Linkovi

Izdvojeno

Facebook oštro protiv teorija zavjere – ugašen i QAnon u BiH

Facebook

Dva dana prije nego što je Facebook odlučio onemogućiti pristup računima s oznakom Qanon, ukinuta je grupa “Q-ANON Bosna i Hercegovina”, potvrđeno je Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Umjesto sadržaja koji su proteklih mjeseci, pa i godina, nudile te grupe i koji su označavani kao teorije zavjere ili su im stručnjaci za provjeru činjenica davali oznaku lažnih informacija, stoji odgovor Facebookada je “link koji pokušavate slijediti možda neispravan ili je stranica možda uklonjena”. Takav odgovor je naveden i za druge QAnonove grupe koje su bile pokrenute u balkanskim državama, piše BIRN BiH.

“Znali smo da će doći do toga prije mjesec dana, kada smo dobili informacije da izbrišemo iz imena grupe ‘Q’ kako bi nas teže našli, ali mi nismo htjeli da izlazimo iz naših okvira. Samo smo jednostavno stavili broj ‘17’ koji predstavlja 17. slovo engleske abecede, što je, naravno, Q”, odgovorio je Adis Valjevac, jedan od administratora grupe “Q-ANON Bosna i Hercegovina”.

Međutim, upisivanjem pojma “17- Drops ANON Bosna i Hercegovina” u Google tražilicu dobiju se osnovni podaci o datumu formiranja grupe i potvrda da je naziv promijenjen, no link vodi prema obavijesti Facebooka u kojoj piše da “sadržaj trenutno nije dostupan”. “Kad se to dogodi, to je obično zato što ga je vlasnik podijelio samo s malom skupinom ljudi, ili je promijenio tko ga može vidjeti, ili je izbrisan”, navedeno je u potvrdi.

Administrator potvrđuje za BIRN BiH kako su “izbrisani skroz” te prognozira da će “ubrzo i u pretragama nestati”. Navodi i kako je “članovima grupe drago što je došlo do ovoga, jer su ovim potezom samo još više ljudi zainteresovali za termin Q”.

Grupa “Q-ANON Bosna i Hercegovina”, koja slijedi QAnonov moto sakriven iza hashtaga #wwg1wga (Where We Go One We Go All – Gdje ide jedan, idemo svi), postojala je pet mjeseci. Kao i na drugim QAnon računima i grupama koje su formirane na Facebooku, širila je različite teorije zavjere, negirala postojanje koronavirusa, upozoravala na pogubnost vakcinacije i štetnost 5G mreže, ali i namjerama zlih sila da čipiraju ljude. Posebna pažnja posvećena je navodnim pedofilskim pa i kanibalskim mrežama, pogotovo u vrhu američke politike i svijetu glume, koji u tajnosti pripremaju plan da svrgnu Donalda Trumpa s pozicije američkog predsjednika, kao i teorijama o “jedan posto onih koji kontroliraju svijet”.

“Opasno je buditi ljude iz svakodnevnog života. Ne bi se ovi giganti džaba toliko trudili da sve ovo pogase ako nema bar trunke istine”, uvjeren je Valjevac.

Potvrdio je i kako su, dok je postojala grupa, “fact-checkeri svakodnevno nadgledali postove i gotovo svaki četvrti ili peti post blokirali”, te dodaje kako ga “zanima da li ima neko ko nadgleda fact-checkere”.

“Ovo je klasična medijska cenzura koja je kroz društvene mreže ugasila čovjekovo pravo na glas i mišljenje. Ovo je moderna inkvizicija na steroidima interneta”, smatra Valjevac.

Na kraju, jednim od glavnih razloga za gašenje smatra podršku američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, navodeći kako “već odavno mediji ne pišu ništa lijepo o čovjeku koji nije započeo niti jedan jedini rat u svijetu za vrijeme trajanja mandata”.

Upravo je otvorena podrška Trumpu, koji bi, nakon reizbora, “trebao spasiti i SAD i svijet od dubokedržave i pedofila koji nastoje kontrolirati sve”, bila i dio poruka koje su se mogle naći i među članovima ugašene Facebook grupe “Q-ANON Bosna i Hercegovina”.

Na upit kako protumačiti činjenicu da se ljudi bave stvarima na koje nikako ne mogu utjecati, niti ih trebaju zanimati Kevin Grisham, pomoćnik direktora Centra za istraživanje mržnje i ekstremizma na California State Universityju u San Bernandinu, odgovorio je za BIRN BiH kako “neki ljudi traže pripadanje”. Taj osjećaj pripadanja povezuje “ili s fizičkim mjestom, ili s vizijom nečega čega si dio”.

“U slučaju članova QAnon pokreta, iako nemaju direktnu vezu s rezultatima izbora u SAD-u ili neće biti direktno pogođeni tim rezultatima, oni sebe svakako vide pogođenim kao članovi pokreta – zato što se na Trumpa gleda kao na spasioca QAnon pokreta. Njihov osjećaj pripadanja je vezan za njega i za ono što on predstavlja zato što je on dio QAnon pokreta. I ti ljudi osjećaju povezanost s time”, konstatirao je Grisham ranije.

Najoštrija mjera Facebooka do sada

Zabranom računa s oznakom QAnon na svim svojim platformama, Facebook je učinio korak više u odnosu na dosadašnje akcije i donio jednu od najoštrijih mjera na toj društvenoj mreži od njezinog osnivanja.

