U mnogo čemu žene nisu ravnopravne sa muškarcima u Bosni i Hercegovini (BiH), ali posljednji statistički podaci Transparency International (TI) BiH koji se tiču prijave korupcije pokazuje da su u korak sa muškim spolom.
TI BiH je jedna od organizacija kojoj se mogu prijaviti kriminalne radnje, a u prošloj godini povećan je broj žena.
Prijava nezakonitosti sa sobom povlači mobing na radnom mjestu koji istovremeno prati neefikasnost institucija u cilju zaštite.
Vrijeđanje i degradacija
Anica Ramić iz Trebinja danas vodi Udruženje Stop mobbing. U te poslove je uplivala nakon što je postala žrtva mobinga. Njen život se mijenja nakon što je skrenula pažnju na niz koruptivnih radnji u Domu zdravlja u Trebinju, gdje i danas radi. Kaže da su nad njom primjenjene uobičajene poput vrijeđanja i degradiranja na radnom mjestu.
„Moja kćerka je molila da odustanem od borbe govoreći: 'Mama, poješće te mrak!' Bojala se za mene i moj život, dok mi je muž bio velika podrška i uvijek bi mi govorio 'ko zna zašto je to dobro'”, kaže ona.
Epilog ove bitke nije rezultirao sudskom kaznom za njenog nadređenog, ali jeste da on više nije na toj poziciji, dok se ona ponovo nalazi na jednoj od rukovodećih pozicija u Domu zdravlja Trebinje.
„Kako se kaže: 'Kolo sreće se okreće'”, kaže Ramić.
Udruženje čija je predsjednica ima blizu četiri hiljade članova u BiH. „U početku su u Udruženju bili članovi iz Republike Srpske, a poslije su nam se počeli priključivati i članovi iz Federacije”, dodala je ona.
Ramić je samo jedna od žena koje ukazuju na kriminalne aktivnosti u bosanskohercegovačkom društvu.
Direktorova supruga
Putem Centra za pružanje pravne pomoći u borbi protiv korupcije, TI BiH stoji na raspolaganju građanima. U prošloj godini dobili su više od hiljadu prijava različitih oblika nezakonitosti. Ova organizacija je u rad uzela više od 200 slučajeva, među njima i 50 prijava žena.
„Novina u odnosu na prethodne godine je da je povećan broj žena koje prijavljuju korupcije i razne nepravilnosti. Možda i zbog toga što je TI BiH u 2016. započeo aktivnosti na osnaživanju žena širom BiH”, kaže Ivana Korajlić, uposlenica ove nevladine organizacije.
Korajlić navodi da je sve veći broj nastavnica koje prijavljuju nepravilnosti u konkursnim nepravilnostima u osnovnim i srednjim školama. Na osnovu toga, kako kaže, uspjeli su poništiti neke konkursne procedure.
„Naprimjer, u jednom takvom slučaju otkrili smo po prijavi jedne nastavnice kako je izigrana konkursna procedura u jednoj osnovnoj školi, a sve da bi direktor kršeći propise zaposlio lice koje favorizuje i za koje se na kraju ispostavilo da je njegova supruga”, ispričala je ona.
U vrtlogu institucija
Posmatrajući nivoe vlasti u državi, prijavitelji korupcije zakon štiti samo na državnom, dok su u entitetima takvi zakoni u procedure donošenja. Prema Korajlić, takvi zakoni pružaju takozvanu administrativnu zaštitu i za sada su rezultati skromni.
Ramić kaže da se građani teško usuđuju prijaviti korupciju iz razloga što se dešava da kazne izostaju.
Govoreći o općenito mobingu, kaže da su na udaru i muškarci i žene: „Ali kako, kažu stručnjaci i, nažalost, naša stvarnost, najčešće su žene iznad 40 godine starosti i u pravilu su to uvijek savjesne, odgovorne i vrijedne osobe, one koje vole i znaju raditi svoj posao.”
Korajlić kaže da je ponekada mobing teško i dokazati jer se koriste perfidne metode, a s druge strane, pojašnjava, javlja se problem neefikasnoti institucija, zbog čega se prijavitelji i po nekoliko godina bore za svoja prava.
„Ovo često podrazumijeva obraćanje velikom broju institucija da bi se došlo do prave instance, ogromnu količinu energije i truda koje je potrebno uložiti ukoliko sami ulaze u tu borbu, zbog čega veliki broj njih unaprijed odustaje”, kaže ona.
Posthumna nagrada
Priča žene iz Tuzle koja je ukazivala na kriminal u Službi za zapošljavanje u Tuzlanskom kantonu završilo je tragično.
Alma Šehović, kao uposlenica te Službe, nije bila ravnodušna na nezakonitosti u Službi koje je primjetila. Kada je na to skrenula pažnju, postala je žrtva mobinga, a što je i prijavila Antikorupcionoj komisiji Skupštine Tuzlanskog kantona. Premještena je i na niže radno mjesto u Kladnju.
U novembru 2015. godine počinila je samoubistvo, a krivični postupak protiv Šemse Berbića, Alminog nekadašnjeg šefa, pokrenut je godinu poslije. Sudi mu se se da je tuzlanskom kantonu nanio štetu u iznosu od 140.000 konvertibilnih maraka (KM).
„Za iskazanu izvanrednu hrabrost u borbi protiv korupcije u BiH, i činjenicu da je hrabro djelovala protiv koruptivnih praksi” Ambasada Sjedinjenih Američkih Država posthumno je dodijelila nagradu Almi Šehović.
