nedavno naznačio da bi mogao promijeniti svoju dugogodišnju politiku.

VIENNA, AUSTRIA — 

Kallas je prvi put razgovarala u Evropskom parlamentu u svojoj novoj ulozi na saslušanju 12. novembra, gdje je naglasila da će EU biti nepokolebljiva u svojoj opredijeljenosti da podrži Ukrajinu protiv ruske agresije.

Ona 1. decembra počinje svoj petogodišnji mandat visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Bivša estonka premijerka upozorila je da Rusija, Iran, Sjeverna Koreja i — prikrivenije — Kina žele promijeniti svjetski poredak zasnovan na pravilima. Ona je pozvala EU da odgovori na ovu prijetnju zajedno sa svojim najbližim saveznicima i partnerima "a da ne izgubi ni milimetar onoga što jesmo".

Elze Pinelyte, stručnjakinja Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESC) s fokusom na odnose Kine i EU, rekla je za VOA Mandarin da politika "i Kallas i dalje čvrsto podržava pobjedu Ukrajine".

Kao odgovor na zabrinutost da bi dolazeća Trumpova administracija mogla smanjiti podršku SAD Ukrajini, Kallas je naglasila da su strateški interesi Sjedinjenih Država u Kini neodvojivi od ishoda rata u Ukrajini.

"Ako su SAD zabrinute za Kinu i druge aktere, oni bi takođe trebali biti zabrinuti kako mi reagujemo na Rusiju protiv Ukrajine", rekla je Kallas tokom saslušanja 12. novembra.

Ivan U. Kłyszcz, istraživač u estonskom međunarodnom centru za odbranu i sigurnost, rekao je za Glas Amerike Mandarin da Kallas "odražava gledište da Evropa mora učiniti više za svoju odbranu i sigurnost, a to nije u suprotnosti sa NATO-om i evropsko - američkim savezom."

Što se tiče toga da li će druga Trumpova administracija promijeniti razmišljanja Brisela, rekao je, "još uvijek ima previše nepoznanica".

Oštra politika prema Kini

Oštar stav Kalls prema Kini prvi put je uočen tokom njenog mandata kao premijerka Estonije, kada je njena vlada zagovarala da se politika Estonije prema Kini promoviše u okviru odnosa EU i Kine.

Estonija je 2022. objavila da se povlači iz takozvanog mehanizma "16+1" koji vodi Peking "Saradnja Kine i zemalja srednje i istočne Evrope".

Nakon izbora za Evropski parlament ove godine, Kallas je predložena za kandidata za novog šefa vanjske politike. Potom je dala ostavku na mjesto premijerke Estonije.

Neki stručnjaci kažu da će Kallas voditi oštriju politiku prema Kini nego njen prethodnik Josep Borrell.

Pinelyte se složio i dodao da će Kallas vjerovatno "tražiti podršku da ograniči sposobnost Kine da se bori u ratu u Rusiji".

Od potpune ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., EU je osudila podršku Pekinga Moskvi. Kallas je rekla da bez podrške Kine "Rusija ne može održati rat istim intenzitetom".

Kina bi se trebala suočiti s "većom cijenom" za podršku Rusiji u ratu protiv Ukrajine, rekao je Kallas, nagovještavajući sankcije koje će biti jače.

U oktobru je Kallas pisala Evropskom parlamentu da će tokom svog mandata kao visokog predstavnika EU za spoljnu politiku biti posvećena suprotstavljanju ruskom "imperijalističkom snu" i kineskoj "nelojalnoj konkurenciji".

Trgovinski spor između EU i Kine oko proizvoda kao što su električna vozila traje više od godinu dana, a pregovori su još u toku. EU je saopštila da velike kineske subvencije za električna vozila predstavljaju nelojalnu konkurenciju.

Nepredvidiv savez

Nije jasno da li će Trumpova administracija nastaviti da pruža bezbjednosne garancije i podršku Ukrajini i da li će uvesti veće carine Evropskoj uniji.

