Najnovije
Vijek nakon masakra u Tulsi crnci i dalje ne vjeruju policiji
Odnos Afroamerikanaca iz Tulse u Oklahomi i tamošnje policije se nesumnjivo poboljšao u posljednjih sto godina. S druge strane, nezamislivo je da je gori nego što je bio tada.
Žalbe na brutalnost policije prema crncima i dalje postoje. Ali, šef policije u Tulsi je sada Afroamerikanac iz sjevernog dijela grada, gdje je nekada bila bogata afroamerička četvrt.
Greenwood, kvart Tulse poznat i kao Crni Wall Street, 1921. je izgorio do temelja, a u tome je učestvovala i lokalna policija.
Zbog optužbi da je 19-godišnji crnac napao 17-godišnju bjelkinju, desio se masakr u Tulsi 31. maja i 1. juna u kojem je ubijeno najmanje 300 crnaca, a hiljade su raseljene. Materijalna šteta je bila milionska.
Policija u Tulsi je naoružavala bjelačke ljude i mobilisala ih. Takođe, postoje navodi da su bijelci u uniformama palili kuće i pucali na crnce.
Masakr je decenijama zataškavan, ali je posljednjih godina svijest o tome podizana. Chuck Jordan, šef policije u Greenwoodu 2013. godine, izvinio se zbog učešća policije u masakru.
"Ne mogu da se izvinim zbog onoga što su tadašnji policajci uradili ili nisu uradili. Ali, mogu da se izvinim u naše ime. Žao mi je što policija Tulse te 1921. nije zaštitila građane", rekao je on.
Postavljenje Wendella Franklina na Jordanovo mjesto mnogi su vidjeli kao napredak, ali Afroamerikanci u Tulsi kažu da to nije dovoljno.
"To jeste nešto što je zajednici potrebno da vidi. Ali, koliko daleko ide promjena zaista, ako su nam vrata i dalje zatvorena", pita se Sharon Mitchell, 70-godišnjakinja koja je odrasla u Tulsi.
U istraživanju Gallupa iz 2018. pokazalo se da samo 18 odsto crnaca u Tulsi vjeruje policiji, u poređenju sa 49 odsto bijelaca. 46 odsto crnaca je reklo da uopšte ne vjeruje policiji, a isto je odgovorilo 16 odsto bijelaca.
Policajka bjelkinja Betty Shelby je 2016. ubila nenaoružanog crnca Terencea Crutchera. Oslobođena je optužbi za ubistvo iz nehata.
Za crnce koji su odrastali poslije masakra u Tulsi, Crutcherovo ubistvo otvorilo je stare rane.
"Mislim da je ubistvo mog brata probudilo vijekovne rasne tenzije u Tulsi", kazala je sestra ubijenog,Tiffany Crutcher.
Ocjenjuje i da su odnosi policije i crnačke zajednice zategnuti.
"Konkretno, ovdje u Tulsi odnosi policije i crnaca i drugih manjinskih zajednica nisu dobri. Nema povjerenja".
Posebno je razočarana u šefa policije, Franklina.
"On je neko ko ne vjeruje, a izgleda kao ja, da u policiji Tulse postoji problem sa postupanjem prema crncima. On kaže da problema nema. Stavljanje nekoga na tu poziciju samo zato što izgleda kao mi je kao da ste svinji stavili karmin", smatra ona.
Franklin nije odgovorio na zahtjev za intervju.
Greg Robinson, osnivač organizacije Za pravednu Tulsu, kaže da policiju u tom gradu karakteriše manjak transparentnosti.
"Glavni problem je što ne postoji sistem nadzora i odgovornosti. Nije stvar u tome da su svi policajci loši, niti da su svi u zajednici kriminalci. Ali, izgleda da se sa nama tako postupa", navodi on.
U policiji je sada zaposleno 8,4 odsto crnaca, u odnosu na 15,1 odsto Afroameričke populacije u Tulsi. Mitchell kaže da ih je 50-ih i 60-ih bilo više.
Robinson vjeruje da su promjene ipak moguće i poziva na zajednički rad zajednice i policije. To što je šef policije crnac, daje mu nadu.
"Nadam se da ćemo za vrijeme njegovog mandata uspjeti da ujedinimo zajednicu oko promjena kojima težimo. Do sada se to nije desilo, ali on je odrastao ovdje i trebalo bi to da razumije. I nadam se da će biti dovoljno hrabar da nas u to uključi", kaže on.