Američki FBI je ranije upozorio na “domaće ekstremiste vođene teorijom zavjere” kao rastuću prijetnju, te u tom kontekstu posebno ukazao na QAnon. Društvene mreže – prvo Twitter, a potom i Facebook – u međuvremenu su krenule u borbu protiv teoretičara zavjere i počele ukidati naloge i grupe koje nose oznaku QAnon, navodeći kako krše njihova pravila o sadržaju. Facebook je u kolovozu uklonio 790 grupa, 100 stranica i 1.500 oglasa, te blokirao više od 300 hashtagova vezanih uz QAnon; Twitter je uklonio 7.000 naloga.

“Stranice i grupe protiv kojih su poduzeli mjere uglavnom su smještene u SAD-u, ali uključuju i one sa sjedištem u nizu država širom svijeta, uključujući zemlje na Balkanu, te i na drugim jezicima, uključujući njemački i francuski”, naveli su tada iz Facebooka u odgovoru BIRN-u BiH.

Najavili su tada znatno oštrije mjere, te su ih dva mjeseca kasnije i počeli primjenjivati.

“Uklonit ćemo Facebook stranice, grupe i Instagram račune koji zastupaju i predstavljaju QAnon. Krećemo s primjenom dorađenih pravila i prema njima uklanjamo određene sadržaje, ali ovaj posao će potrajati i u idućim danima i tjednima”, navedeno je u priopćenju Facebooka objavljenom u utorak, 6. listopada.

Tom su prilikom najavili i kako će njihov “operativni tim za opasne organizacije (Dangerous Organizations Operations Team) nastaviti primjenu te politike te proaktivno otkrivati i uklanjati sadržaj umjesto oslanjanja na upozorenja korisnika”.

“Kompanija smatra da treba limitirati sposobnost QAnona i militariziranih društvenih pokreta da funkcioniraju i organiziraju se na našim platformama”, objavio je Facebook. Dodali su i kako “neće pratiti pojedinačne objave”, nego račune koji šire teorije zavjere a koji se mogu povezati s nasilnim djelovanjem.

Teorije zavjere su, kako je ranije za BIRN BiH protumačio Vlado Azinović, profesor na Odsjeku za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, “često usmjerene protiv konkretnih osoba ili skupina, pa u određenom kontekstu mogu poslužiti za njihovo derogiranje i dehumanizaciju, odnosno kao poticaj i opravdanje za nasilje koje se nad njima treba izvršiti”.

“Ne treba otkloniti ni mogućnost da neka teorija zavjere evoluira u ideologiju ili koncept uređenja društva koji će biti uspostavljen i održavan represivnim sistemom vladavine”, odgovorio je Azinović u ranijoj izjavi za BIRN BiH.

Prema njegovim riječima, teorije zavjere se “temelje na selektivnom izboru činjenica kojima se potkrepljuje i promiče određeno tumačenje stvarnosti, ali i potiču animozitet prema određenim skupinama ili pojedincima koji se, zbog vrijednosti za koje se zalažu, doživljavaju i prikazuju kao neprijatelji”.

QAnon teorija nastala je prije tri godine iz anonimnog profila korisnika koji se na forumu 4chan predstavio kao Q, odakle i naziv QAnon (Q Anonimous), dugo godina širila je teorije zavjere na marginama cyberprostora, a onda je prerasla u pokret, koji je postao vrlo popularan ne samo u SAD-u nego i Europi i drugdje u svijetu. I na području jugoistočne Europe QAnon teorija imala je veliki broj pobornika, pa su postojale grupe QAnon Balkan, QAnon Serbia i QAnon Hrvatska s velikim brojem članova.

See all News Updates of the Day

Biden se priprema za svoj drugi govor o stanju nacije

Biden

Predsjednik Joe Biden priprema svoj drugi govor o stanju nacije s razočaravajućim izvještajem: nova anketa Washington Posta i ABC Newsa otkriva da 62% Amerikanaca misli da je postigao "ne baš puno" ili "skoro ništa" u dvije godine otkako je na dužnosti.

Utorak navečer ima priliku da se pojavi pred zajedničkom sjednicom Kongresa i pokuša uvjeriti ljude u suprotno. Od ponedjeljka poslijepodne, predsjednik je još uvijek pisao i revidirao svoj govor s bliskim savjetnicima, rekla je sekretatica za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre.

Biden će "imati priliku da razgovara direktno s američkim narodom, ne samo s Kongresom, da razgovara o tome šta je uradio u posljednje dvije godine i kako vidi budućnost ove zemlje", rekla je ona.

Politolog Andrew Seligsohn, koji vodi nestranačku istraživačku organizaciju Public Agenda, rekao je da Biden treba pokriti takozvana pitanja "hljeba i putera" koja su važna većini Amerikanaca, poput ekonomije. Ali on će također vjerovatno pokriti niz pitanja, uključujući vanjsku politiku, javno zdravstvo, reformu policije, kontrolu oružja i imigraciju.

Čak i uz promjene u posljednjem trenutku, Bijela kuća je rekla da će Biden definitivno posvetiti vrijeme onome što Amerikanci dosljedno kažu da je njihova glavna briga: njihov novčanik. U toj nedavnoj anketi, 41% Amerikanaca izjavilo je da im je financijski gore nego kad je on postao predsjednik; 42% reklo je da su financijski u istom stanju kao kad je preuzeo dužnost.

"Dvije godine kasnije, jasno je - jasnije nego ikad da moj ekonomski plan zapravo funkcionira", rekao je Biden u januaru, navodeći rast broja radnih mjesta, pad cijena i povećanje ulaganja i proizvodnje.

