"Šta god da Putin uradi, ne izgleda da može dugo da preživi", tvitovao je Anders Aslund, švedski ekonomista i bivši ekonomski savjetnik vlada Kirgistana, Rusije i Ukrajine.
Aslund vjeruje da je već očigledno da su u Kremlju vodi velika borba za vlast. Drugi koji smatraju da Putinova pozicija postaje nestabilna ukazuju na javno protivljenje Arkadija Dvorkoviča, dugogodišnjeg zvaničnika ruske vlade i bivšeg vicepremijera, ruskoj invaziji u Ukrajini.
Dvorkovič je za američki časopis "Mother Jones" prošle nedjelje rekao: "Moje misli su uz ukrajinske civile. Ratovi su najgora stvar s kojom neko može da se suoči u životu... uključujući i ovaj rat. Ratovi ne ubijaju samo neprocjenjive živote. Ratovi ubijaju nadu i aspiracije, zamrzavaju ili uništavaju odnose i veze."
Drugi iskusni analitičari koji prate Kremlj još nisu ubijeđeni da je Putin u neposrednoj opasnosti, navodeći da se uglavnom protive oligarsi iz doba Jeljcina koji nemaju veliki politički uticaj i zastrašeni su moćnicima u Putinovom okruženju, poznatim kao "siloviki" koji, kao i ruski lider, dolaze iz bezbjednosnog, obavještajnog ili vojnog sektora.
Ruski predsjednik predsjedava Savjetom za bezbjednost putem video linka ( Foto: Sputnik via AP)
Oni dijele Putinov revanšistički cilj da se povrate teritorije izgubljene za vrijeme raspada Sovjetskog saveza.
"Postoji mišljenje da već ima podjela među pripadnicima elite: bivšim Jeljcinovim oligarsima protiv Putinove konzervativne elite. To nije sukob ili politička borba: to je jednostavno slučaj gdje dva tabora izražavaju suprotne stavove o daljim potezima u trenutnoj situaciji", smatra Tatjana Stanovaja, nezavisna analitičarka i saradnica Karnegi centra u Moskvi.
"Ovi prvi kontrolišu ekonomiju, a drugi politiku. Oligarsi su zastrašeni i pod pritiskom, dok konzervativne elite jašu sa izvučenim mačevima", naglašava Stanovaja.
Dvorkovič je među rijetkim pripadnicima ruske političke elite koji su kritikovali Putinov rat protiv Ukrajine. I po svemu sudeći je već kažnjen zbog toga.
Ruski poslanici su ga odmah označili izdajnikom, a nekoliko dana nakon što je izrazio protivljenje invaziji, podnio je ostavku na položaj direktora Fondacije Skolkovo, organizacije za visoko-tehnološki razvoj koji je uspostavljen da bi se diversifikovala ruska ekonomija i izvan Moskve izgradila ruska verzija američke Silicijumske doline.
Fondacija je također objavila saopštenje u kojem je Dvorkovič osudio zapadne sankcije protiv Rusije i svjetski poredak u kojem je "moguć nacizam i dominacija jedne zemlje nad drugima", što je aluzija na Sjedinjene Države.
Predsjedavajući Savjeta za bezbjednost Rusije Dmitrij Medvedev (Foto: Sputnik via AP)
Osim Dvorkoviča, nijedan visoki zvaničnik povezan sa Kremljom nije iznio stav koji je drugačiji od državnog.
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjedavajući Savjeta za bezbjednost Rusije, bivši ruski predsjednik od 2008. do 2012. i premijer od 2012. do 2020. godine, postaje sve ratoborniji.
Medvedev se više puta predstavljao kao tehnokrata i neko ko zastupa savremenije stavove i smatrao se kao neko ko bi mogao da gaji sumnje u pogledu invazije.
Međutim, pojačao je podršku ratu, a u ponedjeljak je zaprijetio Poljskoj u autorskom članku u kojem je govorio o "imbecilnim" poljskim liderima kao "vazalima" Sjedinjenih Država. Poljsku je opisao kao "najzlobnijeg, najvulgarnijeg i najglasnijeg kritičara Rusije".
