Inflacija u SAD skočila na 7,9 posto tokom protekle godine

Cijena goriva na benzinskoj pumpi u Washingtonu, 8. mart 2022.

Inflacija u Sjedinjenim Državama je tokom protekle godine naglo porasla na 7,9 posto - što je najveći rast od 1982. godine - zbog skupljeg goriva, hrane i smještaja.

Povećanje, koje je u četvrtak objavio Sekretarijat za rad, odnosi se na 12 mjeseci zaključno sa februarom i ne obuhvata veći dio rasta cijena nafte i gasa poslije ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

Od tada, prosječna cijena benzina skočila je za oko 62 centa, na 4,32 dolara po galonu (oko 3,8 litara), pokazuju podaci Američkog automobilskog udruženja (AAA).

I prije nego što je rat u Ukrajini dodatno ubrzao rast cijena, snažna potrošnja, solidno povećanje zarada i problemi u lancu snabdijevanja doveli su do rasta inflacije u SAD na najviši nivo u protekle četiri decenije. Cijene stanovanja, koje čine trećinu vladinog indeksa potrošnje, također su naglo porasle, što je trend koji će se vjerovatno nastaviti duže vrijeme.

U vladinom izvještaju takođe se navodi da je inflacija porasla za 0,8 odsto u februaru u odnosu na januar, nakon rasta od 0,6 procenata od decembra do januara.

Za mnoge Amerikance, inflacija je daleko ispred rasta zarada tokom protekle godine, zbog čega im je teže da priušte osnovne potrepštine kao što su hrana, gorivo i kirija.

Rast inflacije je zbog toga glavna politička prijetnja za predsjednika Joea Bidena i demokrate u Kongresu kako se približavaju izbori za oba doma u novembru.

Da bi pokušale da suzbiju rast inflacije, Federalne rezerve (američka Centralna banka) najavile su da će povećati osnovnu kamatnu stopu nekoliko puta ove godine, počevši sa skromnim povećanjem naredne nedjelje. Međutim, također se suočavaju sa složenim izazovom: ako budu previše povećale kamatnu stopu ove godine, postoji opasnost da podriju ekonomiju i možda izazovu recesiju.

Cijene energenata, koje su skočile poslije ruske invazije na Ukrajinu, ponovo su porasle ove nedjelje nakon što je Biden najavio da SAD zabranjuju uvoz nafte iz Rusije. Cijene nafte su u srijedu ipak zabilježile manji pad, ali je neizvjesnost na energetskim tržištima toliko velika, da nije poznato da li će se taj trend nastaviti.

Ako se Evropa pridruži SAD i Velikoj Britaniji i zabrani uvoz ruske nafte, analitičari procjenjuju da bi cijene mogle da dostignu i 160 dolara po barelu.

Međutim, Bijela kuća saopštila je u četvrtak da očekuje da povećanje cijena benzina i energije, izazvano ruskom invazijom, bude privremeno.

"Očekujemo da će cijene gasa i energije porasti. Predsjednik je to jasno saopštio američkoj javnosti. Također, vjerujemo da će biti privremeno i da neće biti dugoročno. Također, nema sumnje da će inflacija možda biti veća narednih nekoliko mjeseci nego što bi bila bez invazije predsjednika Putina i Rusije na Ukrajinu, naročito zbog skuplje energije", navela je portparolka Jen Psaki.

Ekonomske posljedice ruskog rata protiv Ukrajine promijenile su očekivanja mnogih ekonomista i Federalnih rezervi da će inflacija početi da pada tokom proljeća.

Međutim, ako cijene goriva ostanu na trenutnim nivoima, ekonomista Eric Vinograd procjenjuje za agenciju AP da bi inflacija mogla da poraste i na 9 posto u martu i aprilu.

Inflacija je rasla i ptije ruske invazije i proširila se na mnoge ekonomske sektore u SAD. Cijene mnogih proizvoda su skočile zbog velike potražnje, a malih zaliha. Većina ekonomista ipak smatra da je je rast američke privrede dovoljno snažan da je nova recesija malo vjerovatno, čak i sa velikom inflacijom.