Milorad Dodik je tokom obilježavanja Dana državnosti Republike Srbije u Banjoj Luci, još jednom poslao secesionističke poruke o "državnosti RS-a". Obraćajući se na akademiji u Banjoj Luci, 13. februara, nazvao je Republiku Srpsku državom, te je istakao kako je "Republika Srpska zarobljena u Bosni i Hercegovini" i da će se morati izboriti za "svoju slobodu".

Iz Delegacije EU ukazali su da "Ustav BiH jasno navodi da je BiH jedinstvena i suverena država koja se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kao i Brčko distrikta".

Pozvali su da se poštuju "suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda, te međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine".

"Nakon odluke Evropskog vijeća iz marta 2024. o otvaranju pristupnih pregovora, pozivamo političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od djelovanja koje produbljuju podjele i stvaraju tenzije. Umjesto toga, ohrabrujemo ih da se u cijelosti usmjeravaju na ostvarivanje napretka na evropskom putu, sa svim pogodnostima koje bi se time osigurale građanima", saopštili su iz Delegacije EU u BiH.

U Banjoj Luci zvaničnici Srbije i bh. entiteta RS 14. februara su zajednički obilježili Dan državnosti Srbije i tzv. dan državnosti RS-a.

"Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi su suštinski dio napretka na evropskom putu. Treba izbjegavati postupke i izjave koje negativno utiču na dobrosusjedske odnose i produbljuju političke podjele. Očekujemo da svi međunarodni partneri budu podjednako posvećeni evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, nedjeljive i suverene zemlje", naveli su u saopštenju iz Delegacije EU u BiH.

Obilježavanje zajedničkog praznika RS i Srbije dogovoreno je na Svesrpskom saboru 8. juna prošle godine u Beogradu. Tada je proglašeno da će se praznik Sretenje, Dan državnosti Republike Srbije, obilježavati i kao "dan državnosti" bh. entiteta Republika Srpska, te da će ga zajedno proslavljati.

RS i Srbija zajedno praznuju sjećanje na 15. februar 1804. godine, kada je podignut Prvi srpski ustanak, i Sretenje 1835. godine, kada je donesen Sretenjski ustav.

Republika Srpska nije država, već jedna od dvije administrativne jedinice države Bosne i Hercegovine.

Sporna riječ je državnost i njeno pripisivanje administrativnoj jedinici unutar BiH, što je suprotno odredbama Ustava BiH.

Usvajanje ovog dokumenta osudili su, između ostalih, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić, kao i Evropska unija i Sjedinjene Države.

Za petak 14. februara predviđeni sastanci Dodika i Vučića, te sastanak delegacija Republike Srpske i Srbije.

Aleksandar Vučić posljednji put boravio je u Banjaluci u avgustu 2023. godine, kada je poručio kako sankcije Sjedinjenih Američkih Država prema rukovodstvu Republike Srpske i Srbije "za njegovu zemlje ne postoje".

Zbog aktivnosti koje podrivaju državu BiH kompletno rukovodstvo Republike Srpske na čelu sa Miloradom Dodikom nalazi se na listi američkih sankcija.

Vašington — 

Trump je u Beloj kući novinarima poručio da su, kada je riječ o trgovini, američki saveznici često "gori nego naši neprijatelji".

Carine će se određivati za trgovinske partnere pojedinačno i zavisiće od tarifa koje oni uvode američkim proizvodima, i poreza za koje Trumpova administracija smatra da su "diskriminatorni" kao što je porez na dodatu vrijednost, rekao je zvaničnik Bijele kuće. Washington će prvo razmotriti ekonomije sa kojima Amerika ima najveći trgovinski deficit.

Američki predsjednik prethodno je uveo carine na uvozni aluminijum i čelik, i pripemio tarife i za proizvode iz Kanade i Meksika, dva najveća američka trgovinska partnera, koje bi mogle da stupe na snagu u martu nakon što su pauzirane na 30 dana.

Zabrinutost zbog rasta cijena

Uvođenje tarifa na proizvode koje Amerika uvozi, kako upozoravaju ekonomisti, vjerovatno će dovesti do povećanja inflacije, dok je i sam Trump u četvrtak priznao da bi "cijene mogle da porastu", ali je dodao da je uvjeren da će konačno da se smanje.

