Kina uvodi milicije u državnim preduzećima

Fotografija koju je objavila novinska agencija Xinhua, kineski predsjednik Xi Jinping, naprijed centar, 8. novembra 2022. pregledava komandni centar Centralne vojne komisije.

U onome što je naizgled bio mali korak krajem prošlog mjeseca, kinesko ministarstvo odbrane potvrdilo je stalni napor da se jedinice narodnih oružanih snaga, ili milicije, ugrade u državna preduzeća.

Ali kineski stručnjaci kažu za Glas Amerike da potvrđivanje ministarstva može biti više nego što se na prvi pogled čini.

Neki stručnjaci kažu da bi taj pritisak mogao naglasiti napore Kine da se pripremi za potencijalni sukob oko Tajvana. Drugi vide vezu između zabrinutosti kineskih vlasti zbog socijalnih nemira kako ekonomija slabi i želje za strožom kontrolom društva.

Na jednom mjesečnom brifingu Ministarstva odbrane 26. oktobra, glasnogovornik Wu Qian rekao je da su napori dio kineskog pristupa nacionalnoj obrani i da su milicije dostupne za sve, od velike mobilizacije do odgovora na prirodna katastrofa.

„Jedinice narodnih oružanih snaga u državnim preduzećima su komponenta nacionalnog odbrambenog sistema, to je partijsko odjeljenje za oružani rad unutar preduzeća, kao i vladino ogranak za regrutaciju unutar preduzeća“, rekao je Wu.

Wu nije rekao koliko je državnih preduzeća nedavno osnovalo jedinice niti elaborirao zašto se to pitanje ponovo pojavljuje. Krajem septembra, šangajski Jiefang Daily i popularna internet stranica The Paper izvijestili su o osnivanju milicije u Shanghai Municipal Investment Group, kineskom državnom fondu za bogatstvo SOE šangajske vlade i drugima.

Prema kineskim medijima, jedinice su ove godine osnovane u najmanje 23 državna preduzeća širom zemlje, od kojih devet u Wuhanu.

Ugrađivanje milicija u državna preduzeća i tkanje jedinica narodnih oružanih snaga u tkivo društva nije novo. Kinesko oslanjanje na milicije dostiglo je vrhunac tokom turbulentne vladavine Mao Cetunga kada je bilo više od 30 miliona pripadnika milicije širom zemlje. U 1980-im, kada se Kina više fokusirala na reforme i izgradnju svoje ekonomije, broj je počeo da se smanjuje na oko 8 miliona, navodi se u članku objavljenom u pekinškom Xinjingbaou u decembru 2011., pozivajući se na izvore iz Ministarstva odbrane.

June Teufel Dreyer, politikolog i specijalista za Kinu na Univerzitetu u Miamiju, vidi ovaj potez kao pokušaj da se pooštri vlast Komunističke partije Kine nad državnim preduzećima.

„I da se svi potencijalni disidenti budu upozoreni da su pod nadzorom“, rekao je Dreyer.

Grant Newsham, penzionisani pukovnik američkih marinaca koji je također radio kao američki diplomata u istočnoj i južnoj Aziji, rekao je da je također vrijedno razmotriti širi kontekst Xi Jinpingovih napora da konsolidira i pooštri kontrolu otkako je preuzeo vlast.

„Ta kontrola u konačnici zavisi od potencijalne ili stvarne upotrebe nasilja i zastrašivanja“, napomenuo je on. “Posjedovanje ovih jedinica oružanih snaga u državnim preduzećima proširuje i pooštrava kontrolu, kao i psihološku prijetnju nasiljem.”

Newsham dodaje da osnivanje jedinica u državnim preduzećima nije jedini nedavni primjer da Peking pooštrava društvenu kontrolu nad Kinezima i strancima.

Kina je nedavno proširila svoj zakon o kontrašpijunaži, koji je stupio na snagu 1. jula. U avgustu je Ministarstvo državne sigurnosti pozvalo javnost da se pridruži vlastima u obavljanju kontrašpijunažnog posla otvarajući kanale za prijavljivanje sumnjivih aktivnosti.

„I čini se da se Xi sprema za rat; nove 'jedinice' u državnim preduzećima pomažu da se Kina održi na ratnoj osnovi, bez ikakvog nazadovanja", dodao je Newsham.

Rastuća neizvjesnost

Više od rata, neki kineski stručnjaci vjeruju da je taj pritisak u velikoj mjeri vođen onim što se dešava kod kuće. Otkako je Xi prošle godine započeo svoj treći mandat koji krši norme, suočio se s nizom izazova i neuspjeha.

