Ministarstva vanjskih poslova obje države rekla su da su žene i djeca vraćeni ovog vikenda iz humanitarnih razloga.
Tri su žene pod istragom zbog navodne pripadnosti „Islamskoj državi“, rekli su njemački mediji.
U nedjelju, 20. decembra, njemački ministar vanjskih poslova Hajko Mas (Heiko Maas) rekao je da mu je "jako laknulo što su jučer uspjeli vratiti još 12 djece i tri majke iz kampova na sjeveroistoku Sirije".
Mas je rekao je da su repatrijacije "humanitarni slučajevi, prvenstveno siročadi i djece koja su bila bolesna", a njihove potrebe "smatrali su posebno važnim i hitnima".
Naveo je da zakonski nije moguće vratiti djecu bez majki.
Njemački emiter SVR objavio je da je jedna od povratnica privedena u zračnoj luci u Frankfurtu zbog sumnje da je bila pripadnica „Islamske države“, između ostalih navodnih zločina.
Tužitelji su rekli da se vjerovalo da je žena iz središnje njemačke pokrajine Saska-Anhalt otputovala u Siriju u dobi od 15 godina i pridružila se militantima.
Izvještaj njemačkog časopisa Der Spiegel kaže da su protiv još dvije povratnice također istražene sumnje u članstvo u „Islamskoj državi“.
Tri žene bile su "supruge džihadista" i "vrlo su lošeg zdravlja", rekao je glasnogovornik ureda za vanjske odnose kurdske administracije Kamal Akif novinskoj agenciji AFP.
A general view of al-Hol displacement camp in Hasaka governorate, northeastern Syria, April 1, 2019.
U Finskoj je Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo da je kući vratilo šestero djece i dvije majke.
"Prema ustavu, finske su javne vlasti dužne štititi osnovna prava finske djece internirane u kampove, koliko je to moguće", navodi se.
Finska vlada procjenjuje da se više od 9.000 stranih žena i djece, od čega dvije trećine djece, još uvijek nalazi u logorima Al-Hol i Roj na sjeveroistoku Sirije. Od toga je oko 600 djece i 300 žena državljanki EU.
"Kampovi u sjeveroistočnoj Siriji predstavljaju dugoročni sigurnosni rizik", dodalo je finsko ministarstvo vanjskih poslova.
"Što dulje djeca ostanu u logorima, bez zaštite i obrazovanja, to će biti teže suprotstaviti se radikalnom ekstremizmu."
Stotine Europljana koji su se pridružili „Islamskoj državi“ nalaze se u kampovima koje vode Kurdi na sjeveru Sirije.
Tamo su preseljeni zajedno s hiljadama drugih koji su raseljeni nakon što je „Islamska država“ proglašena teritorijalno poraženom u Siriji i Iraku u martu 2019.
Zabrinute zbog sigurnosnog rizika koji predstavljaju, neke europske vlade nerado vraćaju svoje državljane iz kampova.
Slučaj Šamime Begum, britanske školarke koja se pridružila „Islamskoj državi“ 2015. godine, a kasnije joj je iz sigurnosnih razloga oduzeto britansko državljanstvo, jedan je od istaknutih primjera.
No, skupine za ljudska prava pozvale su vlade da vrate svoje građane natrag, tvrdeći da ostavljanje žena i djece u logorima dovodi u rizik od bolesti i radikalizacije.