Rast cijena brine Amerikance širom zemlje. U Mekalenu u Teksasu, na granici sa Meksikom, brinu i građani i trgovci s kojima je Glas Amerike razgovarao, iako su tarife toj zemlji na čekanju.

Oskar Garsija je jedan od 65 miliona Amerikanaca koji žive od penzije. Kada ode u prodavnicu i prolazi pored rafova, brine kako će više cijene meksikčkih proizvoda uticati na njegov novčanik i odluku šta će da kupi – ako se ostvari prijetnja Trumpovih tarifa.

“Šta će da rade ljudi sa niskim primanjima? Ako jedete meso dvaput nedeljno, moraćete da smanjite na jednom nedeljno, ako uopšte budete mogli da ga priuštite”.

Prema podacima američkog Biroa za statistiku, posljednje dvije godine Meksiko je prvi trgovinski partner SAD, poslije Kanade. Vibrantna trgovinska veza vidljiva je i u svakodnevnom prelasku hiljada kamiona preko međunarodnih mostova.

Mario Garsija radi za firmu u Mekalenu, koja je specijalizovana za uvoz iz Meksika. Kaže da je zabrinut zbog toga kako bi tarife mogle da utiču na njegov posao.

“Većina malih radnji i supermarketa oslanja se na proizvode iz Meksika. Šta će se desiti ako potrošači budu morali da plate višu cijenu uvoza? To je lančana reakcija”, kaže Garsija.

Američki predsjednik Trump povezao je uvođenje tarifa sa zaustavljanjem priliva droge i ilegalnih imigranata u SAD. Prvog dana februara, najavio je da će uvesti tarife od 25 odsto na robu iz Meksika i Kanade, ali ih je privremeno pauzirao dva dana kasnije pošto su lideri obe zemlje pristali da pojačaju obezbjeđenje granice.

Uvođenje tarifa će se ipak osjetiti kroz lanac nabavke, upozorava Roberto Kruz Fernandez, sekretar Federacije privrednih komora u Tamaluipasu, Meksiku.

“Fabrike u Meksiku, od kojih su neke u vlasništvu transnacionalnih kompanija – pa i američkih, u kojima se sastavljaju njihovi proizvodi, takođe će biti pogođene dodatnim troškovima koje će donijeti tarife”.

Proizvođači i uvoznici osjetiće direktni uticaj, ali američki potrošači poput Hilde Gonzales vjeruju da će na kraju oni platiti veći račun.

“Biće podignute cijene proizvoda, a ko će na kraju da plati ceh? Mi ćemo”.

Ako tarife stupe na snagu, penzioneri poput Garsije sa početka priče, plaše se da će još više morati da srežu mjesečne troškove. Drugi kažu da će morati više da rade da bi mogli da kupe sve što im treba.

"EU održava neke od najnižih carina na svijetu i ne vidi opravdanje za povećanje američkih carina na svoj izvoz. Carine su porezi. Uvođenjem carina, SAD oporezuje svoje građane, podiže troškove poslovanja, guši rast i podstiče inflaciju. Carine povećavaju ekonomsku neizvjesnost i remete efikasnost i integraciju globalnih tržišta", navela je Evropska komisija.

Trump je u četvrtak predstavio mapu puta za uvođenje recipročnih carina svakoj zemlji koja ima carine na uvoz iz SAD-a i izjavio je da bi volio da Rusija bude vraćena u G7 - grupu sedam industrijski razvijenih zemalja.

Bijela kuća navodi da će recipročne carine ojačati ekonomsku i nacionalnu bezbjednost SAD-a.

Međutim, u saopštenju iz briselske izvršne vlasti se ističe da je svjetska trgovina "cvjetala" pod predvidljivim, transparentnim pravilima i niskim carinama, te da je decenijama EU radila sa trgovinskim partnerima poput SAD-a na smanjenju carina i drugih trgovinskih barijera širom svijeta, ojačavajući ovu otvorenost obavezujućim obavezama u trgovinskom sistemu zasnovanom na pravilima – "obavezama koje SAD sada potkopava".

"EU će reagovati čvrsto i odmah na neopravdane barijere slobodnoj i poštenoj trgovini, uključujući kada se carine koriste za osporavanje zakonskih i nediskriminatornih politika. EU će uvijek štititi evropska preduzeća, radnike i potrošače od neopravdanih carinskih mjera", poručuje se u saopštenju.

Dodaje se da EU napreduje kao jedna od najotvorenijih svjetskih ekonomija, sa više od 70 posto uvoza koji ulazi po nultoj tarifi.