Uoči govora, njegov glavni ekonomski savjetnik bio je odmjereniji u svom optimizmu.

"Mislim da je ključna poruka da moramo ostvariti veći napredak, ali ljudi bi trebali osjećati optimizam zbog onoga što smo vidjeli i zbog napretka koji smo napravili, da znamo kako nastaviti napredovati", rekao je Brian Deese, direktor Nacionalnog ekonomskog savjeta.

Očekuje se i da će Biden iznijeti svoj argument za podizanje gornje granice duga, što je maksimalni iznos koji Ministarstvo finansija može pozajmiti da plati svoje račune. SAD su u januaru dostigle svoju granicu duga od 31,4 biliona dolara - Kongres sada ima rok do sredine godine da odluči da podigne granicu prije nego što SAD ne izmire obaveze.

"Bio sam vrlo jasan", rekao je McCarthy prošle sedmice, nakon što je proveo sat vremena razgovarajući o tom pitanju nasamo s Bajdenom u Bijeloj kući. "Sljedeće godine nećemo potrošiti više nego što smo potrošili ove godine."

Novoizabrani predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy, koji će sjediti iza predsjednika dok traje govor, rekao je da će Republikanska stranka nastaviti da se protivi onome što smatraju prekomjernom potrošnjom.

U utorak navečer, Biden će moći iznijeti svoje argumente, rekao je David Wessel, koji vodi Hutchinsov centar za fiskalnu i monetarnu politiku pri Brookings institutu.

“Predsjednik će nesumnjivo reći da vjeruje da puna vjera i kredit Sjedinjenih Država treba da budu neupitni, i pozvat će na čisto povećanje gornje granice duga”, rekao je Wessel. "I vjerovatno će reći da kada to učinimo, želim razgovarati o tome koji su nam prioriteti u potrošnji."

Također se očekuje da će Biden govoriti o nizu pitanja vanjske politike, usredotočujući se na zemlju koju vidi kao najvećeg konkurenta Sjedinjenim Državama.

"U potpunosti bih očekivao da ćete čuti predsjednika kako govori o važnosti našeg vodstva na svjetskoj pozornici", rekao je John Kirby, koordinator Vijeća za nacionalnu sigurnost za strateške komunikacije. "Utjecaj koji je Amerika imala, osobito kada je u pitanju pomoć Ukrajini u odbrani od ruske invazije i strateškog natjecanja s Kinom."

Politika oružja, imigracija, zdravstvena zaštita, reforma policije i još mnogo toga će također vjerovatno biti u obraćanju.

William Galston, analitičar upravljanja na Institutu Brookings, rekao je da Bidenov govor više od politike. Biden se mora ponašati kao da želi još jednu priliku u Bijeloj kući, rekao je Galston.

Biden je više puta rekao da se planira kandidirati 2024. godine, ali nije službeno najavio svoju kandidaturu.

Anketa: Biden 2024? Većina demokrata kaže - ne, hvala

Američki predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris.

Većina demokrata u ovom trenutku misli da je jedan mandat dovoljan za predsjednika Joea Bidena, uprkos njegovim najavama da planira da se ponovo kandiduje 2024.

Prema rezultatima nove ankete koju su sproveli agencija Associated Press i NORC Centar za istraživanje javnog mnijenja, samo 37% registrovanih demokrata želi da se Biden kandiduje za drugi mandat, što je pad od 52% u odnosu na nedjelje uoči izbora na sredini njegovog mandata.

Dok Biden ističe svoje uspjehe u usvajanju zakona u Kongresu, kao i svoju sposobnost upravljanja zemljom, anketa pokazuje da mu relativno mali broj odraslih Amerikanaca daje visoke ocjene u tim kategorijama. Razgovori sa ispitanicima pokazuju da mnogi vjeruju da godine predstavljaju problem za 80-godišnjeg Bidena. Mnogi se fokusiraju na njegov kašalj, usporeni hod i gafove, i ukazuju da najstresniji posao na svijetu vjerovatno više odgovara nekoj mlađoj osobi.

"Iskreno, mislim da bi bio suviše star", ocjenjuje 37-godišnja Sarah Overman, demokrata koja radi u prosvjetnom sektoru u Raleighu u Sjevernoj Karolini. "Potreban nam je neko mlađi na tom položaju."

Joe Biden razgovara sa novinarima na putu za Camp David, 4. februara 2023.
Joe Biden razgovara sa novinarima na putu za Camp David, 4. februara 2023.

Govor o stanju nacije, koji će održati u utorak, biće prilika za Bidena da odgovori na osnovne sumnje o svojim kapacitetima da upravlja zemljom. Predsjednik se ranije snažno oslanjao na svoje iskustvo i dosadašnje rezultate kako bi dokazao da je više nego spreman za nove izazove. Kada mu je postavljano pitanje da li može da se, u svojim godinama, nosi sa odgovornim zadacima predsjedničkog položaja, često je odgovarao kao da prihvata izazov: "Samo me gledajte".

Demokratski kandidati su imali bolje rezultate od očekivanih na izborima za članove Kongresa, guvernere i druge položaje, održanim na sredini predsjednikovog mandata, što ide u prilog Bidenovoj poruci da brani demokratiju i nastoji da poboljša položaj srednje klase. Demokrate su povećale kontrolu u Senatu za jedno mjesto - i izgubile većinu u Predstavničkom domu ali su zadržale mnogo više mjesta nego što se očekivalo, pošto se na osnovu istorijskih trendova očekivao "republikanski talas."

