"Vi ste model interoperabilnosti", rekao je Austin. "Radite rame uz rame svaki dan, brinete jedni o drugima, podržavate jedni druge i radite na nekim vrlo važnim pitanjima sigurnosti."

Sjedinjene Države i Kenija potpisale su u ponedjeljak petogodišnji odbrambeni sporazum usmjeren na jačanje protivterorističkih napora u istočnoj Africi i podupiranje napora Kenije da preuzme vodstvo u sigurnosnoj misiji na Haitiju.

Austin je rekao da su Sjedinjene Države "zahvalne Keniji za njezino vodstvo u rješavanju sigurnosnih izazova u regiji i diljem svijeta" i zahvalio zemlji na njezinoj spremnosti da preuzme vodstvo multinacionalnih sigurnosnih snaga u borbi protiv nasilja bandi na Haitiju.

Rekao je da će Bidenova administracija raditi s Kongresom kako bi osigurala 100 milijuna dolara financiranja koje je obećala za misiju na Haitiju prošlog tjedna na marginama Opće skupštine UN-a.

"Sjedinjene Države spremne su podržati tu važnu misiju pružanjem snažne financijske i logističke pomoći", rekao je.

Austin je pozvao druge nacije da slijede primjer Kenije i osiguraju više osoblja, opreme, podrške, obuke i financiranja za planiranu multinacionalnu sigurnosnu misiju na Haitiju.

Kenija je obećala poslati 1.000 sigurnosnih službenika na Haiti kako bi se suprotstavili nasilju bandi koje je poraslo nakon atentata na predsjednika Haitija Jovenela Moisea u srpnju 2021.

Sigurnosnu misiju, koju tek treba odobriti Vijeće sigurnosti UN-a, zatražio je haićanski premijer Ariel Henry prošlog listopada.

„Ovi projekti će učiniti američku željeznicu bezbjednijom, pouzdanijom i otpornijom, pružajući opipljive koristi desetinama zajednica u kojima se nalaze željeznice i ojačaće lanac snabdijevanja za cijelu zemlju“, naveo je u saopštenju Pete Buttigieg.

Tim novcem se finansira 70 projekata u 35 država i Washingtonu. Bezbjednost željeznica postala je ključna briga širom zemlje otkako je voz sa opasnim hemikalijama iskočio iz šina i zapalio se u mjestu Istočna Palestina u državi Ohio, u februaru ove godine.

Predsjednik Biden naložio je saveznim agencijama da za nesreću pozovu na odgovornost operatera voza, kompaniju „Norfolk Southern”, ali je paket predloženih reformi bezbjednosti željeznice „zapeo” u Senatu, gdje zakon još čeka na glasanje.

Bijela kuća također tvrdi da bi moguće zatvaranje vlade zbog poteza republikanaca u Predstavničkom domu ugrozilo bezbjednost na željeznici.

Projekti obuhvataju nadogradnju kolosijeka i popravke mostova, poboljšanje povezanosti između željeznica i pravljenja ruta manje osjetljivih na ekstremne vremenske uslove.

Među projektima je onaj vrijedan 178,4 miliona dolara za obnavljanje putničkih linija u dijelovima Alabame, Louisiane i Mississippija duž Meksičkog zaliva, prvi put od uragana Katrina 2005.

„Ovo je značajna prekretnica, koja predstavlja godine predanih napora da se ponovo povežu naše zajednice poslije razornog uragana Katrina”, rekao je republikanski senator iz države Mississippi Roger Wicker.

„Obnavljanje putničkih željezničkih usluga stvoriće radna mjesta, poboljšati kvalitet života i ponuditi zgodnu opciju putovanja za turiste, doprinoseći ekonomskom rastu i vitalnosti našeg regiona”, rekao je on.

Ova sredstva bi trebalo da omoguće obnavljanje putničkih usluga na obali Meksičkog zaliva pošto je Nacionalna željeznička kompanija „Amtrak” prošle godine postigla sporazum sa kompanijama „CSKS” i "Norfolk Southern” prugama da se omogući putničkim vozovima da nastave da koriste pruge koje su u vlasništvu teretnih željeznica.

„Borimo se da putničke vozove vratimo na obalu Meksičkog zaliva otkako ih je uragan Katrina izbacio iz mreže. To putovanje bilo je ispunjeno preprekama i frustracijama, ali i trenucima radosti, gdje su lokalni i nacionalni predstavnici mogli da se okupe oko vizije povezanijeg regiona”, rekao je Jim Mathews, predsjednik i izvršni direktor Udruženja putnika željeznice.