Tiffany Crutcher učestvuje u borbi za reformu policije na nacionalnom nivou. Kaže da joj je brat u posljednjem razgovoru rekao da će "biti ponosna na njega".
"Vjerujem da je sve što sam do sada uradila ova borba za pravdu i težnja ka promjenama - živi dokaz Terenceovih posljednjih riječi. Ali, imam još mnogo posla".
See all News Updates of the Day
SAD: Sve više starijih građana postaju beskućnici
Put Majkla Genaldija ka beskućništvu počeo je u prvim mjesecima ove godine, saobraćajnom nesrećom u kojoj se jedan automobil zabio u zadnji dio njegovog motocikla. Majklu su slomljena tri rebra, a više od mjesec dana proveo je u komi.
58-godišnji Amerikanac je izgubio posao kao mašinski tehničar, a zatim i kuću, i živio je u svom kamionu kada je otkriveno da ima rak pluća drugog stadijuma. Previše mlad da počne da koristi novac od socijalnog osiguranja, Genaldi sada živi u skloništu za osobe starije od 55 godina u Finiksu, u Arizoni, dok pokušava da se snađe u procesu prijava za invalidninu.
Kako stanovništvo stari, Sjedinjene Države nisu dovoljno pripremljene da na adekvatan način smjeste i vode računa o sve većem broju svojih starijih građana, zaključeno je u novom izvještaju koji je objavio Centar za studije stambenih pitanja univerziteta Harvard.
Bez dovoljne vladine pomoći, "mnogi stariji građani moraju da se odreknu potrebne njege, ili da se oslanjaju na pomoć porodice i prijatelja", upozorava Dženifer Molinski, direktorka programa za smještaj starijih građana u okviru Harvardovog centra za stambena pitanja. Mnogi, kao što je Genaldi, postaće beskućnici.
Molinski kaže da je veća vladina pomoć potrebna za sve više starijih Amerikanaca - "baby boomera", rođenih poslije Drugog svjetskog rata.
Prema izvještaju, 2021. godine, federalna pomoć kojom se finansiraju smještaj i usluge za starije građane kao što su kuhanje, čišćenje ili prevoz - bila je dovoljna za nešto više od trećine od 5,9 miliona građana starijih od 62 godine koji su se kvalifikovali za tu vrstu pomoći.
Kreativne ideje su posebno potrebne u ovom trenutku, da bi se smjestili ljudi sa fiksnim ili sve manjim prihodima, i oni sa nedovoljnom ušteđevinom, navodi se u izvještaju. Na primjer, to znači zajedničko iznamljivanje stanova ili kuća da bi se smanjili troškovi, umjesto da se živi sam, ili život u malim apartmanima, sagrađenim kao dodatak kućama. Postoje i zajednice gdje se pojedinačne kuće - ponekad sasvim male površine - grade tako da se nalaze grupisane oko centralne zgrade sa zajedničkim prostorijama kao što su trpezarije.
U narednih deset godina, broj Amerikanaca starijih od 75 godina će se povećati za 45% - porašće sa 17 miliona na skoro 25 miliona. A očekuje se da će se mnogi od njih imati finansijskih problema. U izvještaju se konstatuje da je 2021. godine, skoro 11,2 miliona starijih građana trošilo više od 30% svojih prihoda na smještaj.
Za starije od 65 godina, neke od najnepovoljnijih cijena smještaja su u oblastima popularnim za odlazak u penziju, kao što su Las Vegas u Nevadi, San Dijego u Kaliforniji, Roli u Sjevernoj Karolini, te Majami i Dejtona Bič na Floridi.
A kao i oni koji iznajmljuju kuće i stanove, i mnogi stariji kućevlasnici imaju teškoće da sačuvaju krov nad glavom.
Stariji Amerikanci imaju sve veći dug u otplati svojih kuća. Prosječan dug otplate za kućevlasnike između 65 i 79 godina je porastao za više od 400%, sa 21.000 dolara iz 1989. godine na 110.00 dolara 2022.
Mnogim starijim Amerikancima je takođe teško da plaćaju dodatne usluge koje su im potrebne, a troškovi dugoročne, svakodnevne, njege u prosjeku iznose oko 100 dolara dnevno.
U izvještaju se takođe navodi da je ljudima drugih rasa daleko teže da plaćaju smještaj nego bijelcima, posebno u crnačkim i latinoameričkim domaćinstvima. Stariji ljudi koji žive sami takođe teže mogu da otplaćuju svoje rate od onih koji žive u braku ili partnerstvu - 47% je opterećeno tim troškovima naspram 21% parova.