U cjelini, 41% demokrata pozitivno ocjenjuje Bidenov rad na mjestu predsjednika, pokazala je anketa, što je slično njegovom rejtingu s kraja prošle godine. Većina demokrata i dalje odobrava njegov rad, ali je želja da ga vide da se kandiduje za drugi mandat opala. Samo 22% odraslih Amerikanaca iz Demokratske partije smatra da bi on trebalo da se ponovo kandiduje, što je pad u odnosu na 29% onih koji su se tako izjasnili prije prošlogodišnjih kongresnih izbora.

Čini se da najveći procenat anketiranih koji se protive Bidenovoj novoj kandidaturi dolazi iz grupe mlađih demokrata. Među demokratama starijim od 45 godina, 49% ih smatra da bi Biden trebalo da se kandiduje za još jedan predsjednički mandat, dok je 58% njih imalo takvo mišljenje u oktobru. Međutim, među onima mlađim od 45 godina, 23% sada smatra da bi Biden trebalo da se takmiči za reizbor, dok je čak 45% njih imalo takav stav prije novembarskih izbora.

Linda Lockwood, demokrata i penzionerka iz Kansas Cityja, kaže da je ne brinu Bidenove godine.

"Po mom mišljenju, on je u prilično dobroj formi, i to vam kaže jedna 76-godišnja žena", ističe Lockwood. "Treba da malo pažljivije silazite niz stepenice kako starite, ali vam mozak i dalje radi, to je najvažnije."

Biden je već najstariji predsjednik u američkoj historiji, a ako bi odslužio punih osam godina u dva mandata imao bi 86 godina. Njegovi radni dani su često veoma dugi, mora da satima stoji na nogama i da se sjeća imena stranaca sa kojima se upoznao na putovanjima po zemlji, koji žele da sa njim podijele svoje životne priče.

Pa ipak, Biden je političar na nacionalnoj sceni već pola vijeka, nakon što je prvi put izabran za senatora iz države Delaware 1972. Trenuci kada djeluje izgubljeno na bini ili pravi lapsuse tokom držanja govora nekad privlače više pažnje od njegove politike.

Gostujući u programu kablovske mreže CNN u nedjelju, sekretar za saobraćaj Pete Buttigieg, koji je bio kandidat za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020. godine, priznaje da "generacijski argumenti mogu biti jaki."

Pristalice predsjednika Bidena i potpredsjednice Harris prisustvuju zimskom sastanku Demokratskog nacionalnog komiteta u Philadelphiji, 3. februara 2023.
Pristalice predsjednika Bidena i potpredsjednice Harris prisustvuju zimskom sastanku Demokratskog nacionalnog komiteta u Philadelphiji, 3. februara 2023.

"Međutim, najjači argument od svih su - rezultati", rekao je 41-godišnji Buttigieg. "I ne možite osporiti, bar vjerujem da ne možete da ozbiljno dovedete u pitanje, da li je dobro što smo otvorili 12 miliona novih radnih mjesta za vrijeme ovog predsjednika."

Birači kao što je 35-godišnji Ross Truckey, pažljivo posmatraju predsjednika. Advokat iz Michigana, Truckey nije glasao za Bidena, niti za republikanca Donalda Trumpa 2020. Smatra da je Biden najnoviji u nizu "predsjednika ispod prosjeka".

"Njegove godine a možda i mentalne sposobnosti nisu ono što bih očekivao od lidera naše zemlje", kaže on. "Ponekad djeluje kao starac čije je vrijeme prošlo. Nekada mi ga je malo i žao kada ga guraju da se obraća masama građana."

Biden je u svojim govorima više puta naglasio da je ključno da javnost ima kompletnu sliku o tome šta njegova administracija radi. Ukazuje na četiri velike pobjede u zakonodavstvu - pakete pomoći pogođenima pandemijom, dvostranački zakon o infrastsrukturi, zakon o povećanju proizvodnje poluprovodnika u zemlji, te zakon o porezima i potrošnji koji će pomoći da se odgovori na problem klimatskih promjena, i poboljša rad američke Poreske službe.

Pa ipak, samo 13% građana ima veće povjerenje u Bidenove sposobnosti da ostvari velike političke ciljeve, što možda odražava činjenicu da će predsjednik sada morati da sarađuje sa republikanskom većinom u Predstavničkom domu koja želi da smanji potrošnju u zamjenu za podizanje vladine granice zaduživanja.

Anketa također pokazuje da samo 23% odraslih Amerikanaca ima "veliko" povjerenje u Bidenovu sposobnost da efikasno upravlja Bijelom kućom. Taj broj se smanjio u odnosu na prošlogodišnjih 28%, i znatno je niži od 44% iz perioda prije dvije godine, neposredno nakon što je Biden stupio na položaj.

Samo 21% anketiranih ima povjerenje u Bidenove sposobnosti da rješava krizne situacije, što je manji pad u odnosu na 26% iz marta.

Anketom je obuhvaćeno 1.068 ispitanika u periodu od 26. do 30. januara, na osnovu slučajnog uzorka iz grupe ispitanika koja je napravljena tako da bude reprezentativna za cijelu američku populaciju.

