U emotivnom govoru, poručio je da je "došao da popuni prostor tišine" o jednom od najmračnijih i dugo prešutkivanih trenutaka rasnog nasilja.
"Neke nepravde su tako stravične, tako ozbiljne, da ne mogu da se zakopaju, bez obzira koliko se ljudi trudili", rekao je Biden. "Samo istina donosi iscjeljenje."
"Samo zato što historija šuti, ne znači da se nije dogodila", rekao je Biden i dodao da je u Tulsi "nastao pakao u pravom smislu te riječi". A sada, kako je istakao, nacija mora da se suoči sa grijehom poricanja koji je slijedio.
"Ne možemo da samo izaberemo šta želimo da znamo, a ne ono što treba da znamo", rekao je Biden. "Došao sam ovdje da pomognem da se popuni taj prostor tišine jer se rane produbljuju u tišini."
Nakon što je Biden otišao, neki ljudi u publici spontano su zapjevali slavnu pjesmu iz ere borbe za građanska prava "Ain’t Gonna Let Nobody Turn Me Around".
Biden je na 100. godišnjicu masakra održao minut šutnje poslije sastanka sa troje preživjelih nasilja. Viola Fletcher, Hughes Van Ellis i Lessie Benningfield Randle imaju između 101 i 107. godina. Predsjednik je takođe obišao muzej posvećen tom incidentu.
"Historija onoga što se dogodilo ovdje predugo se prešutkivala. To nije bila pobuna. To je bio masakr, među najgorima u našoj historiji. Međutim, nije bio jedini", rekao je Biden.
Predsjednik je objavio korake da se smanji jaz u prihodima i bogatstvu između bijelaca i pripadnika drugih rasa. Njegova administracija planira da investira desetine milijardi dolara u siromašne zajednice, sklapa više ugovora sa preduzećima čiji su vlasnici pripadnici manjina, i da ukine dva pravila iz Trumpove ere kojima je smanjena ravnopravnost u dobijanju stambenih kredita i drugim stambenim pitanjima.
Biden nije odgovorio na pitanje novinara o tome da li bi trebalo da bude upućeno zvanično predsjedničko izvinjenje zbog masakra.
Biden je u ponedjeljak zatražio od svih Amerikanaca da se "osvrnu na duboke korijene rasnog terorizma u zemlji i da se ponovo posvete iskorjenjivanju sistemskog rasizma širom zemlje".
Biden je posetio Tulsu u trenutku kada se vodi intenzivna rasprava o rasnim pitanjima u SAD, dok se smanjuje bijela većina, povećavaju prijetnje od grupa koje se zalažu za superiornost bijele rase i preispituje tretman Afroamerikanaca, nakon što je bijeli policajac u Minneapolisu prošle godine ubio nenaoružanog crnca Georgea Floyda tokom privođenja, prenosi agencija Reuters.
Borba protiv rasne nejednakosti bila je jedna od Bidenovih ključnih platformi tokom predizborne kampanje, ali i kratkog mandata na položaju predsjednika. Prošle nedjelje se sastao sa članovima Floydove porodice na godišnjicu njegove smrti, a založio se i za usvajanje zakonskog prijedloga o reformi policije koji je nazvan po Floydu.
Proteklih godina, javnost se sve više upoznaje sa ubistvima u Tulsi 31. maja i 1. juna 1921. godina o kojima se decenijama nije učilo na časovima historije niti izvještavalo u lokalnim novinama.
Bijeli stanovnici tog grada su ubili, kako se procjenjuje, 300 crnaca i zapalili i opljačkali domove i biznise u tada prosperitetnoj afroameričkoj zajednici Greenwood, poznatoj kao "Crni Wall Street", nakon što je 19-godišnji crnac optužen za napad na 17-godišnju bjelkinju, što nikada nije dokazano.
"I dalje vidim kako pucaju u crnce. Crna tijela leže na ulici. Još osjećam dim i vidim vatru. I dalje vidim kako spaljuju radnje crnaca. Još čujem avione kako lete iznad njih. Čujem vriske. Svakodnevno proživljavam masakr. Naša zemlja će možda zaboraviti ovaj historisjki događaj, ali ja ne mogu", ispričala je nedavno preživjela masakra u Tulsi Viola Fletcher.
Hiljade su bile primorane da jedno vrijeme provedu u logorima koje je nadzirala Nacionalna garda.
Osiguravajuće kompanije nisu nadoknadile pričinjenu štetu i niko nije optužen za napade.
Troje preživelih masakra prošle godine je podnijelo tužbu za odštetu tvrdeći da su grad Tulsa, istoimeni okrug u saveznoj državi Oklahoma i Privredna komora Tulse odgovorni za ono što se dogodilo. Ostaju otvorena pitanja da li i u kom iznosu treba platiti odštetu preživjelima i njihovim potomcima.
Izvršna direktorica Kulturnog centra Greenwood Francis Jordan-Rakestraw ocijenila je da Bidenova posjeta "podstiče jedinstvo i pruža nadu" i poručila da je neophodno da "upoznamo sve generacije sa prošlošću i značajnim problemom nejednakosti".