Biden kaže da želi da podigne porez za korporacije sa sadašnjih 21 odsto na 28 procenata. Ta stopa je smanjena sa 35 odsto 2017. godine, za vrijeme Bidenovog prethodnika Donalda Trumpa.
U ponedjeljak, američka sekretarica za finansije Janet Yellen pozvala je na uvođenje minimalnog poreza za korporacije na globalnom nivou. Ona je izjavila da bi se porez odnosio na multinacionalne kompanije bez obzira na to u kojoj im se zemlji nalaze sjedišta, kako bi se spriječile zemlje da jedna drugu nadmašuju smanjenjem poreskih stopa u pokušaju da privuku strane kompanije.
"Konkurentnost je više od toga kako kompanije sa sjedištem u SAD prolaze protiv drugih kompanija u globalnim pokušajima spajanja i preuzimanja", rekla je Yellen.
"Ona znači da se treba postarati da vlade imaju stabilne poreske sisteme koji prikupljaju dovoljan prihod za investiranje u ključna javna dobra i odgovor na krize, kao i to da svi građani na pravedan način dijele teret finansiranja vlade", navodi ona.

Sekretarica za finansije Janet Yellen
Republikanci u Kongresu već kritikuju plan novog demokratskog predsjednika kao suviše skup i tvrde da odstupa od tradicionalne popravke i izgradnje mostova i puteva. Planom se predviđa i finansiranje drugih programa za koje se zalažu liberalne demokrate, kao što su ulaganja u industriju, brigu o djeci i podizanje plata za radnike koji se staraju o starijim građanima u njihovim kućama.
Republikanci se, većim dijelom, odlučno protive podizanju poreza, dok Biden takođe predlaže podizanje poreza za najbogatije poreske obaveznike - pojedince - koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje.
Lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell izjavio je da nema šanse da će republikanci podržati bilo kakvo povećanje poreza da bi se finansirao Bidenov plan za obnovu infrastrukture.
"Ne vjerujem da će na našoj strani biti ikakvog entuzijazma za podizanje poreza", rekao je on.
To bi značilo da će demokrate morati da same usvoje svako eventualno povećanje poreza, baš kao što su izglasali Bidenov zakon o pomoći pogođenima pandemijom, u vrijednosti od 1.900 milijardi dolara, uprkos jedinstvenom protivljenju republikanaca. Demokrate imaju tijesnu većinu u Predstavničkom domu, dok u Senatu imaju 50 mjesta, baš kao i republikanci, ali im prevagu donosi glas demokratske potpredsjednice Kamale Harris.
Čak i ako se podigne porez za korporacije i uvede minimalni porez od 15 procenata, on ne bi potpuno pogodio korporacije, osim ako se ne eliminišu brojne opcije za otpisivanje poreza na osnovu poslovnih troškova.
Prema podacima Instituta za oporezivanje i ekonomsku politiku, liberalne istraživačke grupe iz Washingtona, najmanje 55 najvećih američkih korporacija nije platilo nikakav federalni porez na primanja, na više od 40 milijardi dolara koliko su zaradile prošle godine.
Bez brojnih otpisivanja troškova za poslovanje, zajedno bi platile 8,5 milijardi dolara poreza na prihode po stopi od 21 odsto u SAD, ali umjesto toga su dobile 3,5 milijardi preko poreskih olakšica.
Dok su SAD, u februaru, otvorile 916.000 novih radnih mjesta, Biden je stao iza svog prijedloga o povećanju poreza.
"Tražiti od korporativne Amerike samo da plati svoj pošteni dio ni na koji način neće usporiti ekonomiju", rekao je prošle nedjelje i zaključio: "Ekonomija će funkcionisati bolje, biće više energije."