Nadira Beširović-Ilgar: Pobjegla sam napolje sa djecom poslije popodnevnih zemljotresa

Nadira Beširović-Ilgar: Pobjegla sam napolje sa djecom poslije popodnevnih zemljotresa
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Nadira Beširović-Ilgar iz Udruženja Bošnjakinja u Turskoj "Zambak", koja živi u Ankari, govorila je za Glas Amerike o iskustvima današnjih zemljotresa.

Ruske snage spremaju se za ofanzivu uoči godišnjice invazije na Ukrajinu

Radnici hitne pomoći i opštine raščistili su ruševine stambene zgrade koja je pogođena ruskom raketom, u centru grada Harkova, 5. februar, 2023. (Foto: AP/Andrii Marienko)

Ruske snage nastavljaju napade u istočnom regionu Donbasa, gdje Moskva okuplja dodatne borbene snage za očekivanu ofanzivu narednih nedjelja, saopštili su ukrajinski zvaničnici u ponedjeljak.

Intenzivne borbe su protekle nedjelje nastavljene oko grada Bahmuta i obližnjih manjih mjesta Soledar i Vuledar, saopštila je ukrajinska predsjednička kancelarija.

Borbe se vode u u regionu Donjeck, koji sa susjednim regijonom Luhansk čini Donbas, industrijsku oblast na granici sa Rusijom.

"Bitke za region se intenziviraju", izjavio je guverner Donjecka Pavlo Kirilenko, dodajući da "Rusi ubacuju nove jedinice u bitku i uništavaju naše gradove i sela."

Guverner Luganska Serhi Hajdaj je rekao da je granatiranje tamo smanjeno zato što "Rusi čuvaju municiju za veliku ofanzivu".

Vojni analitičari navode da snage Kremlja možda istražuju slabe tačke ukrajinske odbrane ili se pripremaju za glavni napad kroz južnu Ukrajinu.

David Arahamia, koji predvodi stranku ukrajinskog predsjednika "Sluga naroda" u parlamentu, izjavio je u nedjelju da se Ukrajina priprema za rusku ofanzivu dok planira kontranapad i povratak svoje okupirane teritorije.

Arahamia je, ističući da "vrijeme i okolnosti zahtijevaju jačanje i pregrupisavanje", također saopštio da će ukrajinski ministar odbrane Oleksi Reznikov biti premješten na drugu vladinu funkciju i da će na njegovo mjesto biti postavljen šef vojne obaveštajne službe Kirilo Budanov. Međutim, Arahamia je u ponedjeljak naglo promijenio kurs i rekao da ove nedjelje neće biti promjena.

Marijana Bezuhla, poslanica Narodne stranke, izjavila je da su zvaničnici odlučili da odlože premještaj poslije analize "rizika za sistem kao cjelinu“, uoči sastanka sa saveznicima NATO-a sljedeće nedjelje.

Jedan od Reznikovih zamjenika nedavno je izgubio posao zbog borbe Zelenskog protiv korupcije. Reznikov je tokom vikenda rekao da je spreman da podnese ostavku ako Zelenski odluči da je to najbolje.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin želi neki uspjeh na bojnom polju, posebno da bi obezbijedio ilegalno okupirane teritorije u istočnoj Ukrajini, čime bi obilježio godišnjicu svoje invazije 24. februara.

U proputinskoj Srbiji, liberalno orijentisani Rusi traže novi dom

Prodavac prodaje magnete za frižidere sa slikom ruskog predsednika Vladimira Putina, u glavnoj pešačkoj ulici u centru Beograda, Srbija, 16. januar 2023.

Na centralnom trgu u glavnom gradu Srbije, Beogradu, desetine Rusa okupilo se nedavno da osudi rat predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini, držeći fotografije političkih zatvorenika iz njihove domovine.

Preko puta trga, bilbord reklamira rusku propagandnu televizijsku kuću Russia Today, koja je pokrenula internet portal vijesti u zemlji, ali je zabranjena drugdje u Evropi. Herojski portreti Putina golih grudi krase suvenirske majice i šoljice za kafu, ili su oslikani na gradskim zidinama.

Ove oprečne slike odražavaju složen i delikatan odnos ovih dana između Rusije i Srbije.

Slavenska zemlja je najbliži saveznik Moskve u Evropi, sa historijskim, vjerskim i kulturnim vezama koje su potkrijepljene kampanjama političkog uticaja Kremlja. Rusija podržava zahtjeve Srbije za svoju bivšu pokrajinu Kosovo, koja je uz zapadnu podršku proglasila nezavisnost 2008. A Srbija je odbila da uvede sankcije Moskvi zbog invazije.

Istovremeno, Srbija želi da se pridruži Evropskoj uniji. Populistički predsjednik Aleksandar Vučić osudio je invaziju, a oko 200.000 Rusa je preplavilo zemlju u protekloj godini, a mnogi su tražili novi život u bratskoj zemlji oslobođenoj od ugnjetavanja Kremlja.

„Ovdje u Beogradu nas ne doživljavaju neprijateljski, a to mnogo znači”, rekla je Anastasija Demidova, koja je na Balkan stigla iz Moskve prije tri mjeseca.

„Razgovarao sam sa dosta Srba ovde i sa drugim strancima. Kada me pitaju 'šta radiš ovdje', ja kažem: 'Mi smo protiv Putina i za demokratsku Rusiju i mi smo protiv rata u Ukrajini, očigledno'”, rekla je ona za AP.

Drugi kažu da su pobjegli kako bi izbjegli regrutaciju ili zato što su zapadne sankcije osakatile njihov posao ili im oduzele radna mjesta.