U Finiksu, 56-godišnja Angelita Saldana je postala beskućnica kada joj se brak raspao. Unuka meksičkih imigranata, Saldana je prvo živjela u svom kamionetu sa svojim psom Gasparom, ali sada živi u skloništu sa 60 kreveta, gdje odsjeda i Majkl Genaldi sa svojim psom, Čikom.
Saldana kaže da njena mesečna invalidnina u iznosu od 941 dolara nije dovoljna da plati ni garsonjeru u tom gradu, gdje prosječna stanarina počinje na oko 1.200 dolara. Socijalna radnica pokušava da joj pomogne da pronađe smještaj koji može da priušti. U međuvremenu, ima svoju sobu i privatno kupatilo u motelu koji je pretvoren u smještaj za starije građane.
"Ovdje mogu da dobro spavam", kaže, za razliku od mjeseci koje je provela u najvećem skloništu u centru Finiksa, gdje ima deset puta više kreveta.
Lisa Glou, direktorka za usluge pružanja skloništa u centralnoj Arizoni, organizacije koja upravlja oba skloništa, kaže da stariji ljudi mnogo bolje funkcionišu u smještajima koji su napravljeni imajući u vidu njihove potrebe - što uključuje više prostora, manje stepeništa i šira vrata za invalidska kolica.
Glou priča o 82-godišnjem muškarcu, koji nije mogao da spava u krevetu na sprat u skloništu u centru grada, prije nego što je premješten. Članovi osoblja su pronašli članove njegove porodice i prebacili ga u dom za stare gdje ima dnevnu medicinsku njegu.
"Sklonište u centru Finiksa nije dobro mjesto za starije ljude sa hroničnim bolestima", kaže Glou. "Tamo vidimo mnogo ljudi u svojim 70-im i 80-im."
"Šokirana sam da vidim toliko starih građana na ulicama", dodaje ona. "Tu su ljudi u kolicima, ljudi sa hodalicama..."
Arizona: Indijanci pokušavaju zaustaviti iskopavanje bakra
Federalne sudije razmatraju žalbu grupe Indijanaca koja želi spriječiti iskopavanje rudnika bakra na zemlji svetoj za zapadne Apače u jugozapadnoj državi Arizona.
5 laureata nagrade Kennedy centra
Američki predsjednik Joe Biden odao je počast za pet najnovijih dobitnika godišnje nagrade Kennedy centra.
Nacrt dokumenta Vijeća ministara EU: Uslovna preporuka za pregovore sa BiH
Bosna i Hercegovina bi od ministara za evropska pitanja članica Evropske unije (EU) trebalo da dobije uslovnu preporuku za otvaranje pristupnih pregovora kada postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo.
Ova uvjetna preporuka Vijeća ministara EU za Bosnu i Hercegovinu je u skladu sa stavom Evropske komisije koja je u ovogodišnjem izvještaju takođe uvjetno preporučila otvaranje procesa za ovu zemlju.
"Vijeće (EU) preporučuje da Evropski savjet odluči da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom kada se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo", stoji u najnovijem nacrtu zaključaka, u koji je RSE imao uvid, za Bosnu i Hercegovinu koje treba da usvoje ministri za evropska pitanja zemalja članica EU.
Za razliku od Bosne i Hercegovine, Ukrajina i Moldavija, prema najnovijim zaključcima dobiće jasnu preporuku Vijeća EU da se odobri otvaranje pregovora o članstvu za obje države.
Ministri nadležni za evropska pitanja bi trebalo da usvoje ove zaključke na sastanku Saveta opštih poslova EU koji će biti održan 12 decembra.
Odluka o otvaranju pristupnih pregovora je nadležnost najvišeg političkog nivoa, odnosno Evropskog savjeta koji čine lideri svih članica.
Oni će se sastati 14. i 15. decembra kada će raspravljati o preporukama o pristupnim pregovorima, s ciljem da se donese i formalna odluka. Doduše, fokus rasprave će biti Ukrajina i Moldavija.
Decembarski sastanak na nivou ministara EU će biti posvećen procesu proširenja gdje osim preporuke o mogućem otvaranju pristupnih pregovora, biće usvojeni i zaključci o svim zemljama koje imaju perspektivu članstva u EU.
EU spremna da preduzme mjere protiv onih koji podrivaju državnost BiH
U nacrtu zaključaka koji se odnosni na Bosnu i Hercegovinu, pozivaju se svi politički akteri zemlje da se uzdrže i odreknu od provokativne retorike i djelovanja, "uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te da okončaju veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promovišu pomirenje".