Prosječna primijenjena carina EU na uvoznu robu ostaje među najnižima na svijetu.

Ekonomska integracija i uklanjanje trgovinskih barijera bili su fundamentalni za uspjeh Evropske unije.

Evropska komisija navodi da vjeruje u trgovinska partnerstva koja su obostrano korisna i uravnotežena, zasnovana na transparentnosti i pravičnosti.

Zbog toga, kako se navodi u ovom saopštenju, EU ima najveću i najbrže rastuću mrežu trgovinskih sporazuma na svijetu. EU je ispregovarala i zaključila tri puta više trgovinskih sporazuma od Sjedinjenih Država.

Vašington — 

Ubjedljivo najviše sankcija odnosi se na Bosnu i Hercegovinu (BiH) – 177, a slijede Srbija (80), Kosovo (60), Sjeverna Makedonija (46), Albanija (23) i Crna Gora (11). Jedna kaznena mjera odnosi se na osobu iz Hrvatske.

Glas Amerike napravio je prvu pretraživu bazu podataka koja obuhvata sve sankcije Kancelarije za kontrolu strane imovine Sekretarijata za finansije SAD (OFAC) i sankcije koje je Stejt department izrekao u periodu od 2017. do 2024. godine.

„Sankcije su jedan od najvažnijih alata spoljne politike SAD“, kaže Ričard Nefju, ekspert za sankcije koji je donedavno bio koordinator Stejt departmenta za globalnu borbu protiv korupcije. „One nam daju mogućnost da se bavimo neprijateljskim akterima i da vršimo pritisak na one za koje želimo da donesu određenu političku odluku.“

Džon Smit, bivši direktor OFAC-a, kaže da je primarni cilj američkih sankcija „da se spriječe i zaustave određene zabrinjavajuće aktivnosti i da pojedinci promijene svoje ponašanje“. Dodaje da je važno napomenuti da većina američkih sankcija, uključujući i one za Zapadni Balkan, nisu usmjerene na čitave države već na pojedince i organizacije.

SAD su sankcije za Zapadni Balkan uglavnom izricale u dva vremenska perioda. Između 2001. i 2004. godine uvođene su zbog ratnih zločina, destabilizacije zemalja i ugrožavanja mira poslije raspada Jugoslavije. Nakon dužeg perioda sa po tek nekoliko sankcija godišnje, te spoljnopolitičke mjere ponovo su postale aktuelne od 2021. godine, a uglavnom se odnose na korupciju, ugrožavanje mira i stabilnosti, te na invaziju Rusije na Ukrajinu.

Između ostalih, u prethodne četiri godine su sankcionisani brojni visoki zvaničnici kao što su predsjednik Republike Srpske u BiH Milorad Dodik, ministri u Vladi Srbije Aleksandar Vulin i Nenad Popović, bivši premijer Sjeverne Makedonije Nikola Gruevski, nekadašnji predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović, te bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

„U proteklih nekoliko godina vidjeli smo mnogo različitih aktera na Zapadnom Balkanu koji ugrožavaju stabilnost zemalja regiona. Oni to mogu raditi na različite načine, podrivanjem demokratskih procesa, ugrožavanjem ljudskih prava ili umiješanošću u korupciju koja iscrpljuje te zemlje“, kaže Nefju koji je sada viši istraživač na Univerzitetu Kolumbija.

Glas Amerike je utvrdio da su preostale sankcije za Zapadni Balkan najčešće izricane zbog terorizma, organizovanog kriminala i trgovine narkoticima.

Najviše novijih sankcija za Dodika i saradnike

Još od ratova na prostoru nekadašnje Jugoslavije, predsjednici SAD svake godine obnavljaju vanredno stanje za područje Zapadnog Balkana, što olakšava održavanje starih i uvođenje novih sankcija. Sankcije se takođe izriču iz razloga koji su prijetnja za nacionalnu bezbjednost SAD, na osnovu zakonskih akata ili predsjedničkih uredbi.

Većinu sankcija u bazi Glasa Amerike izrekao je OFAC – 341 – i one su razvrstane po različitim listama. Najbrojnija je lista „Balkans“ sa 152 osobe i 16 kompanija i organizacija. Između ostalih, na njoj se nalaze ratni zločinci Radovan Karadžić, Veselin Šljivančanin, Milan Martić i Ratko Mladić, članovi porodice Slobodana Miloševića, ali i organizacije kao što su Četnički ravnogorski pokret i Oslobodilačka vojska Kosova.