Kao rezultat toga, ruski se može čuti svuda u Beogradu, gradu od oko 2 miliona stanovnika. Iznikli su restorani i barovi u ruskom vlasništvu. Privatna ruska preduzeća su porasla, posebno u IT sektoru. Priliv je povećao cijenu nekretnina.

Šolje za kafu sa slikama ruskog predsednika Vladimira Putina na prodaji u glavnoj pešačkoj ulici u centru Beograda, Srbija, ponedeljak, 16. januara 2023.
Šolje za kafu sa slikama ruskog predsednika Vladimira Putina na prodaji u glavnoj pešačkoj ulici u centru Beograda, Srbija, ponedeljak, 16. januara 2023.

Ovo neke podsjeća na talas Rusa koji su bježali od boljševičke revolucije 1917. godine, a mnogi od onih koji su ostali u Srbiji ostavili su trag u njenoj kulturi i umjetnosti.

Ovi moderni Rusi, međutim, održavaju veze sa svojom domovinom, uključujući finansijske veze, rekao je historičar Aleksej Timofejev. Za razliku od svojih prethodnika, rekao je, oni ne mogu ići dalje na Zapad zbog sankcija i i dalje im trebaju vize za putovanje u bogatije zemlje u Evropi.

„Oni nisu izabrali ovu zemlju, već su došli jer je ona jedina koja bi ih imala”, dodao je Timofejev.

Novopridošlice kažu da i dalje mogu da osjete jak uticaj Moskve, posebno kada je u pitanju odobravanje Srba Putinu, preko medija kao što je Russia Today.

Ruski aktivista Petar Nikitin to naziva „koordiniranim propagandnim naporom”.

Nikitin je prvi put došao u Srbiju početkom 2000-ih. Tada je „ovo divljenje ruskoj vladi bilo mnogo marginalnije... i vidio sam da raste eksponencijalno”, rekao je.

Ljudi drže slike ruskih političkih zatvorenika tokom protesta u Beogradu, Srbija, u subotu, 21. januara 2023.
Ljudi drže slike ruskih političkih zatvorenika tokom protesta u Beogradu, Srbija, u subotu, 21. januara 2023.

Rusi „koji su nedavno stigli, koji ranije nisu znali mnogo o Srbiji, da, mnogi od njih su mi rekli da su bili potpuno šokirani kada vide ovo idolizovanje konkretno Putina, i ovu sliku Rusije koja je potpuno odvojena od stvarnosti”, rekao je Nikitin.

Moskva je pojačala ovo raspoloženje u proruskim medijima pothranjivanjem srpskog gnjeva na Zapad zbog Kosova nakon raspada bivše Jugoslavije 1990-ih. Spor između Srbije i Kosova bio je izvor napetosti od rata 1998-99. koji je okončan kada je kampanja NATO bombardovanja primorala Srbiju da se povuče iz bivše srpske pokrajine nakon krvavog obračuna sa separatistima i civilima kosovskih Albanaca.

Odbijanje Srbije od proglašenja nezavisnosti Kosova ima podršku Moskve - jedan od razloga zašto Beograd održava prijateljske odnose sa Putinom i odbija da se pridruži sankcijama Zapada.

Iako je Vučić kritikovao invaziju na Ukrajinu, on je stavlja na jedinstven balkanski način.

„Mi podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije”, rekao je on na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca. „Pa… pitaju me: 'Da li je Krim dio Ukrajine ili Rusije?’ Da, to je dio Ukrajine. Donbas je dio Ukrajine. Ako nas pitate.”

Njegova zemlja će se toga držati, a „mi ćemo biti lojalniji teritorijalnom integritetu država članica UN nego mnogi drugi koji su promijenili stav o teritorijalnom integritetu Srbije”, dodao je Vučić, govoreći o podršci nezavisnosti Kosova od Washingtona i drugih zemalja.

Zapadni zvaničnici pojačali su pritisak na Vučića da se odlučno okrene od Moskve ako Srbija želi u EU. Oni strahuju da bi Rusija mogla da izazove probleme na Balkanu preko svojih srpskih zastupnika kako bi odvratila dio međunarodne pažnje od Ukrajine.

Nedavno je ruska privatna vojna kompanija Wagner grupa objavila oglase na srpskom jeziku Russia Today kojima poziva Srbe da se bore u Ukrajini. Nezakonito je da Srbi učestvuju u sukobima izvan zemlje, iako se desetak njih pridružilo separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini nakon borbi koje su tamo izbile 2014. godine.

U vlasništvu oligarha povezanog s Putinom Jevgenija Prigožina, Wagner je preuzeo istaknutu i aktivnu ulogu u Ukrajini, a također je poslao svoje plaćenike u nekoliko afričkih zemalja. Prošlog mjeseca, savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je sa Vučićem kako bi izrazio zabrinutost u vezi sa Wagnerovim aktivnostima u Srbiji.

Nikitin, ruski aktivista koji je formirao grupu pod nazivom Ruska demokratska zajednica, udružio se sa srpskim advokatom kako bi podnio tužbu tražeći istragu protiv grupe plaćenika. To je dovelo do povećanih prijetnji liberalnijim Rusima od strane desničarskih srpskih organizacija bliskih veza sa Wagnerom i Moskvom.

„Prijetnje koje dobijam direktno i u inbox su prilično pažljivo formulisane – prilično su očigledne”, rekao je Nikitin. „Oni su u rasponu od 'odlazi iz Srbije' do veoma nepristojnih uvreda koje se tiču moje porodice. I prikrivene prijetnje da ću uskoro sresti mrtve ljude.”

