"Održala sam nekoliko rundi razgovora sa obojicom predsjednika u bilateralnom formatu o svim pitanjima koja su se našla na stolu. Teškoće ostaju. Vjerujem u punu posvećenost oba predsjednika da nastave proces i u narednim mjesecima postignu pravno obavezujući sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa, u skladu s međunarodnim pravom.
Slijedeću sjednicu na visokom nivou o dijalogu sazvaću u Briselu pred ministarsku sedmicu u Generalnoj skupštini UN-a (koja zasjeda od 18. septembra, op.a), kako bi doveli obje strane zajedno da unaprijede rad na sadržaju sporazuma", saopštila je Mogherini.
Odluku da predsjednik Srbije neće danas u Briselu razgovarati s kosovskim predsjednikom Hašimom Tačijem saopštio je novinarima direktor kancelarije Vlade Srbije za Kosovo Marko Đurić, nakon Vučićevog razgovora sa Mogherini.
"Zbog svih laži, pokvarenosti, prevara i odvratnog pristupa koji su prema Srbima, srpskoj strani, predstavnici Prištine pokazali prethodnih dana, vrijeđajući, obmanjujući, prijeteći, prijeteći čak i predsjednikovoj šesnaestogodišnjoj kćerki, zbog svega što su uradili prethodnih dana predsjednik Vučić neće danas razgovarati sa predstavnicimaa Prištine ovdje u Briselu i pitanje je kako i kada, da li ćemo sa ovima ili sa nekim ljudima u budućnosti koji budu razumniji, moći da nastavimo ove razgovore koji su u prethodnom periodu započeti", izjavio je Đurić u Briselu.
On je vlasti u Prištini optužio za pokušaje "da se Vučiću zabrani da posjeti jezero Gazivode, da posjeti Sjever Kosova", a kosovskog predsjednika Hašima Tačija da je u medijima prezentovao "kako se tobože razgovara o Medveđi, Bujanovcu", a onda pokazivao "teritoriju koja je veća od cijelog Kosova i Metohije, na području naše južne Srbije, kao predmet razgovora".
"Želim da sasvim jasno i otvoreno kažem: jedino pitanje koje je neriješeno ovde, jedino pitanje teritorije oko kojeg se razgovara i spori, to je pitanje Kosova i Metohije. To je jedino o čemu se razgovara. Sve ovo drugo ne služi ni za šta drugo nego da ruši cio taj proces", izjavio je Đurić.
Proces dijaloga, kako je kazao, ruši sa jedne strane "nespremnost i loša volja Prištine", a sa druge strane, Evropska unija, podsjetio je, "je ustvari trebalo i da obezbijedi normalne uslove za ove razgovore, da se ovi razgovori ne vode u uslovima ucjena, prijetnji pritisaka".
Vučić je odbio da se sastane sa Tačijem ubrzo nakon što je u Beogradu u petak ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović potvrdio nezvanične informacije državne televizije da je Vučić odlučio da se prekine komunikacija sa kosovskom policijom i Kforom.
"Predsjednik je odlučio da prekinemo komunikaciju sa KPS i Kforom", rekao je Stefanović za televiziju Prva, bez objašnjenja razloga te odluke. O tome da li će Vučić ići u planiranu posjetu Kosovu za vikend, Stefanović je rekao da će razgovarati kada Vučić vrati iz Brisela.
"Ako predsjednik odluči da ide na Kosovo i Metohiju, njega tamo niko neće hapsiti. Dobro poznajem i njega i one koji idu s njim", rekao je Stefanović.
Beogradski mediji su prenijeli u četvrtak uveče da je Vučić otkazao posjetu Kosovu, pošto su mu kosovske vlasti, navodno, zabranile da obiđe jezero Gazivode. Predsjednik kosovske skupštine Kadri Veselji je u četvrtak u toku dana najavio mogućnost da se Vučiću zabrani ulazak na Kosovo.
Vučić je o svojoj odluci da se ne susretne sa Tačijem informisao prethodno šeficu diplomatije EU Federicu Mogherini, tokom bilateralnog susreta u Briselu, nakon čega je otputovao za Beograd.
Mogherini je prije Vučića razgovarala i sa predsednikom Kosova Hašimom Tačijem koji je ocijenio da je neuspjeh susreta dvojice predsjednika posljedica posteškoća koje rastu u pregovaračkom procesu.
"Stvari postaju još teže zato što nesuglasice se produbljuju a razlike se pojavljuju. Danas smo razgovarali samo preko gospođe Moghehrini i, naravno, te velike razlike su razlog zašto smo sada u fazi razmišljanja o nastavku. Ovo su veoma teški i napeti susreti, sa teoretskim šansama da se postigne ikakav sporazum. Međutim, smatramo da pregovori trebaju biti nastavljeni. Poteškoće i prepreke su veoma velike, a razlike su duboke, međutim dijalog za mir i stabilnost, kao i dobsosusjedski odnos, nema alternativu", izjavio je predsjednik Kosova.
On je, pak, pre nego što je Vučić otkazao susret sa njim, izjavio da dijalog nema smisla ako sporazum neće obuhvatiti međusobno priznanje, kao i članstvo Kosova u UN i ostalim međunarodnim organizacijama. O najavljenoj Vučićevoj poseti Kosovu, Tači je naglasio da poštuje "legitimno interesovanje predstavnika Srbije da razgovaraju sa predstavnicima srpske zajednice na Kosovu, kako bi i njima objasnili da nije potreban strah i panika".
"Nadam da će (tokom posjete) biti poslate poruke mira, dobrosusjedskih odnosa, zajedničkog života i neophodnosti za postizanje konačnog sporazuma između Kosova i Srbije", izjavio je Tači.
Pregovarački proces je sada u završnoj fazi i predsjednici intenzivno razmatraju sve opcije u cilju pronalaženja pravno obavezujućeg sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa.
Ova runda je trebalo da bude posebno važna jer je od posljednjeg susreta, u julu, nastao preokret u retorici oko toga kako pronaći najbolje rješenje za normalizaciju odnosa. Iz Prištine, odnosno Beograda, se počelo govoriti o promjeni granica kao mogućem rješenju. Evropska unija, koja ima ulogu "pomagača" u procesu, nije do sada bila krajnje jasna da li podržava ovu ideju.
Uoči nove runde, zaoštrena je atmosfera na relaciji Beograd - Priština, a povod za to je najavljena posjeta Vučića Kosovu, zakazana za 8. i 9. septembar.
Susreti na nivou predsjednika se održavaju u cilju pronalaženja zajedničke osnove za konačni sporazum. Brisel tvrdi da je na stranama da razmotre sve opcije da bi došlo do dogovora, ali je u međuvremenu dodato niz novih kriterijuma kako bi sporazum bio održiv i prihvaćen.
Novinarima je u sjedištu EU objašnjeno da između ostalog, sporazum mora da ima "pristanak dvije strane; mora biti u skladu sa međunarodnim pravom te mora imati imati podršku međunarodne zajednice (uključujući i Savjet Bezbjednosti UN) kao i regiona".
Federica Mogherini i dalje smatra da je sporazum moguć do početka naredne godine. Prema njenoj ocjeni, u 2019. godini se obiljležava 20 godina od rata na Kosovu, stoga je ovo dobar trenutak da se "konačno okonča ovaj konflikt".
Susreti na najvišem političkom nivou između Srbije i Kosova se održavaju od oktobra 2012. godine. Pravno obavezujući sporazum između Srbije i Kosova i njegova adekvatna implementacija su uslov za napredak kako Prištine, tako i Beograda prema strukturama EU.