Prema najavama, skupovi će biti organizirani u 35 gradova širom svijeta, kao i u nekoliko gradova Bosne i Hercegovine.
Hamdija Draganović, član organizacijskog odbora protesta, kazao je na okupljanju u Briselu da su došli “Bosanci i Hercegovci koji vole svoju domovinu, iz Francuske, Nizozemske, Njemačke, Švedske i brojnih drugih evropskih zemalja”.
“Mnogi nas prozivaju i pitaju ko smo mi, koja stranka, organizacija, ko stoji iza nas. Mi smo Bosanci i Hercegovci, građani BiH koji smo najčešće silom protjerani ili kasnije ekonomski primorani da napustimo našu BiH. Mi ne možemo više da šutimo. Inicijator je Suad Pašalić iz Srebrenice koji je preživio genocid. On je s još par prijatelja pokrenuo ovu akciju u saradnji s udruženjem Platforma iz Holandije”, kazao je Draganović.
On je posvjedočio kako je 1992. proveo šest mjeseci u koncentracionim logorima Keraterm, Omarska i Manjača.
“Vidjeli smo zlo rata. Tad smo bili naivni i bespomoćni i zato platili visoku cijenu. U posljednje vrijeme vidimo stvari koje podsjećaju na momente koji su prethodili ratovima u regiji i agresiji na našu domovinu: loša ekonomska situacija, sve veća nastojanja da se probude podjele između naroda, zli jezici koji dolaze od vladajućih u Republici Srpskoj i zveckanje oružjem”, kazao je Draganović na skupu u Briselu.
Draganović je kazao kako građani BiH u inostranstvu imaju svoje poslove, kuće, familije isto kao i Belgijanci, Nizozemci, Šveđani i svi ostali u brojnim državama u kojima žive i građani BiH te pitao zašto to isto ne bi imali i građani BiH u svojoj zemlji.
“Zašto i oni ne bi imali te iste obične stvari: uređenu državu, poštivanje Ustava i zakona i da se bavimo familijom, poslom, sportom, a ne da se bavimo politikom i političarima toliko intenzivno. Nije puno tražiti da se održi mir, da se ne komada država, da djeca imaju lijepo djetinjstvo, a da se njihovi roditelji samo brinu gdje otići za godišnji odmor, a ne kako da idu”, kazao je Draganović.
Na centralnim protestima u Briselu je pročitano pismo koje će biti uručeno najvažnijim evropskim dužnosnicima, uključujući premijere Velike Britanije, Francuske i Njemačke.
Ispred organizatora i svih učesnika bit će upućeno i pismo podrške Tužilaštvu Bosne i Hercegovine sa zahtjevom da se krivično procesuiraju sve stranke i pojedinci koji krše zakone i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini.
Protesti za mir održavaju se i u Rimu.
Najavljeni su i u Ženevi, Londonu, Oslu, Beču, Štokholmu, Geteborgu, Otavi, Torontu, te drugim gradovima Evrope i svijeta. Prema najavama, protesti će biti organizirani u 35 gradova.
Grupa građanskih aktivista okupljena oko Restarta okupila se ispred zgrade Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini, a održani su i protesti u Tuzli.
Visoki predstavnik se obratio građanima
Građanima se obratio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, prekidan povicima "sankcije".
“Moramo stvoriti budućnost za mlade ljude. Potrebni su politički i društveni razgovori i diskusije u cijeloj BiH. Ovo su teška vremena. Ja znam ovu zemlju i ovaj grad i znam šta se ovdje desilo i šta se desilo u Srebrenici. Jučer nije bio dobar dan, ali to je za mene dodatni motiv da nastavim raditi svoj posao. Nikada neću prihvatiti ako neko postavi pitanje integriteta BiH”, kazao je između ostalog Schmidt.
Schmidt je pozvao predstavnike okupljenih da uđu u zgradu OHR-a, ali su to oni odbili.
Protest je održan i ispred zgrade Ambasade Srbije u Sarajevu.
Dino Salihagić, politolog iz Brisela i jedan od organizatora protesta na Trgu Schuman ispred zgrada institucija Evropske unije, kazao je za Radio Slobodna Evropa da je cilj protesta da se ukaže široj svjetskoj javnosti na aktualne probleme u BiH.
“Pogotovo u posljednjih pola godine, od jula kako je sve krenulo s blokadom institucija, pa onda i ovim prenosom nadležnosti i zakona koji su 10. decembra doneseni u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Bilo je nekih prijetnja sankcijama. I one nekako djeluju blago. Evo posljednje sankcije SAD-a. Ja sam i očekivao da će Amerika i Bidenova administracija napraviti prvi potez”, kazao je Salihagić.
Protesti i u Podgorici
“Dvije i po decenije po završetku rata u BiH ta zemlja se ponovo nalazi pred neposrednom ratnom opasnošću, a ratni cilj je ponovo isti: otcjepljene dijela BiH i njegovo pripajanje Srbiji”,kazao je književnik Andrej Nikolaidis na protestu grupe građana ispred sjedišta Delegacije Evropske unije u Podgorici.
Okupljeni su naveli da podržavaju građansku i nedjeljivu BiH, te inicijativu bosansko-hercegovačke dijaspore o mirnim građanskim okupljanjima u evropskim gradovima protiv rata i podjela u BiH.
“Ideologija koja tu zemlju vodi u sukob je ponovo ista: velikosrpski nacionalizam, a tek su realizatori drugi: umjesto Karadžića i Mladića, tu je sada nastavljač njihovoga zločinačkog projekta, Milorad Dodik, a inspirator i mozak operacije je ponovo isti - zvanični Beograd”, rekao je Nikolaidis.
On je ocijenio da je politika zapada prema nacionalističkim politikama koje ugrožavaju cjelovitost BiH, time i mir na Balkanu, treba hitnu i radikalnu reviziju, te da je sva odgovornost za mir u BiH na EU i Sjedinjenim Američkim Državama, jer imaju sve mehanizme da mir obezbijede.