Nikitin je rekao da su njegovi liberalniji sunarodnici u Srbiji željni da pokažu da ne podržavaju Putinov rat ili njegov obračun sa opozicionim grupama kod kuće.

„Želimo da budemo veoma otvoreni o tome ko smo i zašto imamo stavove koje zastupamo“, rekao je on.

Artem, 33-godišnji web developer iz Sankt Peterburga, rekao je da je pobegao u Srbiju sa suprugom i dva kućna ljubimca ubrzo nakon što je rat počeo 24. februara. On je za AP razgovarao pod uslovom da se njegovo prezime ne koristi iz „sigurnosnih razloga”.

Govoreći u jednom beogradskom baru koji je nezvanično središte liberalnijih Rusa - njegova lozinka za Wi-Fi je "Nowar2402" - on je rekao da pomaže ukrajinskim izbjeglicama u Srbiji putem online kampanja pomoći, pružajući informacije o tome kako da započnu novi život.

Odlazak iz Rusije „bio je neka vrsta protesta jer se uopšte nisam slagao sa ratom”, rekao je Artem. „Rat za mene nije odgovor na bilo kakav sukob ili bilo šta.”

Ovo neke podsjeća na talas Rusa koji su bježali od boljševičke revolucije 1917. godine, a mnogi od onih koji su ostali u Srbiji ostavili su trag u njenoj kulturi i umjetnosti.

Ovi moderni Rusi, međutim, održavaju veze sa svojom domovinom, uključujući finansijske veze, rekao je historičar Aleksej Timofejev. Za razliku od svojih prethodnika, rekao je, oni ne mogu ići dalje na Zapad zbog sankcija i i dalje im trebaju vize za putovanje u bogatije zemlje u Evropi.

„Oni nisu izabrali ovu zemlju, već su došli jer je ona jedina koja bi ih imala”, dodao je Timofejev.

Novopridošlice kažu da i dalje mogu da osjete jak uticaj Moskve, posebno kada je u pitanju odobravanje Srba Putinu, preko medija kao što je Russia Today.

Ruski aktivista Petar Nikitin to naziva „koordiniranim propagandnim naporom”.

Nikitin je prvi put došao u Srbiju početkom 2000-ih. Tada je „ovo divljenje ruskoj vladi bilo mnogo marginalnije... i vidio sam da raste eksponencijalno”, rekao je.

Rusi „koji su nedavno stigli, koji ranije nisu znali mnogo o Srbiji, da, mnogi od njih su mi rekli da su bili potpuno šokirani kada vide ovo idolizovanje konkretno Putina, i ovu sliku Rusije koja je potpuno odvojena od stvarnosti”, rekao je Nikitin.

Moskva je pojačala ovo raspoloženje u proruskim medijima pothranjivanjem srpskog gnjeva na Zapad zbog Kosova nakon raspada bivše Jugoslavije 1990-ih. Spor između Srbije i Kosova bio je izvor napetosti od rata 1998-99. koji je okončan kada je kampanja NATO bombardovanja primorala Srbiju da se povuče iz bivše srpske pokrajine nakon krvavog obračuna sa separatistima i civilima kosovskih Albanaca.

Odbijanje Srbije od proglašenja nezavisnosti Kosova ima podršku Moskve - jedan od razloga zašto Beograd održava prijateljske odnose sa Putinom i odbija da se pridruži sankcijama Zapada.

Grafit koji prikazuje privatnu vojnu grupu Wagner na stambenoj zgradi u Beogradu, Srbija, 18. januara 2023.
Grafit koji prikazuje privatnu vojnu grupu Wagner na stambenoj zgradi u Beogradu, Srbija, 18. januara 2023.


Iako je Vučić kritikovao invaziju na Ukrajinu, on je stavlja na jedinstven balkanski način.

„Mi podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije”, rekao je on na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca. „Pa… pitaju me: 'Da li je Krim dio Ukrajine ili Rusije?’ Da, to je dio Ukrajine. Donbas je dio Ukrajine. Ako nas pitate.”

Njegova zemlja će se toga držati, a „mi ćemo biti lojalniji teritorijalnom integritetu država članica UN nego mnogi drugi koji su promijenili stav o teritorijalnom integritetu Srbije”, dodao je Vučić, govoreći o podršci nezavisnosti Kosova od Washingtona i drugih zemalja.

Zapadni zvaničnici pojačali su pritisak na Vučića da se odlučno okrene od Moskve ako Srbija želi u EU. Oni strahuju da bi Rusija mogla da izazove probleme na Balkanu preko svojih srpskih zastupnika kako bi odvratila dio međunarodne pažnje od Ukrajine.

Nedavno je ruska privatna vojna kompanija Wagner grupa objavila oglase na srpskom jeziku Russia Today kojima poziva Srbe da se bore u Ukrajini. Nezakonito je da Srbi učestvuju u sukobima izvan zemlje, iako se desetak njih pridružilo separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini nakon borbi koje su tamo izbile 2014. godine.

U vlasništvu oligarha povezanog s Putinom Jevgenija Prigožina, Wagner je preuzeo istaknutu i aktivnu ulogu u Ukrajini, a također je poslao svoje plaćenike u nekoliko afričkih zemalja. Prošlog mjeseca, savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je sa Vučićem kako bi izrazio zabrinutost u vezi sa Wagnerovim aktivnostima u Srbiji.