Prema planu, oko 72,8 miliona dolara opredijeljeno je za rekonstrukciju pruge „Palous River & Coulee Citi” i prateće infrastrukture u državi Washington, kako bi mogli da saobraćaju moderni vagoni.

Projekat u Kentuckyju će dobiti 29,5 miliona dolara za poboljšanje 450 kilometara pruge „Paducah & Louisville” i druge infrastrukture.

U Tennesseu će stići pomoć od 23,7 miliona dolara za nadogradnju oko 42 mosta na 10 različitih pruga kratkih linija.

Predsjedavajući Kevin McCarthy pokušao je da izbjegne taj scenario kada je, tokom proljeća, postigao načelni dogovor sa demokratskim predsjednikom Joem Bidenom o budžetu. Međutim, neki članovi njegove stranke prijete da će ga smijeniti ako ne podrži oštrije budžetske rezove, koji će sigurno biti odbačeni u Senatu gdje demokrate imaju većinu glasova.

Stotine hiljada federalnih radnika biće na prinudnom odmoru, a niz usluga, od finansijskog nadzora do medicinskih istraživanja, biće suspendovano ukoliko Kongres ne odobri finansije za novu fiskalnu godinu, koja počinje 1. oktobra.

Kongres obično propusti taj rok, i usvaja privremene rezolucije o potrošnji kako bi izbjegao poremećaje u radu vlade dok traju pregovori o buždetu.

Međutim, McCarthy do sada nije uspio da prikupi podršku za privremeno produženje finansiranja rada vlade pošto je grupa predstavnika tvrde republikanske struje odbila da sarađuje sa njim. Republikanci kontrolišu Predstavnički dom tijesnom većinom od 221 prema 212 glasova.

McCarthy je, za sada, stavio na stranu privremenu mjeru, i umjesto toga će staviti na glasanje prijedloge zakona koji odražavaju prioritete konzervativaca.

Kada se Predstavnički dom sastane u utorak, članovi će razmatrati čeitir zakona o potrošnji u novoj fiskalnoj godini, kojima bi se uvele nove restrikcije na pristup abortusu, poništila Bidenova klimatska inicijativa u vrijednosti od 11 milijardi dolara, i nastavila izgradnja zida na američko-meksičkoj granici, što je bio zaštitni znak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

McCarthy kaže da su zakonodavci koji su prošle nedjelje blokirali prijedloge zakona o državnoj potrošnji sada spremniji na saradnju.

"Po svemu sudeći, sada su spremni da sarađujemo i to je možda prilika za nas", rekao je novinarima u ponedeljak.

Te zakonske prijedloge će skoro sigurno odbiti Senat, a Bijela kuća je saopštila da bi Biden uložio veto na dva ta zakona.

McCarthy se nada da će inicijativa dovesti do atmosfere dobre volje što bi mu omogućilo da usvoji privremenu mjeru kojom bi se izbjeglo zatvaranje vlade.

Međutim, kongresmen Mat Gaetz, istaknuti McCarthyjev protivnik, u nedjelju je rekao da neće podržati prijedlog o privremenom finansiranju, čak i ako to dovede do zatvaranja vlade.

"Ako Sekretarijati za rad i obrazovanje moraju da se zatvore nekoliko dana dok ne dovedemo u red budžetske prijedloge, to svakako nije optimalno, ali mislim da je bolje nego da nastavimo ovim putem", izjavio je za televiziju Fox news.

Još jedna pripadnica tvrde struje u Predstavničkom domu, Marjorie Taylor Greene, saopštila je da čak neće podržati ni stavljanje prijedloga o potrošnji na raspravu, zato što uključuju pomoć Ukrajini.

Greene i drugi članovi konzervativnog Kokusa slobode u Predstavničkom domu zalažu se za smanjenje potrošnje vladinih agencija na 1,47 biliona, što je 120 milijardi dolara manje nego što su Biden i McCarthy dogovorili u svom majskom kompromisu.

To je samo djelić ukupnog američkog budžeta koji bi mogao da iznosi 6,4 biliona dolara za ovu fiskalnu godinu. Članovi Kongresa ne razmatraju smanjenje troškova popularnih programa beneficija kao što su socijalno osiguranje i Medicare (program federalnog zdravstvenog osiguranja za starije od 65 godina), za koje se vjeruje da će dramatično rasti kako američka populacija stari.

