Linkovi

Zdrava tjelesna težinu i nepušenje čuvaju srce


Zdrava tjelesna težinu i nepušenje čuvaju srce
Zdrava tjelesna težinu i nepušenje čuvaju srce

Studija je pokazala da su žene, koje su održavale zdravu tjelesnu težinu, te također nisu pušile, smanjile svoj rizik od smrti od iznenadnog zatajenja srca još i više – 92 posto

Novi medicinski dokazi pokazuju da žene, koje ne puše, te održavaju zdravu tjelesnu težinu odgovarajućom prehranom i tjelovježbom, mogu smanjiti rizik smrti od iznenadnog zatajenja srca za više od 90 posto. Ti bi nalazi mogli izgledati očigledni i zdravo razumski, ali za mnoge – nisu.

Iznenadno zatajenje srca može se dogoditi bilo kome – mladima i starima podjednako. Vrijedi razjasniti: to nije srčani infarkt, to je čisto mehanički problem kad srce jednostavno prestane kucati. Bez hitne medicinske pomoći, većina ljudi kojima se to dogodi umre u roku od nekoliko minuta. Postojeća bolest srca glavni je uzrok iznenadnog prestanka rada srca. I abnormalni ritam srca faktor je rizika, a i životna dob. No, isto tako, i debljina i nedostatak tjelovježbe. Premda su rizici za srčane probleme jednaki za žene kao i za muškarce, one češće odgađaju odlazak liječniku s takvim pitanjem, a odgađaju čak i odlazak u hitnu ambulantu. Stephanie Chiuve iz Bolnice za žene Brigham, u Bostonu, jedna je od autora studije koja je pratila više od 80 tisuća žena tijekom 26 godina: "Cilj naše studije bilo je ustanoviti u kolikoj mjeri se smrt od iznenadnog zatajenja srca događa zbog nezdravih životnih navika".

Sudionici studije izvještavali su o svojim navikama po pitanju pušenja, tjelovježbe i prehrane. Među ženama koje su se dobrovoljno prijavile za sudjelovanje u studiji, neke su patile od srčanih bolesti, druge nisu. Chiuve kaže da su rezultati bili konzistentni u obje skupine: "Unutar te populacije, oko 81 posto smrtnih slučajeva od iznenadnog zatajenja srca moglo je biti spriječeno da su se sve žene pridržavale zdravog načina života".

No, studija je pokazala da su žene, koje su održavale zdravu tjelesnu težinu, te također nisu pušile, smanjile svoj rizik od smrti od iznenadnog zatajenja srca još i više – 92 posto. Poruka studije je, dakle, vrlo jasna: puno voća, povrća i tjelovježbe. Što se prva dva tiče, liječnici uglavnom preporučuju između pet i devet porcija dnevno. A tjelovježba? Jedan kardiolog kaže da vrsta tjelovježbe uopće nije važna. Dr. Paul Thompson: "Tjelesna aktivnost, barem dijelom, uopće ne treba biti tjelovježba. Jednostavno mora biti ne sjedenje! Neke studije pokazuju da se dosta koristi od tjelovježbe ostvaruje već samim stajanjem a ne sjedenjem za radnim stolom".

U Sjedinjenim Državama, iznenadno zatajenje srca godišnje odnosi više od 300 tisuća života. Svjetska zdravstvena organizacija izvješćuje da na srčane bolesti otpada više od 15 milijuna smrtnih ishoda godišnje, odnosno oko 30 posto svih smrti u svijetu. Ukoliko javnozdravstvene inicijative rezultiraju smanjenjem rizičnih faktora za srčane bolesti, onda će se – kažu liječnici – smanjiti i broj smrtnih slučajeva od tih bolesti, kao i iznenadnog zatajenja srca. Studija je objavljena u časopisu „Journal of the American Medical Association.

XS
SM
MD
LG