U svom možda najvidljivijem pomaku u odnosu na prethodnu administraciju, predsjednik Biden je naredio zaustavljanje izgradnje zida duž granice između SAD-a i Meksika ubrzo nakon preuzimanja dužnosti.
Međutim, veći dio imigracione politike tokom Trumpovih godina traje i dalje. Bidenova administracija zadržala je Title 42, politiku provedenu kao odgovor na pandemiju, koja nalaže brzo protjerivanje migranata kao javnozdravstvenu mjeru, čak i kada je Amerika otvorila svoje kopnene granice prema Meksiku i Kanadi. A nalog federalnog suda prisilio je ponovno uspostavljanje politike bivše administracije, koja je tražioce azila držala na meksičkoj strani granice dok su čekali datume američkog imigracionog suda, poznate kao Protokoli o zaštiti migranata (MPP).
Zagovornici imigracija kažu da je Biden dodao malo čovječnosti u američki imigracioni sistem, ali da ima zasluge za malo šta više od toga.
"Zamolili smo ovu administraciju da [okonča] MPP, Title 42, da pusti djecu i porodice, koje su u pritvoru i da počne mijenjati ne samo narativ, već i da ima proaktivniju strategiju za obnovu procesa azila na granici", rekao je za Glas Amerike (VOA) Fernando Garcia, direktor Granične mreže za ljudska prava u El Pasu u Teksasu. "Ali u praksi, još možemo vidjeti neku vrstu Trumpovog naslijeđa na granici. To se nije promijenilo i razočarani smo što se to još događa."
Američko-meksička granica i tražioci azila
Osim što je okončao izgradnju graničnog zida - potpisni projekat bivšeg predsjednika Donalda Trumpa - Biden je, zapravo, naredio da se MPP zaustavi ubrzo nakon njegove inauguracije u januaru.
Teksas, američka država pod vodstvom republikanaca, koja graniči s Meksikom, tužila je Bidenovu administraciju kako bi zadržala tu politiku. U avgustu je federalni sudija presudio da je Bidenova administracija nepropisno okončala politiku i naredio da se ona ponovo uspostavi.
"Borio sam se da zaštitim našu južnu granicu i pobijedio", rekao je u izjavi u to vrijeme glavni državni advokat Teksasa, Ken Paxton. "Neću dopustiti da sigurnost stanovnika Teksasa bude prepuštena na milost i nemilost nepromišljenom predsjedniku."
Migranti iz Brazila prolaze kroz rupu u graničnom zidu kako bi stigli do Sjedinjenih Država.
Dok je ulagala žalbu na presudu, Bidenova administracija ponovno je implementirala politiku 6. decembra, nakon što je Meksiko pristao primiti vraćene migrante.
Dok je Bijela kuća nastojala ukinuti MPP, isto se ne može reći za Title 42, koji je Bidenova administracija odlučila zadržati od početka.
Od 20. marta 2020. stotine hiljada migranata, koji traže azil u Sjedinjenim Državama, protjerano je u svoje matične zemlje. Implementiran i nametnut kao opšta politika od strane Trumpove administracije, Title 42 izmijenjen je pod Bidenom kako bi omogućio humanitarna izuzeća, u slučajevima maloljetnika bez pratnje i porodica s malom djecom.
Analitičarka Instituta za migracijsku politiku Jessica Bolter rekla je da je zadržavanje politike "najviše uticalo na ljude koji dolaze na granicu". Dodala je: "Naravno, sada imamo i MPP dodan toj mješavini."
Izbjeglice
Tokom Trumpove četiri godine na vlasti, godišnji limit za prihvat izbjeglica u SAD smanjen je sa 85.000 na 15.000.
Biden je u početku zadržao ograničenje broja izbjeglica na 15.000, najniže u modernoj istoriji SAD-a, što je izazvalo negodovanje demokratskih saveznika na Capitol Hillu. U maju je administracija promijenila smjer i podigla gornju granicu na 62.500. (Ukupan broj primljenih izbjeglica u SAD iznosio je samo 11.411 za fiskalnu godinu 2021., koja je završila 30. septembra.)
Administracija je od tada podigla gornju granicu za izbjeglice za 2022. na 125.000. Ipak, stvarni prijemi i dalje kasne, a Bijela kuća je priznala da će "cilj [od 125.000 primljenih] biti teško postići" unatoč Bidenovoj odlučnosti da "obnovi" program i ponovo uspostavi "američku predanost zaštiti najranjivijih i da stoji kao svetionik slobode i utočište svijetu."
