Skoro četiri milijarde eura pretpristupne pomoći namijenjeno je tokom ove tri godine kandidatima za članstvo u Europskoj uniji. Višegodišnji plan financijske potpore prilagodbi zahtjevima članstva odobrila je europska Komisija ističući da je strategija podupiranja reformi skrojena prema potrebama svake zemlje.
To znači da će glavnina od 438 milijuna eura programa IPA, Instrument for Pre-accession assistance ili Instrumenta pretpristupne pomoći, koliko je namijenjeno Hrvatskoj, biti iskorišteno za jačanje institucija i pripreme za provedbu zajedničke poljoprivredne i razvojne politike.
Pomoć Turskoj usmjerena je na izgradnju građanskog društva, a zemljama zapadnog Balkana na podršku reformama državne uprave, pravosuđa i policije te ekonomskim promjenama.
Program traje samo tri godine jer će već dogodine početi pretresanje i mijenjanje srednjoročnog proračuna EU. Po reviziji znati će se i, između ostaloga, kada će Hrvatska u EU (ukoliko se to dogodi do kraja proračunskog razdoblja 2013. godine) te na kolike će iznose potpore računati kao nova članica Unije.
Večeras počinje summit čelnika 27 država Eropske unije. Na njemu će se malo govoriti o proširenju osim u kontekstu rasprave kakvo će rješenje ustavnog sporazuma odgovarati svim zemljama. Neke ideje, poput onih njemačkog radnog dokumenta – podloge raspravi - spominju striktnije kriterije za ulazak.
Zapadnobalkancima je i onako odavno poznat paket tzv kopenhagenskih kriterija, kombinacije demokratskih i ekonomskimh mijena potrebnih za članstvo, pojačan obaveznom suradnjom s Haagom. Na značaj kaznenig suda podsjetila je najnovija reakcija njemačkog Predsjedništva. U komentaru istupa predsjednika Tribunala i glavne tužiteljice pred Vijećem sigurnosti UN-a, Njemačka podsjeća da je puna suradnja s Haagom 'apsolutno ključna' za pomirenje, ali je ona i preduvjet približavanja Uniji.
******
Tek 13 posto građana Hrvatske smatra nacionalno gospodarstvo dobrim do vrlo dobrim - ovo je najupečatljiviji, najviše upozoravajući podatak iz svježe analize ispitivanja javnog mnijenja. Po tradiciji, statistički ured Europske unije, uoči summita, daje presjek stavova građana Europe.
Novost je da življenje u zajednici država dobiva više potpore, da su Europljani bolje obaviješteni i da je stoga sve manje potpunih neznalica. Anketa obuhvaća 27 članica EU i dvije kandidatske zemlje, Hrvatsku i Tursku.
Hrvati su i dalje naglašeni euroskeptici i po rezerviranosti prema Europskoj uniji vode na Starome kontinentu. S druge strane, oni su sve naglašenije za nastavak proširenja - mada tek 30 posto anketiranih ima pozitivnu sliku o EU ili smatra da je članstvo 'dobra stvar'.
Radi svega ovoga pomalo zbunjuje da za tri od pet Hrvata zastava EU predstavlja „nešto dobroga“.
Anketa je izbacila i podatak koji potvrđuje da se na referedumima nije glasovalo o europskom ustavu jer su za njega čak tri četvrtine Francuza i preko polovica Nizozemaca – u ove je dvije zemlje prijedlog ustavnog sporazuma odbačen glasovanjem građana.
Nakon stagnacije, opet raste potpora nastavku proširenja. Hrvati ipak nisu uvijek na repu po entuzijazmu, na terenu ekologije anketirani u Hrvatskoj jednako su zdušno podržali snažniju ulogu EU u sprječavanju globalnog zatopljavanja – tri četvrtine Hrvata i Šveđana, najviše u Europi, smatraju da Unija na ovom polju mora mnogo više toga učiniti!