Američki predsjednik Joe Biden nedjeljama upozorava na mogućnost da Rusija napadne Ukrajinu narednog mjeseca, što je ponovio i u četvrtak, u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Britanski ministar odbrane Ben Wallace rekao je da "nije optimista" da se može zaustaviti ruski upad u Ukrajinu. On je tokom posjete Berlinu rekao za BBC da i dalje postoji "šansa" da se invazija može zaustaviti, ali je dodao: "Nisam optimista".
Rusija odbacuje optužbe da se priprema za veliki napad na Ukrajinu i optužuje zapadne sile za zastrašivanje. Kremlj tvrdi da više od 100.000 vojnika, raspoređenih duž ukrajinske granice, samo učestvuje u vježbama.
Zelenski smatra da će Moskva vjerovatno nastaviti sa veoma sofisticiranim psihološkim i hibridnim ratom koji, sa sve većim intezitetom, vodi protiv Ukrajine i Evrope proteklu deceniju i duže.
Ukrajinski predsjednik pozvao je na smirenost uoči sastanka zvaničnika Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske u srijedu na kojem se ponovo razgovaralo o ukrajinskom regionu Donbas na istoku zemlje, čiju su polovinu od 2014. godine okupirali ruski vojniki i proruski separatisti.
Na pitanje novinara o različitim procenama i mogućem sporu sa Bidenom, Zelenski je u petak rekao je da je zabrinut u pogledu ukrajinske ekonomije, navodeći da upozorenja na izvjesnu invaziju negativno pogađaju privredu.
"Za mene, pitanje moguće eskalacije nije manje goruće nego što je za SAD i druge partnere", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare, na kojoj je kritikovao medije zato što prema njegovom mišljenju daju utisak da je vojska na ulicama što "nije slučaj". Poručio je da Ukrajini "nije potrebna ova panika" zato što nanosi štetu ekonomiji.
Ukrajinski lider i njegovi saradnici su prošle nedjelje izrazili i nezadovoljstvo zbog odluke SAD, Britanije, Kanade i Australije da povuku pojedine diplomate iz ambasada u Kijev, navodeći da je preuranjena.
Jedan zvaničnik rekao je Glasu Amerike da evakuacije podrivaju napore da se ublaže strahovanja Ukrajinaca. Amerika i Britanija takođre su savjetovali svojim državljanima da napuste Ukrajinu.
Prema navodima ukrajinskih zvaničnika, Zelenski je pokrenuo pitanje evakuacija u razgovoru sa američkim zvaničnicima, među kojima je i državni sekretar Antony Blinken, navodeći da je povlačenje diplomata "pretjerana" reakcija i nešto što Rusija može da zloupotrijebi za širenje straha i za destabilizaciju.
Osim zabrinutosti u pogledu ekonomije i raspoloženja Ukrajinaca, Kijev po svemu sudeći nije saglasan sa Washingtonom i Londonom u pogledu strategije ruskog predsjednika, te koliko je blizu da rasporedi dovoljan broj vojnih snaga da sprovede punu invaziju.
Prema ocjeni ukrajinskog šefa diplomatije Dmitra Kulebe, Rusija nema dovoljno raspoređenih vojnika za taj potez. Kuleba je novinarima ove nedjelje rekao: "Broj ruskih vojnika raspoređenih duž granice Ukrajine i okupiranih ukrajinskih teritorija je veliki i predstavlja direktnu prijetnju. Međutim, u ovom trenutku, taj broj je nedovoljan za punu ofanzivu protiv Ukrajine duž cijele ukrajinske granice".
Na ovoj fotografiji preuzetoj sa video snimka koji je dostavila služba za štampu ruskog ministarstva odbrane 29. januara 2022. godine, ruska vojna vozila se spremaju da izađu sa željezničkog perona nakon dolaska u Bjelorusiju.
Pojedini nezavisni ukrajinski analitičari saglasni su sa procjenom Kijeva da puna invazija nije vjerovatna.
“Ne vjerujem da će biti vojne invazije punog obima. U tom pogledu sam saglasan sa ukrajinskim vojnim zvaničncima. Tamo nema dovoljno trupa. Ukrajina je velika teritorija. Ima treću najveću vojsku u Evropi. A ako računate da vam je potreban odnos 3 naprema 1 za ofanzivne nasuprot odbrambenih armija, što je potrebno da bi ste bili uspješni, onda je Rusiji potrebno 500.000 do 600.000 vojnika da savlada Ukrajinu. Nema te brojke i ne procjenjuje se da će ih imati", rekao je nedavno za britanske medije Taras Kuzio, analitičar za Društvo Henry Jackson, organizaciju sa sedištem u Londonu, i profesor na Nacionalnom univerzitetu Kijeva.
Kuzio veruje da je više vjerovatno da bi Rusija mogla da upadne u područje oko obale Crnog mora i da proširi teritoriju koja je pod njenom kontrolom u Donbasu.
Ukrajinski zvaničnici, van očiju javnosti, priznaju da su u donekle nezavidnoj situaciji. Potrebna im je zapadna vojna pomoć, od protivtenkovskih do drugih raketa, kao i da Zapad bude čvrst, da se suprostavi Rusiji i da je spriječi da izvede bilo koji napad. Međutim, ne žele da previše naglašavaju prijetnju, unište ekonomiju i izazovu paniku među narodom, saopštilo je nekoliko zvaničnika za Glas Amerike.
Zapadni zvaničnici kažu da su spremni za sve moguće ishode i ne žele da budu uhvaćeni nespremni, kao što je to bio slučaj 2014. godine kada je Rusija anektirala Krim. Moskva je tada ohrabrila i pomogla naoružanim separatistima da osvoje dijelove Donbasa posle protesta tokom kojih je s vlasti zbačen Putinov saveznik, ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič.
Too znači, kako najavljuju, jačati vojno prisustvo NATO-a u istočnoj Evropi, i pobrinuti se da svi razumiju da su ulozi visoki.
"Putin je nepredvidiv, iskoristiće sve praznine i slabosti", rekao je za Glas Amerike neimenovani zvaničnik NATO-a.