Prošlog decembra, Kina je doživjela proteste širom zemlje zbog drakonskih karantina zbog COVID-19, čije razmjere ova zemlja nije vidjela od Tiananmena i protesta širom zemlje 1989., koji su doveli do krvavog gušenja.

Kineska ekonomija nastavlja da se bori, a nezaposlenost mladih je toliko visoka da su vlasti prestale da objavljuju brojke.

“Postoje i izvještaji o smanjenju plata, beneficijama i otpuštanjima u državnim preduzećima, što doprinosi novonastaloj socio-ekonomskoj napetosti. Ovo ne može pomoći da se vlasti ne osjećaju nesigurno, rekao je kinesko-američki društveni naučnik Cheng Xiaonong.

Istorija se ponavlja

Cheng i Wan Runnan, vodeći kineski zagovornik ljudskih prava i osnivač Sitong Group, najpoznatijeg konglomerata kompjuterske elektronike u Pekingu 1980-ih, prisjećaju se uloge oružanih snaga koje su igrale u pomaganju Komunističkoj partiji da uspostavi svoje temelje iu ruralnim i urbana područja nakon što je partija dobila vlast 1949.

Suzbijanje antikomunističkih pobuna i osiguranje da svi drže partijsku liniju - često putem nasilja - bili su ključne karakteristike ovih grupa, rekli su za Glas Amerike.

Cheng je 1980-ih radio u pekinškim istraživačkim centrima za reformu prije nego što je odlučio živjeti u egzilu u Sjedinjenim Državama. Wan, kojeg je Peking označio kao jednog od ključnih pristalica prodemokratskog pokreta iz 1989., živi u egzilu u Francuskoj.

“Ponekad ove grupe imale su oružje, a drugi put su koristili štapove i drugi alat” protiv svojih suseljana i kolega radnika u fabrici, rekao je Čeng u telefonskom intervjuu za Glas Amerike.

Ove grupe odgovaraju i lokalnim vlastima i vojnim ustanovama poznatim kao vojni distrikti ili podokruzi koji nadgledaju različite dijelove zemlje, dodao je.

Jedinicu milicije Shanghai Municipal Investment Group, na primjer, nadgleda Narodnooslobodilačka vojska u Šangaju.

Minbing, ili narodne milicije, su pod jurisdikcijom grupa Narodnih oružanih snaga, ili renwubu, i jedan su od tri stuba kineskih oružanih snaga, prema kineskom zakonu o nacionalnoj odbrani. Druge dvije su Narodnooslobodilačka vojska i Narodna oružana policija.

Ovi stanovnici-vojnici su dizajnirani da budu ugrađeni u populaciju, vezani za radne jedinice i obavljaju redovne poslove, prema kineskim vojnim publikacijama.

Od njih se očekuje da “rade zajedno sa osnovnim organizacijama na prikupljanju obavještajnih podataka i informacija, otklanjanju i/ili uklanjanju sigurnosnih zabrinutosti u fazi razvoja”, navodi se u eseju objavljenom o kineskim vojnim poslovima u okviru konglomerata PLA Daily.

„Neposredna blizina takozvanih građana ili radničkih milicija sa kolegama radnicima daje im mogućnost da pomno prate šta njihovi kolege radnici misle, govore, ko su njihove porodice, itd., što je jedinstvena i važna prednost vlasti u njihovoj šemi usmjereno na kontrolu društva”, rekao je Cheng.

Uloga koju imaju milicije i jedinice oružanih snaga prevazilazi samo državna preduzeća.

U kineskoj provinciji Anhui, istočno od Wuhana i zapadno od Nanjinga i Šangaja, u obavijesti koju je prošle sedmice objavio okrug Xiaoxian navodi se da županija planira instalirati sistem za prepoznavanje lica u skladu s razvojnim potrebama i da je otvoren poziv za kompaniju koja će instalirati sistem.

Ta obavijest, objavljena je na web stranici 30. oktobra, autor je županijska jedinica Narodnih oružanih snage.

U međuvremenu, poglavlje u arhivi provincije Shaanxi objašnjava kako su milicije koje je sponzorirala vlada stavljene na posao u krizi kao što je izbijanje prodemokratskih protesta širom zemlje 1989., koji su doveli do masakra na Tjenanmenu 4. juna i ubijanja i hapšenja osumnjičenih aktivista Kina.

“Tokom političkih nemira u proljeće i ljeto 1989. godine, kako bi spriječili da problemi postanu sve veći i dublji, narodne oružane snage županije su odmah formirale hitne operativne grupe, koje su zauzvrat formirale hitne timove u gradovima i među tvornicama i preduzećima , kako bi se osiguralo da život i rad ostanu uredni”, objašnjava arhivirano poglavlje iz Shaanxi.