Nizozemska je vlada smatrala moralnim činom dati ostavku nakon što je izvještaj o padu Srebrenice procijenio da je i ona odgovorna za tragediju.
Nizozemska je vlada podnijela ostavku četiri tjedna uoči općih izbora. Razlog ostavke je Srebrenica, točnije rezultati nalaza nizozemskog Instituta za ratnu dokumentaciju kojima je za sve ono što se događalo nakon pada enklave dobrim dijelom odgovorna nizozemska Vlada.
Analiza je zaključila da su plavi šljemovi nizozemske vojske ili Dutchbat poslati u Srebrenicu nepripremljeni, ne znajući kakav im je mandat, potom su ministri donosili neadekvatne odluke, vojno je vodstvo, s druge strane, skrivalo podatke od od političara, doslovno lagalo i zataškavalo probleme, tako da je za tragediju, osim nesmnjive odgovornosti snaga bosanskih Srba na čelu s Ratkom Mladićem i neodlučne međunarodne zajednice kriva i, istakao je izvještaj Instituta, nizozemska Vlada.
Poseban dio priče predstavlja procjena da su Nizezemci u srebreničku misiju ušli posve tehnički, taktički, strateški nepripremljeni, vođeni iskrenom željom da pomognu ljudima. Dobra se namjera pretvorila u tragediju.
Smatrajući ostavku moralnim činom, naglašeno principijelni sadašnji ministar okoliša a u prijašnjim vladama ministar za solidarnu pomoć razvoju Jan Pronk najavio je što namjerava. Pronku se priključio sadašnji ministaar obrane Frank de Grave.
Budući da izvještaj odgovornim drži premijera Wima Koka – Kok je na čelo Vlade došao uoči srebreničke tragedije, te se stoga odgovornost proteže i na njegovog prethodnika Ruuda Lubbersa i tadašnji kabinet – i premijer je dobio svoju poriciju kritika. Nakon duže rasprave iza zatvorenih vrata vlada je demisionirala.
Ostavka je moralni čin. “Ovo je najcrnji dan moje političke karijere”, izjavio je premijer u ostavci. Do izbora i do formiranja nove vladajuće garniture vlada u ostavci obavljati će tehničku funckiju, dakle voditi će samo tekuće poslove.