Za to vrijeme, Senat je za utorak zakazao glasanje o privremenoj mjeri za finansiranje vlade. Ukoliko bude usvojena, to bi moglo da prinudi McCartyja da se osloni na glasove demokrata za njeno usvajanje u Predstavničkom domu čime bi se izbjeglo zatvaranje vlade, ali i izazvao gnjev desnog krila Republikanske stranke, što bi mu potencijalnog ugrozilo poziciju predsjedavajućeg.

Trump je pozvao republikance da dovedu do zatvaranja vlade kako bi se poremetila dva federalna krivična procesa koji se vode protiv njega. Sekretarijat za pravosuđe je saopštio da će se krivični postupci nastaviti i u slučaju da vlada bude zatvorena.

Tokom trodnevnog sastanka, SAD će objaviti diplomatsko priznanje za dva pacifička ostrva, obećati novac za infrastrukturu, uključujući poboljšanje internetske povezanosti putem podmorskih kablova, i odati počast regionalnim liderima na utakmici NFL-a.

Biden je prije godinu dana održao inauguracijski samit sa ostrvljanima u Bijeloj kući i trebao se ponovo sastati s njima u Papui Novoj Gvineji u maju. Taj plan je odbačen kada je kriza gornje granice duga u SAD primorala Bidena da prekine putovanje po Aziji.

Na prošlogodišnjem samitu sa 14 pacifičkih ostrvskih država, Bidenova administracija obećala je da će pomoći ostrvljanima da se odupru kineskoj "ekonomskoj prisili", a zajedničkom deklaracijom odlučeno da ojačaju partnerstvo, navodeći da dijele viziju regiona u kojem će "demokratija moći da cvijeta".

Bijela kuća je saopštila da će se ovogodišnji napori fokusirati na prioritete, uključujući klimatske promjene, ekonomski rast, održivi razvoj, javno zdravlje i borbu protiv ilegalnog ribolova.

Sjedinjene Države će također službeno priznati Kukova ostrva i još jednu malu naciju, Niue, po prvi put tokom samita.

Neki preskaču samit

Premijer Solomonoskih ostrva Manasseh Sogavare, koji je produbio veze svoje zemlje s Kinom, preskočit će samit. Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je da su SAD "razočarane" Sogavareovom odlukom.

Čini se da Washington nije napravio nikakav napredak u ponudi značajnih sredstava za infrastrukturu i proširenu pomoć Solomonskim ostrvima. Sogavare je posjetio Kinu u julu, najavljujući sporazum s Pekingom koji se temelji na sigurnosnom paktu potpisanom prošle godine.

Bijela kuća je 2022. godine rekla da će SAD uložiti više od 810 miliona dolara u proširene programe pomoći pacifičkim ostrvima.

Meg Keen, direktorica programa pacifičkih ostrva na australskom institutu Lowy, rekla je da, iako su SAD otvorile nove ambasade i kancelarije USAID-a u regionu od prošlogodišnjeg samita, Kongres tek treba da odobri sredstva.

Ona je dodala da ostrvske zemlje Pacifika "pozdravljaju ponovno angažovanje SAD u regionu, ali ne žele da geopolitičke sukobe rezultiraju eskalacijom militarizacije".

Premijer Vanuatua Sato Kilman također neće prisustvovati samitu, rečeno je Reutersu iz njegovog ureda.

Zastupnici su Kilmana izabrali prije dvije sedmice da zamijeni Ishmaela Kalsakaua, koji je izgubio nepovjerenje zbog poteza koji je uključuju potpisivanje sigurnosnog pakta sa američkim saveznikom Australijom.

SAD još uvijek pregovara o otvaranju ambasade u Vanuatuu, ali nisu značajno povećale svoj angažman s tom nacijom, koja Kinu smatra svojim najvećim vanjskim kreditorom.

Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je da su SAD na putu da otvore ambasadu u Vanuatuu početkom sljedeće godine i da će drugi zvaničnici Vanuatua prisustvovati samitu.

Fidži je pozdravio snažnije američko regionalno prisustvo jer čini Pacifik "bezbjednijim".

Washington je ove godine obnovio sporazume s Palauom i Mikronezijom koji mu daju ekskluzivni vojni pristup strateškim dijelovima Pacifika, ali to tek treba učiniti s Maršalovim otocima, koji žele više novca za rješavanje nasljeđa masovnih američkih nuklearnih testiranja 1940-ih i 50-ih godina.

Zvaničnik Bidenove administracije rekao je da je uvjeren u sklapanje sporazuma s Maršalovim ostrvima.