Nikitin, ruski aktivista koji je formirao grupu pod nazivom Ruska demokratska zajednica, udružio se sa srpskim advokatom kako bi podnio tužbu tražeći istragu protiv grupe plaćenika. To je dovelo do povećanih prijetnji liberalnijim Rusima od strane desničarskih srpskih organizacija bliskih veza sa Wagnerom i Moskvom.

„Prijetnje koje dobijam direktno i u inbox su prilično pažljivo formulisane – prilično su očigledne”, rekao je Nikitin. „Oni su u rasponu od 'odlazi iz Srbije' do veoma nepristojnih uvreda koje se tiču moje porodice. I prikrivene prijetnje da ću uskoro sresti mrtve ljude.”

Nikitin je rekao da su njegovi liberalniji sunarodnici u Srbiji željni da pokažu da ne podržavaju Putinov rat ili njegov obračun sa opozicionim grupama kod kuće.

„Želimo da budemo veoma otvoreni o tome ko smo i zašto imamo stavove koje zastupamo“, rekao je on.

Artem, 33-godišnji web developer iz Sankt Peterburga, rekao je da je pobegao u Srbiju sa suprugom i dva kućna ljubimca ubrzo nakon što je rat počeo 24. februara. On je za AP razgovarao pod uslovom da se njegovo prezime ne koristi iz „sigurnosnih razloga”.

Govoreći u jednom beogradskom baru koji je nezvanično središte liberalnijih Rusa - njegova lozinka za Wi-Fi je "Nowar2402" - on je rekao da pomaže ukrajinskim izbjeglicama u Srbiji putem online kampanja pomoći, pružajući informacije o tome kako da započnu novi život.

Odlazak iz Rusije „bio je neka vrsta protesta jer se uopšte nisam slagao sa ratom”, rekao je Artem. „Rat za mene nije odgovor na bilo kakav sukob ili bilo šta.”


Iako je Vučić kritikovao invaziju na Ukrajinu, on je stavlja na jedinstven balkanski način.

„Mi podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije”, rekao je on na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca. „Pa… pitaju me: 'Da li je Krim dio Ukrajine ili Rusije?’ Da, to je dio Ukrajine. Donbas je dio Ukrajine. Ako nas pitate.”

Njegova zemlja će se toga držati, a „mi ćemo biti lojalniji teritorijalnom integritetu država članica UN nego mnogi drugi koji su promijenili stav o teritorijalnom integritetu Srbije”, dodao je Vučić, govoreći o podršci nezavisnosti Kosova od Washingtona i drugih zemalja.

Zapadni zvaničnici pojačali su pritisak na Vučića da se odlučno okrene od Moskve ako Srbija želi u EU. Oni strahuju da bi Rusija mogla da izazove probleme na Balkanu preko svojih srpskih zastupnika kako bi odvratila dio međunarodne pažnje od Ukrajine.

Nedavno je ruska privatna vojna kompanija Wagner grupa objavila oglase na srpskom jeziku Russia Today kojima poziva Srbe da se bore u Ukrajini. Nezakonito je da Srbi učestvuju u sukobima izvan zemlje, iako se desetak njih pridružilo separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini nakon borbi koje su tamo izbile 2014. godine.

U vlasništvu oligarha povezanog s Putinom Jevgenija Prigožina, Wagner je preuzeo istaknutu i aktivnu ulogu u Ukrajini, a također je poslao svoje plaćenike u nekoliko afričkih zemalja. Prošlog mjeseca, savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je sa Vučićem kako bi izrazio zabrinutost u vezi sa Wagnerovim aktivnostima u Srbiji.

Nikitin, ruski aktivista koji je formirao grupu pod nazivom Ruska demokratska zajednica, udružio se sa srpskim advokatom kako bi podnio tužbu tražeći istragu protiv grupe plaćenika. To je dovelo do povećanih prijetnji liberalnijim Rusima od strane desničarskih srpskih organizacija bliskih veza sa Wagnerom i Moskvom.

„Prijetnje koje dobijam direktno i u inbox su prilično pažljivo formulisane – prilično su očigledne”, rekao je Nikitin. „Oni su u rasponu od 'odlazi iz Srbije' do veoma nepristojnih uvreda koje se tiču moje porodice. I prikrivene prijetnje da ću uskoro sresti mrtve ljude.”

Nikitin je rekao da su njegovi liberalniji sunarodnici u Srbiji željni da pokažu da ne podržavaju Putinov rat ili njegov obračun sa opozicionim grupama kod kuće.

„Želimo da budemo veoma otvoreni o tome ko smo i zašto imamo stavove koje zastupamo“, rekao je on.

Artem, 33-godišnji web developer iz Sankt Peterburga, rekao je da je pobegao u Srbiju sa suprugom i dva kućna ljubimca ubrzo nakon što je rat počeo 24. februara. On je za AP razgovarao pod uslovom da se njegovo prezime ne koristi iz „sigurnosnih razloga”.

Govoreći u jednom beogradskom baru koji je nezvanično središte liberalnijih Rusa - njegova lozinka za Wi-Fi je "Nowar2402" - on je rekao da pomaže ukrajinskim izbjeglicama u Srbiji putem online kampanja pomoći, pružajući informacije o tome kako da započnu novi život.

Odlazak iz Rusije „bio je neka vrsta protesta jer se uopšte nisam slagao sa ratom”, rekao je Artem. „Rat za mene nije odgovor na bilo kakav sukob ili bilo šta.”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG