Izbor 78-godišnjeg kardinala Josepha Ratzingera za novog poglavara Katolicke crkve privukao je pažnju svjetske javnosti na Crkvu i njena ucenja. Kako izvješcuje Jeffrey Young, papa Benedikt XVI je vrlo konzervativan u svojim stavovima, što je za neke olakšanje, dok druge zabrinjava.
Kardinal Joseph Ratzinger bio je medu kolegama dobro poznat i njegov brzi izbor malo je koga zacudio. Kardinal Ratzinger je gotovo 25 godina bio na celu vatikanskog ureda koji pazi da preko milijardu katolika diljem svijeta ne skrene s puta zacrtanog osnovnim ucenjima Crkve. Takoder je bio odlucan administrator za svojeg prethodnika, papu Ivana Pavla II.
Novi papa, Benedikt XVI odrastao je u nacistickoj Njemackoj i zareden je za svecenika 1951. Sredinom šezdesetih, sudjelovao je u Drugom vatikanskom koncilu, koji je liberalizirao katolicanstvo.
O novom papi svecenik John Langlan, koji predaje na sveucilištu Georgetown ovdje u Washingtonu, kaže: "On je poceo kao liberalni i progresivni teolog, a zatim je, dijelom reagirajuci na eksperimentalno razdoblje nakon Drugog vatikanskog koncila, postao vrlo konzervativan. Mislim da je smatrao da su ugrožene osnovne vrijednosti zapadne civilizacije i da je odgovornost Crkve da te vrijednosti brani."
Nakon toga, kardinal Ratzinger je inzistirao da oni koji žele pripadati Crkvi moraju strogo slijediti stavove Crkve o prijepornim pitanjima, kao što su protivljenje pravu pobacaj i homoseksualnost. Profesor na Sveucilištu Georgetown Chester Gillis kaže da katolici koji se ne slažu s novim papom možda nece imati mnogo prostora za izražavanje svojih mišljenja: "Mislim da nece bitnije mijenjati crkvena ucenja o vecem broju pitanja. Najvjerojatnije ce zadržati postojeca ucenja. To su ucenja Katolicke crkve i njima treba biti vjeran – tako Ratzinger misli."
A to bi, kaže profesor Langlan sa Sveucilišta Georgetown, moglo katolicanstvu stvoriti dodatne probleme: "Mislim da ce, vrlo vjerojatno, dobar broj katolika ili istupiti iz Crkve ili pasti u duboku tišinu."
Za oko 67 milijuna katolika u Sjedinjenim Državama jedno od važnih pitanja je problem pedofilije medu svecenicima. Kardinal Ratzinger je svojedobno taj skandal okarakterizirao kao "planiranu medijsku kampanju protiv Crkve". No, casna sestra Christine Schenk iz organizacije Future Church, koja se zalaže za vecu toleranciju u Vatikanu, kaže da papa Benedikt XVI mora priznati ozbiljnost ovog skandala: "Njegove ranije izjave o tome nece mu pomoci dok bude pokušavao izgraditi mostove prema mnogim pripadnicima Crkve, koji imaju ozbiljnih pitanja o tome kako se Crkva odnosi prema spolnim prijestupima pojedinih svecenika."
Crkva se u proteklih pola stoljeca morala prilagoditi brzim promjenama u svijetu. No, teolog John Langlois iz Dominikanske kuce ucenja u Washingtonu, kaže da papa Benedikt XVI vjerojatno nece odustati od svojih uvjerenja. "Istupat ce odlucno i nedvosmisleno o citavom nizu razlicitih pitanja. Bit ce vrlo dobar u definiranju stavova o pitanjima vezanim uz novu tehnologiju i uz moralnost te tehnologije – kao što su istraživanja na maticnim stanicama, ljudsko kloniranje i slicno."
Neki promatraci kažu da je izbor 'njemackog' pape možda dijelom bio i reakcija na pad broja vjernika u europskim crkvama u zadnjih nekoliko godina. Svecenik William Stetson iz Katolickog informacijskog centra kaže da papa Benedikt, kao i njegov prethodnik, poziva europske katolike da slijede svoje kulturno nasljede: "I pokojni papa i kardinal Ratzinger smatrali su da Europa treba priznati da je njen identitet blisko povezan s njenim kršcanskim korijenima, judeo-kršcanskim ili grcko-rimskim korijenima."
Kao kardinal, Joseph Ratzinger javno je upozorio da Tursku ne treba primiti u Europsku uniju, izjavivši da je europski kontinent pretežito kršcanski.To je neke promatrace navelo da se zapitaju hoce li novi papa pružiti ruku pomirenja nekršcanima, kao što je to ucinio papa Ivan Pavao II.
Chester Gillis sa sveucilišta Georgetown kaže: "Teško mi je zamisliti da bi mogao prekinuti s naporima na približavanju drugim religijama, koje je pokrenuo papa Ivan Pavao II. Meduvjerski dijalog može biti naporan, ali mislim da novi papa nece od njega odustati. No, možda ce polaziti od pomalo drugacije tocke gledišta. Na primjer: 'Mi govorimo s pozicije istine.' Medutim, nisam siguran na kakav bi politicki i vjerski prijem to naišlo."
Papa Benedikt XVI izjavio je da je predan "otvorenom i iskrenom dijalogu" sa sljedbenicima svih religija. Cak i tako, kaže Marc Morozowich s Katolickog sveucilišta, pomirenje muslimana i katolika moglo bi potrajati. Kako dodaje, i islam mora donekle popustiti kako bi postiglo slaganje. "Muslimani moraju sami sebe preispitati. Povijest je kao dvosmjerna ulica. Kršcani imaju pravo takoder sjecati se svih zala koja su im pocinjena. No, ukoliko se križarski ratovi smatraju samo zlom pocinjenim nad muslimanima, time se ta dvosmjerna ulica pretvara u jednosmjernu" - upozorio je Marc Morozowich.
Neki vatikanski promatraci kažu da izbor pape Benedikta XVI možda odražava želju za održavanjem status quoa, dok ostavlja prostora za dolazak novog pape u ne tako dalekoj buducnosti. Medutim, s obzirom da je papa Ivan Pavao II izabrao gotovo sve kardinale, mnogi analiticari smatraju da se doktrina Vatikana nece još godinama mijenjati.