Rusija je premjestila dva bataljona protivzračnog raketnog sistema S-400 i brojne borbene avione u Bjelorusiju u svrhu vježbi, zajedno s generalom Valerijem Gerasimovim, načelnikom Glavnog stožera ruskih oružanih snaga, koji zapovijeda vježbama koje počinju u četvrtak.
Obuka u Bjelorusiji posljednja je prijetnja Ukrajini, čiji se glavni grad Kijev nalazi samo 210 kilometara južno. Moskva je, takođe, rasporedila ratne brodove u Crno more i više od 100.000 vojnika duž istočnog boka s Ukrajinom.
Kijevska vlada najavila je vlastite desetodnevne vojne vježbe, koje će, takođe, početi u četvrtak, a koristiće bespilotne letjelice i protivtenkovske projektile koje su isporučili zapadni saveznici Ukrajine.
Vaš browser ne podržava HTML5
Ukrajinci u pograničnim mjestima prave planove u slučaju ruskog napada
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija organizuje zajedničke vježbe s Bjelorusijom za borbu protiv "bezbjednosnih prijetnji bez presedana".
"Rusija i Bjelorusija su se susrele s prijetnjama bez presedana, čija je priroda i, možda, koncentracija, nažalost, mnogo veća i mnogo opasnija nego prije", rekao je Peskov novinarima.
Zapadni obavještajni stručnjaci kažu kako vjeruju da Moskva ima oko 70 posto udarnih snaga za napad na svoju nekadašnju sovjetsku republiku, koja posljednjih godina naginje ka Zapadu i nastoji se pridružiti NATO-u, zapadnom vojnom savezu formiranom nakon Drugog svjetskog rata.
Ruski predsjednik Vladimir Putin negirao je da planira invaziju na Ukrajinu, ali je zatražio da Zapad odbaci mogućnost pridruživanja Ukrajine 30 zemalja koje su već u NATO-u, te da zapadni saveznici povuku svoje trupe i naoružanje u blizini Rusije.
Kao odgovor, Zapad je rekao da Rusija nema pravo veta na to ko pripada NATO-u, ali da je spremna pregovarati s Moskvom oko postavljanju projektila u istočnoj Evropi i periodičnim vojnim vježbama NATO-a.
Razgovori francuskog predsjednika Emmanuela Macrona s Putinom u ponedjeljak, te s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u utorak, čini se da nisu značajno ublažili napetosti ili mogućnost invazije.
"Ne smijete podcijeniti napetost koja okružuje situaciju koju proživljavamo, njenu prirodu bez presedana", rekao je Macron u Kijevu. "Ne vjerujem da se ova kriza može riješiti u samo nekoliko sati razgovora."
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je u srijedu da "sve ostalo zavisi od toga" jesu li Sjedinjene Države i NATO voljni ozbiljno pregovarati o zahtjevima Rusije. Tvrdio je da dokument NATO-a kao odgovori Rusiji pokazuje "grub i prkosan jezik".
U međuvremenu, parlament u Slovačkoj, članici NATO-a, u srijedu je odobrio odbrambeni vojni sporazum sa Sjedinjenim Državama, sličan paktovima koje Washington ima s drugim saveznicima u NATO-u.
Ugovor, koji je prošle sedmice potpisao američki državni sekretar Antony Blinken, omogućuje američkoj vojsci korištenje dvije slovačke zračne baze tokom 10 godina, dok će Slovačka od SAD-a dobiti 100 miliona dolara za njihovu modernizaciju.
Slovački premijer Eduard Heger rekao je da će sporazum "značajno poboljšati našu bezbjednost", iako njegovi protivnici tvrde da bi mogao ugroziti suverenitet zemlje.
Pristajajući na sporazum, Blinken je rekao da neće stvoriti stalne američke baze ili stalnu prisutnost trupa u Slovačkoj.