Zukić, Špirić, Dodik: Kako i zašto SAD sankcioniraju korumpirane zvaničnike stranih vlada

State Department Building

Sjedinjene Američke Države imaju više načina sankcioniranja zvaničnika stranih vlada za koje State Department ima dokaze da su umiješani u korupciju ili kršenje ljudskih prava. Jedan od načina, javno ukazivanje, upotrijebljeno je u zadnjem slučaju Amira Zukića iz Bosne i Hercegovine, bivšeg visokog funkcionera Stranke Demokratske Akcije.

Amir Zukić biši visoki funkcioner Stranke demokratske akcije (SDA) i Nikola Špirić aktivni visoki funkcioner Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) su sankcionirani u skladu sa Zakonom o odobravanju sredstava za Državni sekreterijat, međunarodne operacije i povezane programe (Department of State, Foreign Operations, and Related Programs Appropriations Act).

Amir Zukić, bivši Generalni sekretar SDA

Ključan dio tog zakona je sekcija pod nazivom „Antikleptokratija i ljudska prava“, gdje piše da „Službenicima stranih vlada i članovima uže porodice o kojim Državni sekretar ima vjerodostojne podatke o umiješanosti u značajnu korupciju, uključujući korupciju vezanu za eksploataciju prirodnih resursa ili grubih kršenja ljudskih prava će biti zabranjen ulazak u Sjedinjene Države“

Nikola Špirić je na ovu listu dospio u septembru 2018. godine. Ipak, to nije zaustavilo njegov politički put. Danas je delegat u Domu naroda BiH, a domaće pravosudne institucije nisu ispitale i razjasnile podatke koje o Špirićevoj umiješanosti u korupciju imaju Sjedinjene Američke Države.

Nikola Špirić, visoki funkcioner SNSD-a

Amir Zukić na listu je dospio 29. maja. 2020. Već tri godine njemu se pred Općinskim sudom u Sarajevu, sa grupom drugih sudi, za korupciju i nezakonito zapošljavanje u javnim preduzećima.

U optužnici je navedeno je da su Amir Zukić i Safet Bibić tokom 2016. godine organizovali grupu koja je pronalazila osobe koje su spremne da daju novac za zaposlenje u podružnicama Elektroditribucije pri Elektroprivredi BiH. Nakon toga su koristeći svoj utjecaj preko jednog od direktora u Elektroprivredi BiH, Eseda Džananovića, koji se tereti za zloupotrebu položaja, realizirana nezakonita zapošljavanja u tom preduzeću.

Suđenje prati Balkanska istraživačka mreža BiH.

U Sjedinjenim Američkim Državama postoje dvije kategorije tzv. crnih lista, „Public“ (javna) ili „Private“ (tajna).

Javno označenih osoba, poput Zukića i Špirića, ima oko 150. Među njima su četiri visoka vojna zvaničnika Burme zbog ubistava Rohindža, 13 državljana El Salvadora zbog ubistava šest katoličkih svećenika i 17 Saudijaca zbog ubistva Jamala Khashoggija.

Milorad Dodik, član Predsjedništva i šef SNSD-a je na drugom spisku - spisku ministarstva finansija. Dodikove sankcije su mnogo šire (na primjer zabranjuje se američkim državljanima da posluju sa njim) i zahtijevale su odobrenje ne samo State Departmenta, nego kompletnog obavještajnog sektora SAD i brojnih drugih ministarstava. Sam proces uvođenja tih sankcija obično traje oko godinu dana.

Špirić i Zukić su sankcionisani po kraćem postupku. Dovoljno je bilo da State Department donese odluku o zabrani ulaska u SAD.

U izvještaju iz marta 2019. State Department je ukazivao na korupciju među političarima Bosne i Hercegoovine.

"Struktura vlasti na više nivoa daje korumpiranim zvaničnicima više mogućnosti da traže "naknade za usluge", posebno u institucijama lokalne uprave.", navedeno je.

POGLEDAJTE JOŠ: State Department: Koruptivni bh. zvaničnici prolaze bez kazni

I nekoliko mjeseci kasnije State Department je u izvještaju o investicijskoj klimi u svijetu još jednom ukazao na korupciju u BiH.

POGLEDAJTE JOŠ: State Department: Korupcija i dalje preovladava u BiH

Prema indeksu Transparency internationala koji mjeri korupciju u 198 zemalja svijeta Bosna i Hercegovina je na 101. mjestu i u zadnjoj godini zabilježila je pad od 12 mjesta.

Kao jednu od najvećih prepreka za "pročišćavanje" korupcije u Bosni i Hercegovini eksperti navode pravosudni sistem koji je pod kontrolom korumpiranih političara.