Sve sankcije na listi „Balkans“ – osim Miloradu Dodiku – izrečene su u periodu 2001-2004.

Dodik je prvi put sankcionisan u januaru 2017. zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma, a bio je i prvi zvaničnik iz BiH sankcionisan na osnovu uredbe „EO 14033“, u januaru 2022. Tada su kao razlozi navedeni podrivanje institucija BiH, rad na kreiranju paralelnih institucija u RS, koruptivne aktivnosti, te etno-nacionalistička retorika.

Uključujući Dodika, na OFAC-ovoj listi „EO 14033“ nalazi se ukupno 76 fizičkih i pravnih lica, uglavnom iz BiH – i uglavnom Dodikovih saradnika i članova porodice. Među njima su članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Dodikova djeca Igor i Gorica, kao i niz osoba i kompanija sa kojima su povezani.

Sankcije na toj listi uvođene su na osnovu istoimene izvršne uredbe, kojom je u junu 2021. tadašnji predsjednik SAD, Džo Bajden, proširio ovlašćenja za sankcionisanje na Zapadnom Balkanu. Osim ugrožavanja stabilnosti i mirovnih sporazuma, kao potencijalni povod za američke kaznene mjere prvi put je navedena „rasprostranjena korupcija“.

Na konferenciji za medije 23. januara 2025. Dodik je izjavio da su se sankcije SAD pokazale kao neuspješne i besmislene. Ipak, dešavanja iz proteklih 12 mjeseci ne idu u potpunosti u prilog toj tvrdnji.

Otkako su američke vlasti u martu 2024. upozorile banke u BiH da ne bi trebalo da posluju sa sankcionisanim osobama i kompanijama, banke su im počele zatvarati račune. Jedna od posljedica je da zvaničnici, pa ni Dodik, više nisu mogli primati plate.

„Dio našeg cilja je da upozorimo banke da postoje loši akteri i da moraju biti zabrinute zbog toga i da rizikuju da i same budu izložene [sankcijama]“, objašnjava Nefju. „Mnoge ove banke možda nemaju mišljenje o određenom pojedincu, ali imaju mišljenje o svojoj mogućnosti da pristupaju američkom finansijskom sistemu. To je moć koju možemo koristiti.“

Smit, koji je sada partner u advokatskoj kancelariji Morison Forester, zadužen za nacionalnu bezbjednost, kaže da je to česta praksa: „I tokom mog vremena u OFAC-u, putovali bismo širom svijeta i preporučivali bankama i drugim uglednim kompanijama da ne posluju sa onima koji su sankcionisani.“

U pokušaju zaobilaženja kaznenih mjera, u RS su otvarane nove firme sa drugačijim imenom i sličnom ili istom vlasničkom strukturom kao kod onih pod sankcijama. Međutim, američke vlasti su aktivno otkrivale takve pokušaje i uvodile nove sankcije.

Gorica Dodik je 18. januara 2025. na mreži Eks objavila da zatvara restoran Agape jer su mu računi ugašeni, zbog čega zaposlenicima nije moguće isplaćivati plate. Kompanija Agape je sankcionisana u oktobru 2023, a OFAC je u decembru 2024. na listu stavio i kompaniju Best Service navodeći da je „registrovana na istoj adresi kao i Agape, te kao i Agape posluje u sektoru restoranskih i prehrambenih usluga u RS.“

„Višestruke su posljedice. Imamo veliki broj firmi gdje su ljudi izgubili posao, koje su prestale sa radom upravo zbog činjenice da su im zatvoreni računi“, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica organizacije Transparency International BiH.

„Ono što bih rekla kao neki pozitivan efekat koji možemo očekivati tek nekako dugoročno, a to je da će korumpiranom režimu biti sve teže i teže da osigura poslušnost svojih partijskih kolega koji će vjerovatno morati bolje razmisliti kada ulaze u određene ’dilove’ ili kada donose određene odluke, da zaista ne mogu biti zaštićeni u tom pogledu da neće doći pod sankcije i da neće trpiti takve posljedice kao što je nemogućnost imanja bankovnog računa i nemogućnost finansijskog poslovanja“, dodaje Korajlić.

