Odluka Vrhovnog suda se zasniva na imigracionom slučaju tražitelja Vijayakumara Turisigiama iz Sri Lanke koji je rekao imigracionim službenicima da je u svojoj zemlji bio otet, podvrgnut ispitivanju i tako teško pretučen da je morao provesti nekoliko dana u bolnici. Konačno je, kazao je, uspio pobjeći iz Sri Lanke te, preko Meksika, stigao u Sjedinjene Države gdje je zatražio azil.
Službenici imigracije su odbili njegov zahtjev, nakon čega su njegovi odvjetnici uložili zalbu, a potom je predmet proslijeđen Vrhovnom sudu.
“Čak i ako ste u pravu da u kongresnom statutu stoji da ovaj slučaj ne može dalje, po našem Ustavu ja imam pravo da slučaj iznesem pred Ustavni sud. Nama je to potvrdio niži sud, ali Vrhovni sud kaže Ne,” rekla je Emma Winger, odvjetnica organizacije Američko imigraciono vijeće.
Odbijanje slučaja su sudije Vrhovnog suda zasnovale na zakonu koji kaže da, ako osoba traži azil, ta osoba ima pravo na intervju sa imigracionim službenikom ili sa sudijom koji je u stanju donijeti brzu konačnu odluku.
Tražitelj azila je rekao da je njegov intervju trajao 13 minuta i da je potom imigracioni sudac odbio njegov zahtjev, nakon čega je uslijedila odluka o deportaciji.
Americka Unija gradjanskih sloboda je saopcila da ishitrena deportacija ograničava pravo tražitelja azila na fer saslusanje na sudu, što garantira americki Ustav.
“Susret s administrativnim sucem je bio vrlo kratak. Ponekad takva saslušanja traju desetak minuta, a sud ni ne pogleda cijeli slučaj. Vjerujem da u ovom slučaju imamo osobu koja će biti poslana nazad, u nastavak progona i moguće je u smrt, što je nedopustivo,” kaže Lee Gelernt, odvjetnik iz Američke unije građanskih sloboda.
Sudija Vrhovnog Suda Samuel Alito je naglasio da nedokumentirani imigranti koje vlasti privedu u blizini granice ni nemaju pravo na sudski proces, te da im je Kongres već dodijelio mogućnost da se to ne dogodi, i da je to dovoljno.
“Izgleda kao da sudija Alito misli da tražitelji zloupotrebljavaju proces. On je to rekao jer je relativno mali postotak azila dodijeljen u 2019. na osnovu stvarnog straha i prijetnje u slučaju deportacije. Ali zbog toga ne treba podrazumijevati da ima mnogo lažnih zahtjeva za azil na osnovu vjerodostojnog straha od povratka,” istaknula je odvjetnica Emma Winger.
Dvoje sudija Vrhovnog suda su izrazili neslaganje s odlukom; kako su kazali, ustavna prava ne smiju biti uskraćena zato što se promijenila politička klima u Americi.
Stručnjaci kažu da će ova odluka biti presedan za hiljade tražitelja azila koji dolaze u Sjedinjene Države.
“Rezultat ove odluke pokazuje da u stvarnosti nema pravosudne kontrole nad imigracionim procesom, odluka leži na imigracionim službenicima. Takav sistem, medjutim, podložan je zloupotrebi i greškama, jer je najvažnija brzina,” kaže odvjetnica Winger.
Predstavnik administracije predsjednika Trumpa za ovo pitanje, Edwin Kneedler, kaže da bi se stvorio ogroman broj slučajeva koji bi beskrajno dugo čekali na razrješenje da je Vrhovni sud donio drugačiju odluku, i da bi se na ovaj način nedokumentiranim imigrantima dalo pravo da na odluke imigracionih vlasti kontinuirano ulažu žalbe na federalnim sudovima.