Poručuje se takođe da EU neće podržati secesionističke inicijative.
Ponavlja se u nacrtu zaključaka nedvosmislena opredeljenost za Evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.
"Vijeće (EU) je ozbiljno zabrinut zbog zakona i inicijativa u entitetu Republike Srpske koji su u suprotnosti sa evropskim putem BiH, uključujući secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavnog poretka zemlje. Vijeće žali zbog usvajanja zakona u entitetu Republike Srpske o neprimjerenosti odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u entitetu“, poručiće ministarstvo nadležno za evropska pitanja.
Savet ističe da suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda i međunarodni karakter Bosne i Hercegovine moraju se poštovati", navode ministarstvo, uz upozorenje da će "svaka akcija protiv ovih principa dovesti do ozbiljnih posljedica".
BiH treba da dodatno radi na ispunjavanju 14 kriterijuma
Vijeće EU putem nacrta zaključaka pozdravlja reformske napore koje je Bosna i Hercegovina preduzela nakon dodjele statusa kandidata u decembru 2022.
"Potrebni su dalji napori da Bosna i Hercegovina ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije o svojoj aplikaciji za članstvo u EU kako bi se odobrio Savjet 2019. godine i koracima navedenim u preporuci Komisije za status kandidata", poručiće evropsko ministarstvo.
Oni će takođe priznati da su učinjeni neki važni koraci i obaveze ka ispunjenju ključnih prioriteta, uprkos negativnim dešavanjima u entitetu Republika Srpska. Međutim, Vijeće EU, kako se navodi, primjećuje opšti ograničeni napredak u reformama.
Poručuje se takođe da je EU spremna da dalje pomogne Bosni i Hercegovini u njenim reformama i njihovoj održivoj implementaciji, uključujući one usmjerene na njen put ka EU.
Zakon o stranim agentima u RS 'veliki korak unazad'
Iako konstatuje ograničen napredak, Vijeće EU putem ovih zaključaka podvlači potrebu za jačanjem vladavine prava, uključujući usvajanje novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savetu i usvajanje zakona o sudovima. Poziva se BiH da preduzme odlučne korake za rješavanje problema korupcije i organizovanog kriminala ka uspostavljanju evidencije istraga i osuda, uključujući i na visokom nivou.
Izražava se žaljenje zbog "nazadovanja u slobodi izražavanja i medija" te se u tom smislu poziva zemlja da osigura bezbjednost novinara i odgovarajuće sudsko praćenje slučajeva prijetnji i nasilja.
"Vijeće žali zbog ponovnog uvođenja krivičnih kazni za klevetu u entitetu Republike Srpske i žali zbog nedavnog usvajanja u prvom čitanju u entitetskoj skupštini Nacrta zakona kojim se grupe civilnog društva označavaju kao 'strani agenti', a koji bi, ukoliko bude usvojen, označio još jedan korak za žaljenje i neosporan veliki korak unazad", navodi se u nacrtu zaključka.
BiH značajno poboljšala usklađivanje sa spoljnom politikom EU
Vijeće EU pozdravlja pozitivne korake preduzete u cilju poboljšanja upravljanja migracijama i koordinacijama, posebno usvajanje zakona o strancima. Poziva se da se Bosna i Hercegovina u potpunosti uskladi sa viznom politikom EU, da zaključi sporazum o statusu Evropske agencije za upravljanje operativnim saradnjom na spoljnim granicama (FRONTEX), te da osigura pristup azilu.
Vijeće EU zaključcima ohrabruje Bosnu i Hercegovinu da se dalje aktivno uključuje u regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose, te da brzo ratifikuje sve regionalne sporazume o mobilnosti u okviru Berlinskog procesa.
Pohvaljuje se "značajno poboljšanje" Bosne i Hercegovine u usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, čime zemlja, kako smatraju evropsko ministarstvo "signalizira svoju jasnu posvećenost putu ka EU". Ohrabruje se BiH da nastavi ovaj pozitivan trend i poziva se da obezbijedi punu implementaciju restriktivnih mjera, uključujući one koje se odnose na Rusiju i Bjelorusiju.
Reutersova godišnja analiza: "Meci i listići" će oblikovati 2024.
Kako sažeti najvažnije vijesti protekle godine? Očigledan odgovor u 2023. je korištenje umjetne inteligencije. U tom duhu, pitali smo OpenAI ChatGPT i Google Bard – dva najpopularnija generativna AI alata – da urade posao.