Sankcije State Departmenta i zabrana ulaska u SAD

Osim lista „Balkans“ i „EO-14033“, najveći broj onih sa Zapadnog Balkana koje je sankcionisao OFAC se nalazi na listama „GLOMAG“ (52) i „Russia-EO 14024“ (18).

GLOMAG sankcije uvode se zbog ugrožavanja ljudskih prava, korupcije i kriminala, na osnovu Magnitski zakona, nazvanog po advokatu Sergeju Magnitskom koji je preminuo u ruskom zatvoru nakon što je istraživao potencijalne poreske prevare. Na toj listi se nalaze kompanije i pojedinci iz Srbije i Kosova.

Na primjer, u decembru 2021. godine, sankcionisan je Zvonko Veselinović, za kojeg je Sekretarijat za finansije naveo da je lider organizovane kriminalne grupe i „jedna od najozloglašenijih korumpiranih ličnosti na Kosovu“. Na istu listu je tada uvršten i Milan Radoičić, bivši potpredsjednik Srpske liste, protiv kojeg su kosovske vlasti 2024. podigle optužnicu za terorizam i ugrožavanje ustavnog poretka Kosova, zbog napada na policiju u Banjskoj.

Smit kaže da se korupcija kao razlog za sankcije počela navoditi upravo u periodu usvajanja Magnitski zakona, 2012. godine, „kada je vlada shvatila da ako imate korupciju, to često vodi do mnogo drugih povezanih zabrinutosti, često tamo gdje imate da zvaničnici ili oni koji su povezani sa zvaničnicima kradu resurse od države ili nepravedno iskorištavaju svoje pozicije“.

Prema njegovim riječima, još jedan razlog zašto se korupcija sve češće koristi kao povod za sankcije je to što ju je lakše dokazati jer je regulišu zakoni: „Većina zemalja ne dozvoljava da kradete javne fondove ili zloupotrebljavate svoje pozicije, pa je ljudima lakše razumjeti kakve su to sankcije.“

Sankcije sa liste „Russia-EO 14024“ izricane su zbog ruske invazije na Ukrajinu i podrške štetnim aktivnostima Rusije protiv SAD i njenih partnera, uključujući pomoć ruskoj vojnoj industriji i kršenje međunarodnog prava.

Najzvučnije ime na toj listi je Naftna industrija Srbije (NIS), uvrštena 10. januara 2025. godine, kao podružnica ruskog Gaspromnjefta. Iz NIS-a su početkom februara od OFAC-a zatražili odlaganje sankcija na 90 dana.

Ponekad sankcije paralelno uvode i OFAC i Stejt department, na primjer u slučajevima bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića, ili bivšeg direktora tajne službe Sjeverne Makedonije Saše Mijalkova.

Za razliku od mjera OFAC-a koje se primarno odnose na zabranu ekonomskih i finansijskih aktivnosti i blokiranje imovine, Stejt department sankcionisanim zvaničnicima i članovima njihovih porodica zabranjuje ulazak u SAD, na osnovu Člana 7031(c) Zakona o raspodjeli budžeta za Stejt department.

U bazu podataka Glasa Amerike uvršteno je 57 takvih mjera Stejt departmenta.

Nefju objašnjava da obje američke institucije koje uvode sankcije za Zapadni Balkan sprovode sličan proces. To uključuje prikupljanje informacija, dokazivanje slučaja, utvrđivanje da se sankcije mogu izreći u skladu sa američkim propisima, konsultacije sa drugim segmentima vlade i razmatranje vrste sankcija, te u konačnici donošenje odluke.

Prema njegovim riječima, proces nekada može biti brz – kao u slučaju uvođenja sankcija porodici Gadafi u Libiji, što je trajalo oko 12 sati – a nekada može trajati i veoma dugo „jer je teže pronaći dokaze, postoji neslaganje o pravnom osnovu“ ili zbog drugih razloga.

„Ne znam da li postoji savršen prosjek, ali mislim da uvijek možete pretpostaviti da će trebati barem nekoliko mjeseci, tri ili četiri mjeseca ili tako nešto“, kaže Nefju.

Koliko su sankcije efikasne?

Pri uvođenju sankcija, u obrazloženjima se kao posljedice najčešće navode zabrana ulaska u SAD, blokiranje imovine i poslova u SAD, kao i zabrana poslovanja sa američkih firmama i državljanima.

