Amir Zukić biši visoki funkcioner Stranke demokratske akcije (SDA) i Nikola Špirić aktivni visoki funkcioner Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) su sankcionirani u skladu sa Zakonom o odobravanju sredstava za Državni sekreterijat, međunarodne operacije i povezane programe (Department of State, Foreign Operations, and Related Programs Appropriations Act).
Ključan dio tog zakona je sekcija pod nazivom „Antikleptokratija i ljudska prava“, gdje piše da „Službenicima stranih vlada i članovima uže porodice o kojim Državni sekretar ima vjerodostojne podatke o umiješanosti u značajnu korupciju, uključujući korupciju vezanu za eksploataciju prirodnih resursa ili grubih kršenja ljudskih prava će biti zabranjen ulazak u Sjedinjene Države“
Nikola Špirić je na ovu listu dospio u septembru 2018. godine. Ipak, to nije zaustavilo njegov politički put. Danas je delegat u Domu naroda BiH, a domaće pravosudne institucije nisu ispitale i razjasnile podatke koje o Špirićevoj umiješanosti u korupciju imaju Sjedinjene Američke Države.
Amir Zukić na listu je dospio 29. maja. 2020. Već tri godine njemu se pred Općinskim sudom u Sarajevu, sa grupom drugih sudi, za korupciju i nezakonito zapošljavanje u javnim preduzećima.
U optužnici je navedeno je da su Amir Zukić i Safet Bibić tokom 2016. godine organizovali grupu koja je pronalazila osobe koje su spremne da daju novac za zaposlenje u podružnicama Elektroditribucije pri Elektroprivredi BiH. Nakon toga su koristeći svoj utjecaj preko jednog od direktora u Elektroprivredi BiH, Eseda Džananovića, koji se tereti za zloupotrebu položaja, realizirana nezakonita zapošljavanja u tom preduzeću.
Suđenje prati Balkanska istraživačka mreža BiH.
U Sjedinjenim Američkim Državama postoje dvije kategorije tzv. crnih lista, „Public“ (javna) ili „Private“ (tajna).
Javno označenih osoba, poput Zukića i Špirića, ima oko 150. Među njima su četiri visoka vojna zvaničnika Burme zbog ubistava Rohindža, 13 državljana El Salvadora zbog ubistava šest katoličkih svećenika i 17 Saudijaca zbog ubistva Jamala Khashoggija.
Milorad Dodik, član Predsjedništva i šef SNSD-a je na drugom spisku - spisku ministarstva finansija. Dodikove sankcije su mnogo šire (na primjer zabranjuje se američkim državljanima da posluju sa njim) i zahtijevale su odobrenje ne samo State Departmenta, nego kompletnog obavještajnog sektora SAD i brojnih drugih ministarstava. Sam proces uvođenja tih sankcija obično traje oko godinu dana.
Špirić i Zukić su sankcionisani po kraćem postupku. Dovoljno je bilo da State Department donese odluku o zabrani ulaska u SAD.
U izvještaju iz marta 2019. State Department je ukazivao na korupciju među političarima Bosne i Hercegoovine.
"Struktura vlasti na više nivoa daje korumpiranim zvaničnicima više mogućnosti da traže "naknade za usluge", posebno u institucijama lokalne uprave.", navedeno je.
POGLEDAJTE JOŠ: State Department: Koruptivni bh. zvaničnici prolaze bez kazniI nekoliko mjeseci kasnije State Department je u izvještaju o investicijskoj klimi u svijetu još jednom ukazao na korupciju u BiH.
POGLEDAJTE JOŠ: State Department: Korupcija i dalje preovladava u BiHPrema indeksu Transparency internationala koji mjeri korupciju u 198 zemalja svijeta Bosna i Hercegovina je na 101. mjestu i u zadnjoj godini zabilježila je pad od 12 mjesta.
Kao jednu od najvećih prepreka za "pročišćavanje" korupcije u Bosni i Hercegovini eksperti navode pravosudni sistem koji je pod kontrolom korumpiranih političara.