S obzirom na veći fokus Sjedinjenih Država na Indo-pacifičku regiju i njihovu stratešku konkurenciju s Kinom, mnogi evropski lideri pozivaju EU da smanji svoju sigurnosnu ovisnost o Sjedinjenim Državama.

Pinelyte iz EESC-a je rekao da je "izgleda da je Kallas preuzeo dužnost u vrijeme kada je ideja o savezu sa Sjedinjenim Državama zastarjela."

Abigael Vasselier, direktorica politike i evropskih poslova njemačkog Mercator instituta za kineske studije, rekla je za Glas Amerike da EU mora izbjeći stanje panike u koje je zapala s prvom Trumpovom administracijom.

Umjesto toga, rekla je ona, mora nastojati da koordinira sa drugom Trumpovom administracijom, uključujući "davanje preporuka" o pitanjima Kine.

"EU mora biti spremna jer će administracije Trumpa i Bidena imati potpuno različite pristupe Kini", rekla je ona.

Napad je izazvao strah od opasne nove faze u ratu. U obraćanju širom zemlje, ruski predsjednik Vladimir Putin kasnije je potvrdio upotrebu balističke rakete srednjeg dometa u napadu.

Zelenskyy je ukazao na napad kao na znak šire strategije Moskve, navodeći: "Očigledno je da Putin koristi Ukrajinu kao poligon za testiranje oružja koje prijeti svijetu".

Njegove izjave su naglasile rastuću uzbunu u Kijevu zbog raspoređivanja naprednih ruskih raketnih sistema protiv civilnih ciljeva.

U svom obraćanju, Putin je upotrebu nuklearnog projektila Orešnik predstavio kao rutinski test u sukobu.

"Ruska Federacija je testirala balističku raketu srednjeg dometa, poznatu kao Orešnik, tokom svoje operacije u Ukrajini", rekao je on.

Iako je ponudio nekoliko tehničkih detalja, analitičari su rekli da upotreba projektila i Putinovo priznanje izgleda imaju za cilj da prikažu vojne sposobnosti Rusije NATO-u i Sjedinjenim Državama.

Putinova objava je prvi put da je Rusija otvoreno priznala upotrebu takve rakete tokom rata.

U Washingtonu, zamjenica sekretara za štampu Pentagona Sabrina Singh rekla je da je korištena raketa zasnovana na ruskom modelu interkontinentalne balističke rakete RS 26 rubes. Što se tiče obavještenja Sjedinjenim Državama, Sjedinjene Države su bile obaviještene kratko prije lansiranja putem kanala za smanjenje nuklearnog rizika”, rekla je.

Strateška eskalacija

Valerij Čali, bivši ukrajinski ambasador u SAD, opisao je napad kao "novu fazu" u ruskoj agresiji. Govoreći za Glas Amerike, on je naglasio da napad nije bio samo izazov za Ukrajinu već i za njene zapadne saveznike.

"Ne radi se samo o Ukrajini", rekao je Chaly. “To je izazov za evropski sigurnosni sistem i Sjedinjene Države. Moskva signalizira svoju spremnost da dramatično eskalira kako bi utjecala na Zapad.”

Rekao je da odgovor na napad "mora biti jasan, jedinstven i odlučan - sve što je manje od toga riskira da ohrabri Rusiju i ugrozi globalnu sigurnost".

Zapadni lideri brzo su osudili napad. Britanski premijer Keir Starmer nazvao je to "nepromišljenim i opasnim", dok je portparol EU za vanjske poslove Peter Stano opisao to kao "kvalitativne eskalacije" ruske taktike.

Napad na Dnjepar

Projektil je gađao industrijske objekte u Dnjepru, pri čemu su dvije osobe povrijeđene i pričinjena je značajna šteta. Ukrajinski zvaničnici su prvobitno naveli upotrebu ICBM, ili interkontinentalne balističke rakete, navodeći brzinu i putanju oružja. Neki analitičari, uključujući i one u SAD-u, vjerovali su da je vjerovatnije bila balistička raketa srednjeg ili srednjeg dometa, što je u skladu s Putinovom potvrdom.