Imajući u vidu da sankcionisani sa Zapadnog Balkana najčešće nemaju imovinu ili finansijske interese u SAD, a da u velikom broju slučajeva nastavljaju učestvovati u javnom životu, kandidovati se i dobijati hiljade glasova na izborima, te obavljati važne funkcije, u javnosti se često postavlja pitanje efikasnosti sankcija.

Ruđero Skaturo, viši analitičar Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, jedan je od autora izvještaja o efikasnosti sankcija na Zapadnom Balkanu, objavljenog u decembru 2024. Za Glas Amerike navodi da uticaj sankcija nije isti u svim zemljama.

Na primjer, kaže Skaturo, u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji je bilo situacija da su se vladajući političari i stranke distancirali od sankcionisanih pojedinaca, kako bi zaštitili vlastitu reputaciju.

„Suprotno tome, u zemljama kao što su BiH i Srbija, definitivno smo identifikovali potpuno drugačije scenarije, gdje su pojednici napredovali do visokih ministarskih pozicija i važnijih uloga nego što su imali kada su bili sankcionisani“, dodaje Skaturo, uz napomenu da to doprinosi percepciji da američke sankcije imaju ograničenu efikasnost.

Aleksandar Vulin uvršten je na listu OFAC-a „EO 14033“ u julu 2023, kada je bio šef Bezbednosno-informativne agencije Srbije (BIA), zbog „umiješanosti u transnacionalni organizovani kriminal, ilegalnih operacija u vezi sa narkoticima i zloupotrebe javne funkcije“. U novembru je podnio ostavku, navodeći da je riječ o ustupku kako SAD i Evropska unija (EU) ne bi ucjenjivale Srbiju. Ipak, u aprilu 2024. je postao potpredsjednik Vlade Srbije.

Skaturo kaže da je njegova analiza pokazala da mnoge osobe pod sankcijama to zloupotrebljavaju i „prikazuju se žrtvama političke diskriminacije SAD ili Ujedinjenog Kraljevstva“, dok u zemljama poput BiH javna podrška sankcionisanima nekada i raste, „posebno kada se sankcije posmatraju kao politički motivisane ili nepravedne“.

Korajlić navodi da se u BiH uglavnom ne dovodi u pitanje opravdanost sankcija za korupciju „osim u onom dijelu da postoji jasna percepcija da tim sankcijama nisu pokriveni svi koji bi trebali biti“, ali se sankcijama zbog destabilizacije i nepoštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma manipuliše i zvaničnici ih predstavljaju „kao napad na cijeli narod“.

Prema njenim riječima, prije nego što su banke počele da zatvaraju račune, sankcije su se smatrale za neku vrstu javne opomene: „Tek onda je to zapravo ozbiljno shvaćeno na neki način i tek onda je dalo efekte, ako ništa, barem upozorenje za naredne odluke koje potencijalno bilo koji nosilac javne funkcije može donositi.“

Sankcije nisu mnogo promijenile ponašanje Dodika i onih koji ga podržavaju. Na primjer, zvaničnici RS su nastavili obilježavati Dan RS na 9. januar – iako je Ustavni sud BiH to već dva puta ocijenio neustavnim, zbog čega je dio sankcija i uveden.

„Najjednostavnije je reći da koristimo sankcije da bismo promijenili ponašanje. Ako nametnete sankcije osobi koja je umiješana u terorizam, želite da ona prestane da bude terorista i da se bavi terorizmom“, kaže Nefju. „Po svoj prilici oni to neće učiniti. Dakle, postoji drugi cilj, a to je da otežamo bavljenje terorizmom.“

Sagovornici Glasa Amerike navode da bi jedna od posljedica američkih sankcija trebala da bude i reakcija lokalnih institucija, koje bi potencijalno sprovodile istrage o navodima iz obrazloženja sankcija. U praksi, to se rijetko dešava.

U septembru 2024. Transparency International BiH je podnio tužbu protiv Tužilaštva BiH, zbog uskraćivanja informacija o tome da li je tužilaštvo istraživalo navode OFAC-a o umiješanosti zvaničnika u korupciju.