Njihovi odgovori pokazuju moć umjetne inteligencije, ali i načine na koje ona još uvijek zaostaje, u ovom slučaju i u pogledu Reutersovih uređivačkih standarda i u poređenju sa ljudskim urednicima.
ChatGPT mi je rekao da „Kao AI, nemam pristup u realnom vremenu trenutnim događajima ili internetu da bih znao specifične događaje 2023.“ prije nego što mi je ponudio „hipotetički scenario zasnovan na trenutnim trendovima i temama“.
Njegov ružičasti scenario uključivao je da je globalna zajednica pristala na „radikalan i sveobuhvatan skup mjera za značajno smanjenje emisija ugljika do 2030. godine“, naučnici koji su uspješno završili završnu fazu kliničkih ispitivanja neimenovane vakcine protiv raka, a Ujedinjene nacije posredovale su u dogovoru o okončanju decenija geopolitičkih tenzija u neodređenom regionu svijeta.
Bilo bi to lijepo.
Bard je bio korisniji i tačniji, nudeći mi sažetak vijesti iz rata Rusije i Ukrajine (iako je bilo pomalo nejasno koje je godine počeo rat), šta se dogodilo s globalnom ekonomijom i detalje razvoja tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju i gene uređivanje. Propustio je rat između Hamasa i Izraela.
Ali čak i ako AI još ne može da parira novinaru, pojava tehnologije 2023. obećala je (ili prijetila, ovisno o vašem gledištu) duboku promjenu u načinu na koji ljudi rade, i povećala cijene dionica kompanija koje su prihvatile to obećanje. U 2024. očekujte više napretka i više vijesti o regulatorima koji se bore da održe korak.
I naredna godina će biti definisana "mecima i listićima" (bullets and ballots).
U oktobru su Hamasovi militanti napali Izrael, ubivši oko 1.200 civila i zarobivši još oko 240 civila. Brutalni iznenadni napad - jedini najsmrtonosniji dan u istoriji Izraela - pokrenuo je ogromnu operaciju odmazde. Izrael je sedmicama napadao Hamas i druge militantne grupe u Gazi, naredio je kretanje više od milion ljudi unutar male enklave i ubio, prema Hamasovom ministarstvu zdravlja u Gazi, više od 14.000 Palestinaca, uključujući 5.000 djece.
Višednevna pauza krajem novembra kako bi se Hamasu omogućilo da vrati neke izraelske taoce, a Izraelu da vrati neke palestinske zatvorenike u Gazu, završena je i izgleda da će se borbe povući do 2024. godine.
Sukob u Ukrajini takođe ne pokazuje znake usporavanja. Ruske i ukrajinske snage nastavljaju da se bore na istoku i jugu Ukrajine, ali zamah na obje strane je skoro stao. Ključ svake promjene u zastoju leži podjednako u Washingtonu i Briselu – i apetitu Zapada za kontinuiranom pomoći Ukrajini – koliko i u Moskvi i Kijevu.
Ovo je takođe bila godina kada su se ekonomske borbe Kine pogoršale, čak i kada su Peking i Vašington pokušali da poprave odnose između svoje dve zemlje. 2024. ti napori, pa čak i vjerovatnoća kineske invazije na Tajvan, će se usmjeriti na ono što će se dogoditi na predsjedničkim izborima u SAD-u. Drugi mandat Donalda Trampa bi sve ponovo bacio u vazduh – uključujući i budućnost američke demokratije.
Američki izbori će biti jedini politički događaj naredne godine, koji je najvažniji, kako u zemlji tako iu inostranstvu. Ali druge velike priče će se pojaviti iz glasačkih kabina širom svijeta.
Više od 900 miliona birača s pravom glasa u Indiji odredit će političku sudbinu premijera Narendre Modija sljedećeg proljeća. Meksiko bi mogao odbaciti tradiciju mačizma i izabrati gradonačelnicu Meksiko Sitija Claudiju Sheinbaum za svoju prvu ženu predsjednika. A manje konkurentna trka se formira u Rusiji, gdje Vladimir Putin traži još jedan šestogodišnji mandat, što ga stavlja u sferu dugotrajne vladavine Josifa Staljina nad zemljom.
Kao i mnoge redakcije, Reuters eksperimentira s time kako nam umjetna inteligencija može pomoći u pakovanju, proizvodnji i isporuci našeg novinarstva. Ali to će novinarstvo i dalje dolaziti od naših novinara sa terena širom svijeta, pokrivajući vijesti koje su važne bez straha i naklonosti.