Ponovio je i Putinove kritike Zapada zbog, kako ruski lider smatra, umanjivanja uloge Rusije u pobjedi nad nacističkom Njemačkom. Medvedev je optužio Varšavu da iz historije pokušava da izbriše sovjetske "oslobodioce".
"U Poljskoj sanjaju o tome da će zaboraviti Drugi svjetski rat. Prvenstveno sovjetske vojnike koji su porazili fašizam i izbacili osvajače iz poljskih gradova. Fašistička okupacija se otvoreno izjednačuje sa sovjetskom. Teško je imati retoriku koja je više obmanjujuća i odvratna, ali su Poljaci uspjeli u tome" napisao je Medvedev.
Samo mali broj ruskih oligarha i bogatih je izrazio protivljenje invaziji. Milijarder Mihail Fridmen, osnivač najveće privatne banke "Alfa Bank", prvi je pozvao na okončanje "tragedije" i "krvoprolića".
Oleg Deripaska, magnat u industriji čelika, na Telegramu je ranije ovog mjeseca napisao: "Mir je veoma važan. Pregovori moraju da počnu što prije je moguće."
Oleg Tinkov, još jedan bogati bankar, opisao je konflikt kao "nezamisliv i neprihvatljiv".
Uprkos svemu, ukrajinska vojna obavještajna agencija podstiče spekulacije o izgledima da Putin bude zbačen s vlasti u puču u Kremlju.
Direktorat za obavještajne poslove Ministarstva odbrane Ukrajine na Facebooku je tvrdio da ima informacije da se "među ruskom poslovnom i političkom elitom formira grupa uticajnih ljudi koji se protive Vladimiru Putinu".
Aleksandar Bortnikov, šef ruske Federalne bezbjednosne službe, razgovara sa Nikolajem Patruševim, sekretarom Savjeta za bezbjednost.
Nezadovoljni zbog ličnih finansijskih gubitaka izazvanih zapadnim sankcijama, kao i zbog nedostatka vojnog napretka na terenu "njihov cilj je da uklone Putina s vlasti što je prije moguće", tvrdi ukrajinska služba.
Također je identifikovala glavnog ruskog obavještajca, šefa Federalne bezbjednosne službe (FSB) Aleksandra Bortnikova, jednog od pet ključnih članova Putinovog užeg kruga, kao mogućeg nasljednika.
"Poznato je da Bortnikov i neki drugi uticajni pripadnici ruske elite razmatraju razne načine da uklone Putina s vlasti. Trovanje, iznenadna bolest ili druge nesreće nisu isključene", zaključila je ukrajinska agencija.
Ima i nepotvrđenih izvještaja da je Bortnikov sve manje popularan u Kremlju i da ga Putin možda dijelom krivi za nedovoljan napredak ruskih snaga na terenu, s obzirom na to da su borbeni planovi vjerovatno bili napravljeni na osnovu obavještajnih podataka koje je Bortnikov obezbjedio.
Međutim, zbog toga bi takođe mogao da bude diskvalifikovan kao potencijalni nasljednik, među elitom koja zaista želi da Putin ode, rekao je za Glas Amerike neimenovani zapadni bezbjednosni zvaničnik.
Dodao je da "ne vidi da će se bezbjednjaci oko Putina", ljudi kao Bortnikov ili sekretar Savjeta za bezbjednost Nikolaj Patrušev, koji su godinama blisko sarađivali sa ruskim liderom u KGB-u, okrenuti protiv njega.
"Ako Putin ode, idu i oni", rekao je zvaničnik.
Drugi zapadni obavještajni izvori, s kojima je Glas Amerike razgovarao, također su skeptični u pogledu ukrajinskih tvrdnji o puču i sugerišu da su možda iznesene da bi se podstakle sumnje o lojalnosti u vodećim krugovima Putinovog Kremlja.
"Bortnikov je jastreb, lojalni obavještajni aparatčik koji je izašao iz istih sovjetskih krugova kao Putin i rado potiskuje drugačija mišljenja, a čak je pravdao i Staljinovu veliku čistku", rekao je jedan neimenovani zapadni zvaničnik.