Dvojica lidera, međutim, nisu mogla da riješe dugo postojeću temu po pitanju turske kupovine ruskog odbrambenog sistema S-400, rekao je Sullivan, što je ogorčen spor koji je zaoštrio veze između dvije saveznice u NATO. Dodao je da će se dijalog po tom pitanju nastaviti.
Sullivan je rekao novinarima da su Biden i Erdogan na sastanku u ponedjeljak na samitu NATO razgovarali o pitanju Afganistana. Erdogan je tražio određene oblike američke podrške za obezbjeđivanje aerodroma, a Biden se obavezao da će pružiti tu podršku, rekao je Sullivan.
"Utvrđeno je jasno opredjeljenje lidera da će Turska igrati vodeću ulogu u obezbjeđivanju međunarodnog aerodroma Hamid Karzai, a mi sada radimo na tome kako da to izvršimo", rekao je Sullivan dajući prve detalje sastanka sa američke strane, dok tursko predsjedavanje nije dalo detalje.
Turska i Sjedinjene Države sukobljavale su se oko niza pitanja, uključujući Ankarinu kupovinu ruskog naoružanja i razlike u politikama u Siriji i istočnom Mediteranu, a očekivanja za napredak na prvom susretu između Erdogana i Bidena licem u lice bila su mala.
Lideri su zvučali optimistično nakon sastanka, iako nisu objavili kakav su konkretan napredak postigli. Jedno od potencijalnih područja saradnje bio je Afganistan, gdje je Ankara ponudila da čuva i upravlja aerodromom u Kabulu nakon povlačenja američkih i NATO snaga tokom narednih nedjelja.
Bezbjednost aerodroma presudna je za djelovanje diplomatskih misija van Afganistana dok se zapadne snage povlače.
Prošle nedjelje portparol talibana rekao je da bi Turska trebalo da povuče svoje trupe iz Afganistana prema sporazumu do 2020. godine o povlačenju američkih snaga, ali Sullivan je rekao da komentari talibana ne odvraćaju od "detaljnog i efikasnog" bezbjednosnog plana koji SAD sklapaju.
"Očigledno ozbiljno shvatamo zabrinutost da će talibani ili drugi elementi u Afganistanu napasti zapadno ili međunarodno prisustvo... Ne vjerujemo da će nas ono što talibani javno govore odvratiti od napora koji su trenutno u toku na uspostavljanju bezbjednosnog prisustva", rekao je.
Kao predsjednik, Biden je prema Erdoganu prihvatio hladniji ton od prethodnika Donalda Trumpa. Biden je brzo priznao masakr nad Jermenima 1915. godine kao genocid - što je stav koji ljuti Tursku - i pojačao kritiku turskog dosijea o ljudskim pravima.
Ali nije bilo jasno da li je Bijden pokrenuo pitanje ljudskih prava sa Erdoganom tokom njihovog sastanka.
Sullivan je pružio malo detalja o tome kako će biti riješen, ako uopšte bude rešen, ćorsokak oko S-400, koji je podstakao Washington da ukloni Ankaru iz programa lovca F-35 i uvede sankcije.
"Razgovarali su o tome. Nije bilo rješenja problema. Postojala je obaveza da se nastavi dijalog o S-400, a dva tima će to pratiti nakon izlaska sa sastanka", rekao je on.