Zapadni Balkan: Teorije zavjere, COVID19 i geopolitika

Atlantic Council

Učesnici panela „Covid-19 i Balkan: Teorije zavjere i geopolitika“ u organizaciji Atlantic Councila diskutovali su danas o istraživanju povjerenja u teorije zavjere na Zapadnom Balkanu, koje je sprovela organizacija Balkans in Europe Policy Advisory Group (BiEPAG).

Njihovo ispitivanje pokazalo je da je uticaj teorija zavjere u šest zemalja Zapadnog Balkana veliki, te da više od 75% ispitanika vjeruje u najmanje jednu od šest navedenih teorija: da je kineska vlada proizvela koronavirus u laboratoriju, da farmaceutska industrija ima veze sa širenjem virusa, da postoji veza sa 5G tehnologijom i širenjem virusa, da je vojska Sjedinjenih Država razvila virus kao biološko oružje, da Bill Gates koristi koronavirus kako bi progurao vakcine koje sadrže mikročipove, te da je virus zapravo „pobjegao“ iz laboratorije u Wuhanu.

Diskusiju je otvorio Benjamin Haddad, direktor Inicijative za buduću Evropu Atlantic Councila, navodeći da su obje strane Atlantika jednako podložne teorijama zavjere, posebno u vrijeme globalne pandemije, te da u tom kontekstu postoji niz izazova sa kojima će se društva u narednim godinama morati nositi. Prema njegovim riječima, posebno je teško sa zemljama poput onih sa Zapadnog Balkana, u kojima su demokratije još u razvoju.

Razgovor je moderirao novinar Tim Judah. On je izlaganje počeo osvrćući se na povezanost starih i novih teorija zavjere, dodajući da je Balkan posebno ranjiv na njih još od devedesetih godina prošlog stoljeća, kada se npr. govorilo o vatikansko-islamskoj zavjeri da se uništi Jugoslavija. Prema njegovim riječima, takve teorije zavjere su prisutne i danas, te imaju uticaj na pojavu novih.

Florian Bieber, direktor Centra za Studije Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Grazu, rekao je da najfascinantnije to što nešto više od tri četvrtine ispitanika djelimično ili u potpunosti vjeruju u teorije zavjere.

Bieber je dodao da je taj podatak važan jer je mnogo veći nego u drugim dijelovima svijeta, što se onda prenosi i na druge teme, poput toga koliko su ljudi voljni da se vakcinišu. Prema njegovim riječima, iako je nezgodno praviti poređenja, druga slična ispitivanja pokazuju da velika ili manja većina stanovnika želi vakcinaciju.

Na Balkanu je suprotno od toga. Većine je protiv dobijanja vakcine“, kazao je Bieber, dodajući da 53,4% ispitanika ne želi da dobije vakcinu, dok oko 39,2% njih to želi, što je opet direktno povezano sa teorijama zavjere."

Tako da teorije zavjere imaju direktnu posljedicu na politike javnog zdravlja“, dodao je Bieber.

Tena Prelec, istraživačica na Odsjeku za politiku i međunarodne odnose Univerziteta Oxford, govorila je o tome da obrazovanost, godine i spol nemaju uticaj na podložnost teorijama zavjere koliko se misli. Umjesto toga, postoji geopolitički obrazac, gdje podrška određenim teorijama zavisi od generalnog odnosa i osjećanja prema nekoj državi, npr. Sjedinjenim Državama ili Kini.

Kao primjer, Prelec je navela Srbiju gdje ljudi toliko ne vjeruju u teorije zavjere koje se odnose na tu Kinu. Kao razlog je navela odnos srpskih političara, uključujući i predsjednika Aleksandra Vučića, koji Kinu često predstavlja kao velikog prijatelja Srbije, a u tome mu pomažu i mediji koji su u većoj mjeri naklonjeni vlasti.

Dejan Jović, profesor međunarodnih odnosa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Zagrebu, govorio je o teorijama zavjere koje su aktivne još od vremena Jugoslavije, a koje su bile dio ideološkog narativa, poput toga da su sve susjedne države potencijalna opasnost. Prema njegovim riječima, taj mentalni sklop se zadržao i bivše jugoslovenske republike su podložno tlo za razna vjerovanja i ubjeđenja.

Jović je objašnjavao kako je raspad Jugoslavije donio period nesigurnosti u kojem su ljudi morali tražiti nove identitete i objašnjenja za ono što se dešava, što je stvorilo nove teorije zavjere. Dodao je da se čini kako je region u vječitoj čekaonici za evropske integracije, koje su sve manje izvjesne, pa zbog dužine procesa ljudi počinju vjerovati u dodatne teorije.

Jović je rekao da je posebna poteškoća sa nacionalnim manjinama koje sebe često gledaju kao žrtve i nemaju povjerenja u države, a taj narativ pomaže širenju teorija zavjere.

Dimitar Bechev, vanjski suradnik Centra za Euraziju Atlantic Councila, upozorio je da zemlje Zapadnog Balkana jesu izolovane u odnosu na Evropsku uniju, ali su one ipak dobrim dijelom dio Zapada. Dodao je da mnoge od teorija zavjere zapravo i nemaju porijeklo u balkanskim zemljama, nego su nastale na Zapadu, pa i u Sjedinjenim Državama.

Ispitivanje je sprovedeno u šest zemalja Zapadnog Balkana: BiH, Albaniji, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. U svakoj od država ankete su rađene sa najmanje 1.000 učesnika.

Kada je riječ o BiH, najviše ispitanika vjeruje da je farmaceutska industrija umiješana u širenje virusa, te da je Kina vještački napravila virus.