Prethodno je sutkinja Moxila Upadhyaya pročitala Trumpu četiri tačke optužnice koje je on potom negirao.
Sutkinja je odlučila da će se Tramp braniti sa slobode, a on je prihvatio uslove poput toga da ne smije da komunicira sa bilo kojom osobom koja je svjedok u slučaju.
Tužioci nisu tražili da Trump bude pritvoren, a pretresu je prisustvovao i specijalni tužilac Jack Smith.
U sudnici je oko 50 osoba u publici, uz 15-ak osoba iz Trumpovog tima i tužilačkog tima.
Naredno ročište zakazano je za 28. august.
Po okončanju ročišta, Trump je odletio iz Washingtona, a prije toga se obratio medijima, rekaviši da je "danas bio veoma tužan dan za Ameriku" i ponovio svoje optužbe da je riječ o političkom progonu.
Trumpove pristalica, Washington, 3. august 2023.
U kasnijoj fazi, proces će voditi sutkinja Tanya Chutkan koja je do sada izricala neke od najoštrijih kazni učesnicima nemira na Capitolu, koji se dovode u vezu sa neutemeljenim tvrdnjama bivšeg predsjednika o izbornim neregularnostima 2020. Također, u odvojenom slučaju, povezanom sa upadom u kompleks američkog Kongresa, donijela je presudu protiv Trumpa.
U novembru 2021. godine odbila je njegov zahtjev da se blokira proslijeđivanje dokumenta odboru Predstavničkog doma koji je istraživao napad na Kongres.
Radi se o bivšoj pomoćnici javnog pravobranioca, koju je na položaj sudije, imenovao bivši predsjednik Barack Obama.
Tačke optužnice protiv Trumpa.
Detalji optužnice
Optužnica od 45 stranica sastoji se od četiri tačke:
- Zavjera kako bi se obmanule Sjedinjene Države;
- Zavjera čija je svrha ometanje službenog postupka;
- Ometanje i pokušaj ometanja službenog postupka;
- Zavjera protiv prava. Ova tačka odnosi se na nastojanje da se građani liše ustavnih ili federalnih prava da njihovi glasovi budu pošteno prebrojani.
Sve Trumpove optužnice
Optužnica, koju je podnio specijalni tužilac Jack Smith, tereti Trumpa i šest neimenovanih osoba za zavjeru čija je svrha bila poništavanje izbornih rezultata – uprkos porazu od demokratskog kandidata i aktuelnog predsjednika Joea Bidena.
Prema navodima optužnice, to je učinjeno iako nije bilo vjerodostojnih dokaza o izbornim neregularnostima. Također, Trump je optužen da je nastojao da iskoristi nerede 6. januara 2021. kako bi onemogućio potvrdu Bidenove pobjede u Kongresu.
Inače se u 2023. već dva puta izjašnjavao povodom krivičnih optužbi.
Bilo je to u aprilu i junu – kada je odbacio optužbe za falsifikovanje podataka o poslovanju u slučaju tajnih novčanih isplata bivšoj pornografskoj glumci Stormy Daniels i neovlašteno zadržavanje povjerljivih dokumenata nakon okončanja predsjedničkog mandata.
U aprilu je postao prvi bivši američki predsjednik optužen za krivično djelo.
Donald Trump
"Optužnica kao politički progon"
U prvoj reakciji po saznanju o podnošenju posljednje optužnice u nizu – kampanja bivšeg predsjednika saopštila je da je uvijek poštovao zakon i okarakterisalo je kao vid političkog progona, po uzoru, kako je navedeno, na period nacističke Njemačke.
Zvaničnici tokom istrage su, međutim, svjedočili da je Trump vršio pritisak na njih na osnovu lažnih tvrdnji o široko rasprostranjenoj prevari tokom glasanja. Dio njegovih pristalica je, prihvatajaći nekritički te tvrdnje, napao sjedište američkog Kongresa 6. januara 2021. u nastojanju da spriječi izbornu potvrdu aktuelnog predsjednika Bidena.
Istraga specijalnog tužioca Smitha bavila se periodom tokom dva mjeseca poslije novembarskih izbora 2020, kada je Trump odbijao da prizna poraz i širio neutemeljene tvrdnje da mu je pobeda ukradena.
Konfuzija je dovela do nereda 6. januara 2021. godine na američkom Capitolu, kada su Trumpove pristalice nasilno upale u zgradu, napale policiju i ometale brojanje glasova u Kongresu.
Trumpove pristalice.
Optužnice i rejting
Djeluje da, za sada, podnijete optužnice protiv bivšeg američkog predsjednika nisu ugrozile njegov rejting u trci za republikansku nominaciju i mogućnost da bude kandidat za predsjednika na izborima novembra 2024.
Inače, bivšeg predsjednika odredbe američkog Ustava ne sprječavaju da se kandiduje za funkciju šefa države čak i ako bude osuđen za krivično djelo.
Naime, prema najvišem pravnom aktu, kriterijume za obavljanje te prestižne funkcije ispunjava osoba koja je američki državljanin, stara najmanje 35 godina, koja je u Sjedinjenim Državama živela najmanje 14 godina.
Ustav ne pominje policijski dosije, pa osobi optuženoj ili osuđenoj za krivično djelo ne bi bilo zabranjeno da obavlja predsjedničku funkciju sve dok ispunjava druge uslove.
Inače, prema 14. amandmanu na američki Ustav - osobama za koje se utvrdi da su učesvovale u pobuni protiv Sjedinjenih Država zabranjuje se obavljanje javne funkcije.
Klauzula je napisana nakon Građanskog rata u Sjedinjenim Državama i ne pominje druga krivična djela.