„U konačnici, pojedinci često mogu da postupaju bez zabrinutosti za pravne ili čak i reputacijske posljedice“, kaže Skaturo. „Sankcije mogu donijeti neki oblik promjene ponašanja, ali njihov uspjeh je zaista ograničen lokalnom političkom dinamikom.“

Nefju kaže da je nekada jednostavno važno označiti „neke od tih pojedinaca kao korumpirane aktere“. Dodaje da je u Albaniji bilo slučajeva da su vlasti sprovodile istrage o sankcionisanim pojedincima i da to pokazuje da jedna američka kaznena mjera „možda nema velike finansijske posljedice na lošeg aktera, ali da može imati mnogo širi uticaj na određenu zemlju i pravosudni sistem“.

Sagovornici Glasa Amerike su saglasni da bi američke sankcije bile efikasnije kada bi ih uvodila i Evropska unija gdje zvaničnici i kompanije imaju imovinu i finansijske interese, ali i mnogo češće putuju u evropske zemlje.

Ipak, do sada se članice EU nisu složile oko sankcija za Zapadni Balkan. Na primjer, Mađarska i njen premijer Viktor Orban se protive sankcijama za Dodika, iako je Evropski parlament to predlagao.

State Department i OFAC nisu odgovorili na pitanja Glasa Amerike o efikasnosti sankcija.

NEW YORK — 

Dva visoka zvaničnika Ministarstva pravde također su dala ostavku nakon što je rukovodstvo odjela u Washingtonu preuzelo kontrolu nad slučajem.

Danielle Sassoon, republikanka koja služi kao privremeni američki odvjetnik za južni okrug New Yorka, najavila je ostavku u e-poruci svom osoblju. Taj potez potvrdio je glasnogovornik ureda. Adamsov slučaj tek treba da bude odbačen.

Nakon što je Sassoon odbila da odbaci slučaj, od odjeljenja za javni integritet u Washingtonu zatraženo je da preuzme, kaže osoba upoznata s tim. Dvojica visokih zvaničnika koji nadgledaju jedinicu, uključujući vršioca dužnosti načelnika, dali su ostavke kao odgovor, prema riječima osobe koja je pod uslovom anonimnosti razgovarala o kadrovskim pitanjima.

Ostavke su uslijedile nekoliko dana nakon što je visoki zvaničnik Ministarstva pravde naložio saveznim tužiocima u New Yorku da okončaju slučaj protiv Adamsa, demokrate koji je optužen za prihvatanje ilegalnih priloga za kampanju i mito besplatnih ili sniženih putovanja od ljudi koji su htjeli kupiti njegov utjecaj. On se izjasnio da nije kriv.

Vršilac dužnosti zamjenika državnog tužioca Emil Bove rekao je u dopisu u ponedjeljak da slučaj treba odbaciti kako bi Adams mogao pomoći u suzbijanju imigracije predsjednika Donalda Trumpa i kampanji za reizbor bez suočavanja s krivičnim prijavama. Izbori su udaljeni četiri mjeseca i Adams ima više izazivača.

Bove je naredio da se to uradi što je prije moguće, ali nije bilo javnih izjava ili radnji od strane tužilačkog tima. U srijedu je državna tužiteljica Pam Bondi rekla da će "razmotriti" zašto slučaj još nije odbačen. Od četvrtka popodne, optužbe su ostale na snazi.

U emailu svom osoblju, Sassoon nije navela razlog za ostavku. U bilješci, čiji je sadržaj dobio AP, ona je rekla da je upravo Bondi podnijela ostavku.

"Kao što sam joj rekla, bila mi je najveća čast predstavljati Sjedinjene Države i tražiti pravdu kao tužilac u Južnom okrugu New Yorka", napisala je Sassoon.

Ministarstvo pravde nije tražilo od nje da podnese ostavku, rekao je zvaničnik ministarstva koji je govorio pod uslovom da ostane anoniman.

Ministarstvo je odbilo komentare javnosti o njenoj ostavci. Ostavljena je poruka u kojoj se traži komentar za Adamsovog advokata, Alexa Spiru. Glasnogovornik gradonačelnika nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Vladina odluka da okonča slučaj Adams zbog političkih razloga, a ne zbog snage ili slabosti dokaza, uznemirila je neke karijerne tužioce koji su rekli da je to odstupanje od dugotrajnih normi.

Direktiva Bovea, bivšeg Trampovog ličnog advokata, bila je utoliko značajnija jer je Bove bio dugogodišnji tužilac i nadzornik u Južnom distriktu i zato što vođe odeljenja istorijski nisu voljni da intervenišu u slučajevima kada su podignute optužbe - posebno u kancelariji tako prestižnoj kao što je to kancelarija američkog tužioca.

