Dodik, koji ove sedmice boravi Rusiji, u razgovoru za Russia Today je rekao kako je sretan što se još jednom susreo sa Putinom i da mu je poželio da ostvari sve pobjede, a koje su ujedno i pobjede Republike Srpske, jednog od dva entiteta Bosne i Hercegovine.
„Mi vjerujemo da je Rusija na pravoj strani slobode naroda, ljudi i država. Predsjednik Putin u tom smislu ostvaruje važnu misiju ovog vremena”, rekao je Dodik za Russia Today u gradu Kazan.
Kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, Putin je to nazvao „specijalnom vojnom operacijom” sa ciljem „denacifikacije” i „demilitarizacije” susjedne zemlje.
Zvaničnici Kremlja, kao i Dodik, rat u Ukrajini nazivaju „specijalnom vojnom operacijom”.
O ruskoj ratnoj propagandi i štetnom ruskom utjecaju u Bosni i Hercegovini danas se govorilo u Sarajevu povodom druge godišnjice rata u Ukrajini.
„U tom kontekstu, najčešći narativ Ruske Federacije je da su zapadne zemlje krive za rusku invaziju na Ukrajinu”, kaže Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine. „Tako se pokušava prebaciti odgovornost na EU i NATO te se podriva povjerenje i stvara euroskepticizam u BiH.”
Otpravnik poslova ukrajinske ambasade u Bosni i Hercegovini Yaroslav Simonov je tokom konferencije rekao: „Ruska propaganda, kako mi vidimo, želi se širiti i na ove prostore.”
Prema podacima UN-a, u Ukrajini je ubijeno najmanje 10.000 civila, dok je oko 6,5 miliona Ukrajinaca utočište potražilo širom svijeta, a oko 3,7 miliona ljudi je prisilno raseljeno unutar zemlje.
Nakon svrgavanja Viktora Janukoviča sa pozicije predsjednika Ukrajine 2014. godine, Rusija kreće u nezakonito pripajanje poluostrva Krim.
„Janukovič je bio ta marioneta, figura Moskve, koja se nadala da će ga iskoristiti kao osobu da zadrži Ukrajinu na ruskoj uzici”, rekla je ranije za AP Kateryna Zarembo, analitičarka u kijevskom think tanku, New Europe Center. „Kada je pobjegao, Kremlju je postalo jasno da gube Ukrajinu.”
Osam godina kasnije, Rusija pokreće rat koji ulazi u treću godinu.
Dodik se želi predstaviti kao najlojalniji Putinov igrač na Zapadnom Balkanu, kažu stručnjaci
Dodik tokom susreta sa Putinom u Kazanu 21. februara 2024.
Dodikova ovosedmična turneja po Bjelorusiji i Rusiji uključivala je susrete sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom i Vladimirom Putinom i nastojanja da dokaže kako Republika Srpska nije međunarodno izolirana.
Putinu se pohvalio da Republika Srpska ne želi da Bosna i Hercegovina postane NATO članica i da odbija prihvatiti sankcije koje Zapad uvodi Rusiji zbog rata u Ukrajini.
Bosna i Hercegovina se pridružuje sankcijama Evropske unije. Ali, prema ranijem izvještaju Radija Slobodna Evropa i drugih medija, sankcije nisu učinkovite zbog blokada političara iz Republike Srpske.
Političari iz Republike Srpske miniraju put Bosne i Hercegovine u NATO što je, po ocjeni mnogih analitičara, i cilj Kremlja, dok Rusija nastoji zaštiti njihove interese na međunarodnom planu.
Dodik je iskoristio sastanak da se požali se predsjedniku Rusije kako je rukovodstvo entiteta Republike Srpske pod američkim sankcijama.
Dodik, kao i Putinova Rusija pod zapadnim su sankcijama – Dodik zbog potkopavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, destabilizacijskih aktivnosti i korupcije, a zvaničnici Kremlja, ruske kompanije i drugi subjekti zbog pokretanja rata u Ukrajini. Zbog ruskog rata u Ukrajini, pod sankcijama se nalazi Bjelorusija njen lider Lukašenko, Putinov saveznik.
Glas Amerike je zatražio komentar od State Departmenta o Dodikovom odlasku u Rusiju. U odgovoru, glasnogovornik State Departmenta navodi kako je Dodikova posjeta je najnoviji primjer koji pokazuje kako je on izoliran od euroatlantske zajednice.
U odgovoru se kaže kako Sjedinjene Države stoje uz narod Bosne i Hercegovine, i podržavaju sigurnu i prosperitetnu budućnost te zemlje u euroatlantskoj zajednici.
Komentarišući ovosedmično Dodikovo putovanje, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo kaže za Glas Amerike da ono pokazuje gdje leži Dodikovo političko i strateško opredjeljenje.
„(…) i pošalje poruka da Vladimir Putin ima izuzetno lojalnog, možda najlojalnijeg, da tako kažemo, političkog aktera u regiji Zapadnog Balkana”, kaže Turčalo.
Dodikovo isticanje savezništva sa Orbanom
Susret Dodika i Orbana u Banja Luci u junu 2023.
Kroz posjete, Dodik je isticao izuzetno dobre odnose koje ima sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
O njemo je vrlo pohvalno govorio u razgovoru i za Russia Today: „Orban je jedan od najjačih savremenih lidera u Evropi, on ima politiku za razliku od drugih zapadnjaka koji prate tuđu politiku.”
Orban stoji iza Dodika po pitanju uvođenja sankcija Evropske unije. Kako bi Evropska unija sankcionisala Dodika potrebna je saglasnost svih članica, a Mađarska je protiv.
Mađarska se nije udaljila od Moskve nakon invazije na Ukrajinu. I dalje kupuje rusku naftu i gas, te kritikuje evropsku pomoć Kijevu.
Analitičar Peter Kreko u razgovoru sa novinarom Glasa Amerike Henryjem Ridgwellom kaže kako je Orban učinio Mađarsku odmetnikom Evrope. Pojašnjava kako se Orbanove veze sa Rusijom i Kinom zasnivaju na geopolitičkoj situaciji.
„Gdje se pojavljuje novi sukob tipa hladnog rata između Kine i Zapada. A Orban želi da igra ulogu mosta između njih. A također se sve više radi o ideji da je zapadni liberalno-demokratski poredak pred kolapsom i da moramo tražiti nove modele, bili oni u Rusiji, bili oni u Kini”, kaže mađarski analitičar Kreko.
Kada se vrati u Bosnu i Hercegovinu, Dodika čeka ispunjene uslova koje Evropska unija traži kako bi otvorila pristupne pregovore.
Rok je kratak - Evropsko vijeće je najavilo kako će o tome raspravljati u martu. Američka ambasada u Sarajevu jasno rekla kako će u slučaju potencijalnog neuspjeha krivac biti Dodik, koji se iz Rusije hvali četvrtim po redu susretu sa Putinom od pokretanja invazije na Ukrajinu.