Pitanje je da li će se kineski predsjednik Xi Jinping bolje slagati sa novim američkim predsjednikom Joeom Bidenom, nego sa njegovim prethodnikom Donaldom Trumpom.
Većina analitičara kaže da Biden neće žuriti da promijeni Trumpovu politiku prema Kini, i da će biti mnogo više fokusiran na pitanja ljudskih prava i strateške probleme, nego na otežavanje poslovanja kineskim kompanijama.
"U Washingtonu postoji dvostranački konsenzus o čvrstoj politici prema Kini", kaže Zhiqun Zhu, šef odjeljenja za međunarodne odnose na Univerzitetu Bucknell.
Kandidat za novog državnog sekretara Antony Blinken rekao je da se slaže sa politikom svog prethodnika Mikea Pompea prema Kini.
"Mislim da treba da pazimo da ne uvozimo robu koja je proizvod prisilnog rada u Šinđangu. Takođe, moramo da vodimo računa da ne izvozimo tehnologije i znanje koje dalje mogu koristiti za to. To je početak", rekao je Blinken.
Postoje, međutim, i druge stvari koje će uticati odnose SAD i Kine.
Kineski lideri ne žele da rade ono što im Washington kaže po pitanjima koje smatraju osjetljivim, kao što su Tajvan, Tibet i ljudska prava, a pošto je Blinken najavio da će demokrate pokrenuti upravo ta pitanja - tenzije bi mogle da porastu.
Uprkos tome što neće lako ukinuti Trumpove mere, Bidenova administracija je suočena sa činjenicom da je za više od tri godine trgovinski rat nanio više štete američkim potrošačima, nego kineskim kompanijama.
Trgovinski deficit SAD sa Kinom, na kraju Trumpove administracije, bio je oko 300 milijardi dolara - skoro isti kao na kraju mandata Baracka Obame.
"Većinu tereta tarifa snose amerčki uvoznici i potrošači, a ne kineski izvoznici", kaže Scott Kennedy iz Centra za međunarodne i strateške studije. "Ali, očekujem da će Bidenova administracija malo popustiti u nekim stvarima, na primjer kada je riječ o novinarima ili nekim tarifama, ali samo ako Kina uzvrati istom mjerom i pozabavi se uzrokom problema."
Zhiqun Zhu kaže da ima oblasti u kojima je lakše popustiti, kao što je obnova Fulbright stipendija u Kini i Hong Kongu, dolazak kineskih studenata i naučnika u SAD, povratak mirovnih trupa u Kinu i moguće otvaranje američkog konzulata u gradu Čengdu, kao i kineskog konzulata u Houstonu.
Očekuje se da Kina pokuša da izbjegne veliki sukob sa SAD zbog diplomatskih udaraca koje je pretrpjela u 2020.
"COVID-19 je zaista pogoršao sliku Kine. Mnoge zemlje je i dalje krive što nije bila dovoljno transparentna i nije spriječila virus da se proširi", kaže Zhu.
Istovremeno, Kina je postigla uspjeh na drugim poljima i postigla trgovinski dogovor sa EU.
Kina sada pokušava da popravi ugled izvozom vakcina protiv COVID-19, koje doduše nisu dobile odobrenje za korištenje širom svijeta.
"Uzimajući u obzir manju efikasnost kineske vakcine, pitanje je koliko će biti potrebe za njom. Ne samo u svijetu, nego i u Kini", smatra Kennedy.
Zhu kaže da Kina očigledno želi da popravi svoj međunarodni imidž, čemu će pomoći i izvoz vakcina i medicinske opreme zemljama u razvoju.