Stanovnici Dnjepra, navikli na redovne sirene za vazdušne napade i raketne napade, izvijestili su da se ovaj napad osjećao jedinstveno drugačije.

Oleksij Poltorazki, lokalni stanovnik, ispričao je: „Naučili smo da prepoznajemo zvukove različitih tipova projektila. Ovaj je bio drugačiji - udario je skoro odmah nakon sirene. Mnogi ovdje vjeruju da je to bio balistički projektil jer nije bilo uobičajenog zvuka upozorenja.”

Brzina i snaga udarca mnoge su potresle.

Poltoraški je, međutim, ostao odlučan. “Nema panike, nema apokalipse kako svi kažu. Moramo to proživjeti, odgajati našu djecu, zaštititi svoje porodice i raditi. Moramo se boriti i učiniti sve što je moguće za našu zemlju”, rekao je on za Glas Amerike.

Džordž Baros, stručnjak za ruski tim na Institutu za proučavanje rata, rekao je za Glas Amerike da Ukrajinci treba da pokušaju da ne reaguju pretjerano na napad.

"Čini se da su Rusi gađali grad sa R-26 IRBM", rekao je Barros, misleći na projektil srednjeg dometa iz sovjetske ere. „Glavna stvar je da ne paničite. Nema razloga da se misli da je vjerovatnoća da će Putin koristiti nuklearno oružje ili oružje za masovno uništenje veća nego u drugim tačkama rata.

"Ovo nije prvi put da Rusija koristi nuklearne sisteme oružja protiv Ukrajine", rekao je on. “Rusija redovno koristi nuklearno oružje Iskander, a čini se da je to signalni napor osmišljen da odvrati dalju podršku Zapada Ukrajini.”

Strateška nejasnoća

Dok je Putin potvrdio probu rakete, portparol Kremlja Dmitrij Peskov i portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova dali su ograničene detalje o napadu. Zaharova je navodno dobila instrukcije da se uopšte ne bavi napadom tokom konferencije za novinare u četvrtak.

Sračunata suzdržanost produbljuje globalnu nelagodu, jer Moskva oscilira između otvorenih upozorenja i prikrivenih prijetnji, rekli su neki analitičari, sugerirajući da je dvosmislenost dio šire strategije da zapadne nacije budu nesigurne u pogledu sljedećih poteza Rusije.

U saopćenju objavljenom na web stranici, Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija navodi da sankcije uvode Gazprom banci - najvećoj ruskoj preostaloj nesankcioniranoj banci - plus više od 50 drugih ruskih banaka, više od 40 ruskih registara vrijednosnih papira i 15 ruskih finansijskih zvaničnika.

Ministarstvo finansija saopštilo je da je Gazprombank kanal za Rusiju za kupovinu vojne opreme za njen rat protiv Ukrajine, a ruska vlada takođe koristi banku za plaćanje svojih vojnika.

Australija, Kanada, Novi Zeland i Britanija ranije su sankcionisale Gazprom banku.

Sankcije znače da je blokirana sva imovina i interesi institucija, subjekata ili pojedinaca koji su na meti sankcija.

U saopćenju, američki ministar financija je rekao da će sankcije „još dalje umanjiti i degradirati rusku ratnu mašinu. Ova sveobuhvatna akcija će otežati Kremlju da izbjegne američke sankcije i da finansira i opremi svoju vojsku.”

U saopćenju objavljenom na web stranici Bijele kuće, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da su nove sankcije dio obećanja koje je predsjednik Joe Biden dao u septembru da će pružiti dodatnu pomoć i akcije kako bi „pomogao Ukrajini dok se nastavlja odupirati agresiji Rusije. ”

Očekuje se da će Bidenova administracija pojačati pomoć Ukrajini prije nego što predsjednik napusti funkciju. Novoizabrani predsjednik Donald Trump i vodeći republikanci sugerirali su da će smanjiti finansiranje Ukrajine nakon što Trump preuzme dužnost 20. januara.