Linkovi

Zašto se Tajvan pojavio kao tema razgovora u vezi sa Ukrajinom između Bidena i Xija


Helikopter Chinook nosi zastavu Tajvana tokom probe za predstojeću proslavu Dana državnosti u Tajpeju, Tajvan, 7. oktobra 2021. REUTERS/Ann Wang/File Photo
Helikopter Chinook nosi zastavu Tajvana tokom probe za predstojeću proslavu Dana državnosti u Tajpeju, Tajvan, 7. oktobra 2021. REUTERS/Ann Wang/File Photo

Predsjednici Kine i SAD-a razgovarali su o Tajvanu tokom video poziva prošle sedmice, što je izazvalo sugestije da Peking možda traži kompromis kao odgovor na zahtjev američkog predsjednika Joe Bidena da njegov kolega Xi Jinping uskrati materijalnu podršku ruskim ratnim naporima u Ukrajini.

Ova tema pojavila se u javnim osvrtima razgovora koje su objavile obe strane. U američkom osvrtu Tajvan se spominje jednom, dok se u kineskom navodi četiri puta.

"Sve u svemu, to donekle pokazuje da Sjedinjene Države žele da udovolje Kini u zamjenu za nešto - doslovno kad je u pitanju ukrajinska situacija i pokušavaju uvjeriti Kinu da ne učini nešto glupo s Rusijom", rekao je Alexander Huang, profesor strateških studija na Univerzitetu Tamkang na Tajvanu.

Kina je polagala pravo na Tajvan kao dio svoje teritorije još od kineskog građanskog rata 1940-ih, kada su nacionalisti Čang Kai Šeka izgubili od komuniste Mao Cedunga i obnovili svoju vladu u Tajpeju. Peking nije odustao od prijetnji da silom, ako zatreba, ujedini dvije strane.

Od sredine 2020. gotovo svakodnevno je vojnim avionima nadlijetao dio identifikacione zone protivzračne odbrane Tajvana. Kineska mornarica prolazi brodovima kroz sve širi pojas svjetskih plovnih puteva, posebno u Aziji i tjesnacu zapadno od Tajvana.

Biden je rekao da američka vlada "ne podržava 'nezavisnost Tajvana'" niti namjerava tražiti konflikt s Kinom, prema Xijevom sažetku na opaske kineskog Ministarstva vanjskih poslova. "Shvatam ove opaske veoma ozbiljno", citiran je Xi.

"Ono što je posebno vrijedno napomenuti je da su neki ljudi u SAD-u poslali pogrešan signal snagama za 'nezavisnost Tajvana'", dodala je novinska agencija Xinhua. Xi je signale nazvao "veoma opasnim".

Bivši američki predsjednik Donald Trump pojačao je prodaju oružja Tajvanu i učestalost posjeta na visokom nivou ostrvu dok je izazivao Kinu po pitanjima od trgovine do vojne ekspanzije širom Azije.

Bilo kakvo američko "nespretno rukovođenje" Tajvanom će "imati remetilački uticaj na bilateralne veze", dodao je Xi.

Biden je rekao da se američka politika prema Tajvanu nije promijenila i da se Sjedinjene Države "nastavljaju protiviti bilo kakvim jednostranim promjenama statusa quo", navodi se u saopštenju Bijele kuće.

Ta izjava ponavlja stalnu američku politiku podržavanja trenutne samouprave Tajvana bez proglašenja formalne nezavisnosti od Kine. Ova politika obeshrabruje Kinu da jednostrano forsira svoj cilj ujedinjenja dvije strane.

"Njihove razlike su prisutne i to je očigledno, ali činjenica da razgovaraju - to je zapravo dobro, i mislim da mogu pronaći zajednički jezik uprkos razlikama", rekao je Eduardo Araral, vanredni profesor na Nacionalnom univerzitetu singapurske škole javne politike.

Biden je upozorio Xija na poziv da ne pruža materijalnu podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu, nakon što je visoki diplomata američkog predsjednika rekao da Washington vjeruje da je Peking spreman ponuditi podršku Moskvi.

"Naravno, polazna tačka američkih interesa bila je nada da Kina neće pomoći Rusiji, ali to predstavlja Bidenovo glavno obrazloženje”, rekao je Chao Chien-min, dekan društvenih nauka na Kineskom kulturnom univerzitetu u Tajpeju.

Biden možda pokušava da učvrsti jače dugoročne odnose sa starim neprijateljem u hladnom ratu Kinom, rekao je Chao.

Kinesko-američki odnosi

U izjavama i Kine i SAD-a se kaže da su Biden i Xi tražili od svojih timova nastavak nakon video poziva, ali nisu dali detalje o tome kako bi to trebali učiniti.

Vjerovatno je riječ o više dijaloga na višem nivou, kažu analitičari, ukazujući na poziv prošlog petka koji je uslijedio nakon video sastanka Bidena i Xija u novembru.

Dok pozivi signaliziraju stabilnost kinesko-američkih veza, stručnjaci vide niske izglede da dvije zemlje napreduju ka bilo kakvom jačem prijateljstvu. Obojica vode računa o svojim domaćim političkim okvirima, rekao je Huang, a nedostaju im uslovi za dalje ublažavanje tenzija između dvije zemlje.

I dalje nije jasno da li će se Kina distancirati od Rusije u jednomjesečnom ratu koji je Moskva pokrenula protiv Ukrajine prije skoro mjesec dana, primjećuju neki.

"Ne mislim da će [poziv u petak] imati bilo kakav uticaj na trenutne kinesko-američke odnose", rekao je Nguyen Thanh Trung, direktor Centra za međunarodne studije na Univerzitetu društvenih i humanističkih nauka u Ho Ši Minu. On je prognozirao da "Kina nije spremna da žrtvuje koristi od mogućih ponovo toplih veza sa Sjedinjenim Državama za Rusiju".

XS
SM
MD
LG