Boveov memorandum također se klonio bilo kakvog pravnog osnova za otpuštanje uprkos decenijama tradicije odjela koja je nalagala da odluke o optužnici budu vođene činjenicama, dokazima i zakonom.

Sassoon, bivša službenica pokojnog sudije Vrhovnog suda SAD Antonina Scalia, nije bila tužilac koji je pokrenuo slučaj protiv Adamsa prošle godine. To su tada bili Advokat Damian Williams, koji je podnio ostavku nakon Trumpove izborne pobjede u novembru.

Sassoon je tek 21. januara, dan nakon što je Trump preuzeo dužnost, imenovana da bude vršilac dužnosti američkog tužioca.

Njena uloga je trebala biti privremena. Trump je u novembru nominovao Džeja Klejtona, bivšeg predsjednika američke Komisije za hartije od vrijednosti, na tu funkciju, imenovanje koje mora da potvrdi Senat. To se još nije dogodilo.

Južni distrikt New Yorka je među najvećim i najistaknutijim tužilaštvima u SAD-u, s dugogodišnjim iskustvom u borbi protiv malverzacija na Wall Streetu, političke korupcije i međunarodnog terorizma.

Ima tradiciju nezavisnosti od Washingtona, nešto što mu je donijelo nadimak "suvereni okrug".

Tokom Trumpovog prvog mandata, ured je u odvojenim slučajevima gonio i predsjednikovog ličnog advokata Michaela Cohena i njegovog strateškog savjetnika Stevea Bannona. Cohen se izjasnio krivim za utaju poreza i optužbe za finansiranje kampanje. Trump je okončao federalni slučaj prevare protiv Bannona pomilovanjem, iako su skoro identične optužbe potom podigli državni tužioci.

Ovo je drugi sukob Ministarstva pravde u pet godina između zvaničnika Washingtona i New Yorka koji je rezultirao dramatičnim smjenom rukovodstva.

Godine 2020. William Barr, koji je bio jedan od Trumpovih generalnih tužilaca tokom njegovog prvog mandata, otpustio je Geoffreya Bermana, američkog tužioca na Menhetnu, u iznenadnoj noćnoj objavi. Berman je u početku odbio da podnese ostavku na svoju poziciju, stvarajući kratak sukob s Barrom, ali je to učinio nakon uvjeravanja da njegove istrage o Trumpovim saveznicima neće biti ometane.

Sassoon se pridružila kancelariji američkog tužioca 2016. Godine 2023. pomogla je u vođenju krivičnog gonjenja za prevaru Sama Bankman-Frieda, osnivača mjenjačnice kriptovaluta FTX. U skorije vrijeme, radila je kao ko-šef Ureda za krivične žalbe.

Adams je optužen u septembru pod optužbom da je, dok je radio kao predsjednik općine Brooklyn, prihvatio preko 100.000 dolara ilegalnih priloga za kampanju i raskošne povlastice za putovanja kao što su skupe nadogradnje letova, luksuzni boravak u hotelu, pa čak i odlazak u banju.

U optužnici se navodi da je turski zvaničnik koji je pomogao u olakšavanju putovanja, a zatim se oslanjao na Adamsa za usluge, uključujući i traženje od njega da lobira kod vatrogasne službe kako bi se novoizgrađena diplomatska zgrada od 36 spratova otvorila na vrijeme za planiranu posjetu turskog predsjednika.

Tužioci su rekli da imaju dokaz da je Adams lično usmjeravao političke pomoćnike da traže strane donacije i prikriju ih kako bi pomogli kampanji da se kvalifikuje za gradski program koji obezbjeđuje velikodušan, javno finansiran meč za male donacije u dolarima. Prema saveznom zakonu, stranim državljanima je zabranjeno da doprinose izbornim kampanjama u SAD.

Još 6. januara, tužioci su naznačili da je njihova istraga ostala aktivna, pišući u sudskim dokumentima da su nastavili da "otkrivaju dodatno kriminalno ponašanje Adamsa".

Bove je u svom dopisu rekao da zvaničnici Ministarstva pravde u Washingtonu nisu procijenili dokaze u slučaju prije nego što su odlučili da ih treba odbaciti - barem do nakon izbora za gradonačelnika u novembru.

Federalni agenti su također istraživali druge starije Adamsove pomoćnike. Nije jasno šta će se dogoditi sa tom stranom slučaja.