Prioriteti provedbe
Dok je rekordna migracija na američko-meksičku granicu privukla najveću pažnju tokom prve godine Bidenove vlasti, istraživači kažu da se malo toga promijenilo u načinu provođenja na federalnoj granici.
Prema Bolteru, "stvarno dramatične promjene" se vide u unutrašnjoj provedbi i kako je američka imigraciona i carinska služba (ICE) promijenila prioritet hapšenja kako bi se fokusirala na imigrante bez dokumenata, koji predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili javnoj sigurnosti. Za vrijeme Trumpove administracije, svaki imigrant koji bez odobrenja živi u SAD-u mogao je biti podvrgnut hapšenju i deportaciji.
"Ovo su promjene koje utiču na način na koji imigraciona populacija u SAD-u živi svoj svakodnevni život", rekao je Bolter. "Bidenova administracija postavila je nove prioritete provedbe ICE-a, koji sužavaju populaciju koja je na meti hapšenja ili deportacije. Zbog toga se u slučaju velike većine neovlaštenih imigranata, koji žive u SAD-u, ukida prioritet za izvršenje."
Maloljetnik iz Hondurasa, koji privremeno živi u skloništu za migrante El Caminante, nosi američki šešir u Palenqueu, Meksiko, 26. marta 2021.
Bidenova administracija, takođe, je djelovala kako bi spriječila ICE da izvrši hapšenja na sudovima, te je ograničila pritvor trudnica.
"I vjerojatno jedan od najznačajnijih koraka koje su poduzeli u području izvršenja je okončanje masovnih operacija izvršenja na radnom mjestu", dodao je Bolter.
Legalna imigracija
Nakon više od godinu dana zatvaranja, američke ambasade i konzulati diljem svijeta ponovno su otvorili termine za imigrantske i neimigrantske vize. Ipak, zbog kontinuirane pandemije COVID-19, takve usluge ostaju ograničene.
U novembru je State Department objavio da više od 460.000 ljudi čeka na razgovore, dodajući opsežan zaostatak onih koji žele podnijeti zahtjev za legalni boravak u SAD-u i druge kategorije.
Služba za državljanstvo i imigraciju SAD-a, agencija odgovorna za američki sistem naturalizacije, napravila je promjene pod Bidenom.
Agencija je u svojim publikacijama zamijenila riječ "vanzemaljac" – koju neki smatraju pogrdnom – s "nedržavljanin" ili "nedokumentovani nedržavljanin" i obvezala se da će imigracione obrasce učiniti "tačnijim, na vrijeme i lakšim za razumijevanje".
Imigraciono zakonodavstvo stagnira
Prvog dana svog mandata, predsjednik Biden je predstavio sveobuhvatnu reformu zakona o imigraciji, Zakon o državljanstvu SAD-a iz 2021., koji je uključivao 8-godišnji put do državljanstva za procijenjenih 11 miliona imigranata bez dokumenata u SAD-u.
Nacrt zakona tek treba da izglasaju Predstavnički dom i Senat, a na Capitol Hillu se smatra da je gotovo mrtav.
Zasebno, demokrati u Senatu su u više navrata nastojali dodati elemente imigracijske reforme na ogroman račun za potrošnju mreže socijalne sigurnosti. U svakom slučaju, senatski parlamentarac presudio je da mjere useljavanja ne spadaju u račune o potrošnji koje mogu proći prostom većinom glasova.
Kao rezultat toga, legislacija o reformi useljeništva trebaće podršku tri petine većine kako bi napredovala u Senatu od 100 članova, gdje demokratski klub ima samo 50 članova, a republikanci su ujedinjeni u osporavanju reformskih prijedloga demokrata.
S obzirom na to da demokrati kontrolišu obe izabrane grane američke vlade, nesposobnost Washingtona da reformiše američki imigracioni sistem, koji je često kritikovan, gorka je pilula za zagovornike.
"Naša nada, naš zahtjev i naša očekivanja bili su da ova nova administracija donose novi zrak u pogledu imigranata i useljeničke politike s humanijim pristupom useljavanju, i vjerovali smo u to", rekao je za Glas Amerike (VOA) Garcia, iz Granične mreže za ljudska prava.
Dok su zagovornici imigracije razočarani što Bidenova administracija nije učinila više da se okrene od Trumpove politike, republikanci krive predsjednika za dugotrajni porast migranata na granici, rekavši da je njegova poruka navela ljude u Srednjoj Americi i drugdje da vjeruju da su američke granice otvorene za pridošlice.