Američkim dionicama cijene su u petak pale za oko 5 posto u prvih pet minuta trgovanja na njujorškoj burzi, no kasnije su se u vrlo burnom trgovanju oporavile.
Dan ranije, upravo na dan kada je prije godinu dana ostvario najveću vrijednost u povijesti, industrijski prosjek Dow Jones je pao ispod 8600 bodova, po prvi put u zadnjih 5 godina. S burze u New Yorku samo u četvrtak je isparilo 872 milijarde dolara, a prema preliminarnim procjenama za ovu godinu, izgubljeno je 8 bilijuna i 300 milijardi dolara.
Ključni europski indeksi burzovnog poslovanja u petak su jako pali tijekom poslijepodnevnog poslovanja; u Rusiji i u Indoneziji pad je bio tako jak i brz da je poslovanje prekinuto na neodređeno vrijeme. U Brazilu, poslovanje je bilo privremeno obustavljeno nakon pada od 10 posto. A, japanski indeks Nikkei na kraju poslovanja bio je gotovo 10 posto niži nego na početku dana u svom najvećem jednodnevnom gubitku od 1987. godine. Hrvatski Crobex u jednom trenutku zaronio je u rekordni, 13-postotni minus, a više od 40 dionica uletilo je u obustavu trgovanja.
Čelnici najvećih svjetskih ekonomija sučeljavaju se s teškom globalnom financijskom krizom dok se okupljaju u Washingtonu na razgovore o strmoglavom padu cijena dionica na burzama diljem svijeta, o zamrzavanju kredita, te strahovanjima da svijetu predstoji najteža recesija u nekoliko desetljeća. Dužnosnici Skupine G-7 u glavnom američkom gradu se sastaju s Međunarodnim monetarnim fondom, a u subotu će se sastati i s predsjednikom Bushom.
U Washington stiže i izaslanstvo Republike Hrvatske s ministrom financija Ivanom Šukerom na čelu. Shigeo Katsu, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju, ranije je najavio da bi ova godina mogla biti problematična za hrvatsko gospodarstvo. Međunarodni monetarni fond je, inače, snizio svoje procjene stope rasta za hrvatsko gospodarstvo u 2008. na 3,8 posto u odnosu na raniju procjenu od 4,3 posto.
U još jednom pokušaju umirivanja investitora, ali i građana zabrinutih za ekonomsku budućnost, predsjednik Bush dao je posebnu izjavu u kojoj je rekao da vlada poduzima mjere za rješavanje krize i ponovnu uspostavu stabilnosti financijskih tržišta. Istodobno, američko ministarstvo financija razmatra plan izravnog ulaganja novca u američke banke, koji bi, potom, bio korišten za izdavanje kredita, što bi pokrenulo ekonomiju. Naime, unatoč dosad nezabilježenim potezima američke vlade, kreditno tržište u Sjedinjenim Državama ostaje zamrznuto.
Jeftiniji benzin i plin
Među crnim ekonomskim vijestima izdvajamo jednu svijetlu točku – veliki pad cijena nafte i plina. Barel nafte pojeftinio je u petak za još gotovo četiri dolara, na 82,5 dolara. Cijene benzina padaju diljem Sjedinjenih Država, u nekim područjima su se spustile na manje od tri dolara za galon, odnosno nešto manje od četiri litre. Analitičari kažu da prosječna američka obitelj prosječno potroši 4,800 dolara na benzin godišnje te da bi – prema sadašnjim cijenama – mogla uštedjeti 700 dolara. To bi moglo dovesti do ukupne uštede od 90 milijardi dolara koje bi se mogle pretočiti u ekonomiju i prodonijeti ekonomskom oporavku, od restorana do trgovina.
Satu ponestale znamenke
I još jedna financijska zanimljivost. Sat u
blizini njujorškog Times Squarea, koji pokazuje rast američkog nacionalnog
duga, ostao je bez znamenki nakon što je došao do broja od deset bilijuna i 200
milijardi dolara. Organizacija koja održava sat priopćila je da će dodati još
dvije znamenke. Sat je postavljen 1989. godine kako bi se skrenulo pozornost na
tadašnji američki nacionalni dug koji je iznosio dva bilijuna i 700 milijardi
dolara.