Linkovi

Šta može Tajvan ako Kina izvrši invaziju?


Arhiva - Tajvanski tenkovi tokom godišnje vojne vježbe Han Kuang, u Hukou, okrug Ksinču, oko 50 kilometara južno od glanvog grada Tajpeja, 17. maja 2017.

Preleti vojnih aviona iz Kine i teški razgovori u Vašingtonu učinili su da se mogući sukob oko Tajvana učini realnijim tokom prošlog mjeseca. To važi za Čen Ji-Guanga, penzionisanog finansijskog profesionalca.

Stanovnik Tajpeja i njegova porodica opušteno osmišljavaju pribavljanje zaliha hrane i vode. Mogli bi da pobjegnu ako budu napadnuti, rekao je, ali svi letovi mogu biti otkazani. "Uvijek postoji mogućnost invazije", rekao je Čen (52).

Bjekstvo, opstanak i pobuna uz pomoć zapadnih saveznika su među scenarijima koji se obično zamišljaju ako dođe do iznenadne kineske okupacije koja bi Tajvan koštala autonomije. Bivša britanska kolonija Hong Kong doživjela je veliku promjenu primjenom Zakona o nacionalnoj bezbjednosti iz 2020. za koji mnogi Tajvanci kažu da je preblizu njihovom domu.

"Tajvanci su vidjeli šta se dogodilo Hong Kongu i toga se veoma plaše", rekao je Šejn Li, penzionisani profesor političkih nauka sa hrišćanskog univerziteta Čang Jung na Tajvanu.

Više od polovine stanovnika Tajvana zajedno želi da zadrži status kvo na neodređeno vrijeme ili kasnije odluči o pitanju ujedinjenja sa Kinom ili nezavisnosti prema istraživanju Centru za studije izbora Nacionalnog univerziteta Čengči. Samo 1,5 odsto ispitanih je željelo ponovno ujedinjenje "što je prije moguće".

Stari žar, nove varnice

Kina tvrdi da ima suverenitet nad samoupravnim ostrvom udaljenim 160 kilometara od kopna i nije odustala od prijetnje silom, ako je potrebno, da bi ga zauzela. Dvije strane su odvojeno vladale od kineskog građanskog rata 1940-ih, kada se Nacionalistička partija Čang Kaj Šeka povukla na ostrvo nakon što je izgubila kopneni dio zemlje od komunista Mao Cedunga.A

Aktuelni kineski predsjednik Ši Đinping obećao je ranije ovog mjeseca da će nastaviti "mirno" ujedinjenje sa Tajvanom.

Ali bauk rata je zaokupio pažnju od sredine 2020. godine kada je Narodnooslobodilačka armija Kine počela sa skoro svakodnevnim preletima vojnih aviona iznad mora zapadno od ostrva, za koje stručnjaci kažu da je pokušaj Kine da normalizuje svoje vojne operacije u blizini Tajvana.

Oktobarski komentar američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) da je Vašington "posvećen" odbrani Tajvana dodatno je gurnuo ideju sukoba u prvi plan.

Kancelarija kineske vlade za poslove sa Tajvanom saopštila je u oktobru da su preleti djelimično usmereni na odbijanje "spoljnih sila" podalje od spora Kine i Tajvana. Ista kancelarija je u novembru saopštila da će se pritisak ublažiti ako se Tajvan manje bude oslanjao na te snage.

Promjena života za Tajvan i Kinu

Kineska okupacija, ako bi sa njom došao i njen komunistički sistem vlasti, potresla bi tajvansko društvo koje je posljednje skoro četiri decenije provelo donoseći odluke demokratski i birajući sopstvene predsjednike i parlamente.

Ši kaže da bi Kina upravljala Tajvanom u stilu "jedna zemlja, dva sistema", kao što je obećano 1997. za Hong Kong. Peking je tom svjetskom finansijskom centru dao stepen autonomije koji je omogućio ljudima da nastave dalje skoro kao prije 1997. godine.

To je, međutim, počelo da se osipa nakon antikineskih protesta prije dvije godine.

Tajvanci bi se borili do granica svoje snage, rekao je Ken Vu, potpredsjednik ogranka u Los Anđelesu u zagovaračkoj grupi Formosan asocijacije za javne politike. Bilo bi teško napustiti ostrvo, ako ga okružuju kineski brodovi. Pobunjenici bi mogli da "pobjegnu u planinske lance" kako bi preživjeli, rekao je on.

"Pretpostavljam da bi Tajvan definitivno pokušao da uzvrati", rekao je Vu. "Neće biti ono što Kina kroz svoju propagandu govori, da tajvanski narod neće uzvratiti, da bi oni samo pobjegli od kineske invazije i predali se".

Tajvansko ministarstvo nacionalne odbrane saopštilo je u septembru 2020. da očekuje da će dostići 90 odsto ciljeva godišnjeg popunjavanja kadrova. Moglo bi biti još novca i oružja na putu, rekao je za Glas Amerike član parlamentarnog odbora za odbranu Fredi Lim.

"Vidio sam međunarodne izvještaje u kojima se procjenjuje da će do sukoba doći vrlo brzo, a drugi govore da se to neće dogoditi", rekao je Lim. "Lično mislim da bi trebalo da se pripremimo što je moguće opreznije, tako da podržavam kao član odbora da podignemo naše odbrambene sposobnosti".

Narodnooslobodilačka armija Kine bi postavila trupe u sve luke Tajvana i na obodnim ostrvima Pratas u spornom Južnom kineskom moru kako bi prekinula lanac američkih saveznika, rekao je Aleksandar Huang, predsjednik fondacije za istraživanje vojne strategije u Tajpeju.

Američki saveznici se povremeno povezuju u današnje vrijeme kako bi provjeravali kinesku pomorsku ekspanziju. Vašington vidi Tajvan kao dio te grupe zajedno sa Japanom, Južnom Korejom i Filipinima.

"Vojno, (Kina) će postati moćnija, jer ima veoma dobar pristup Tihom okeanu i može direktno da ugrozi Sjedinjene Države", rekao je Li.

Ostale koristi od Tajvana za Peking, uključuju 21. najveću svjetsku ekonomiju i moćan sektor visoke tehnologije, rekao je on.

Inostrane reakcije

Imperijalni Japan je pobijedio tajvanski otpor u roku od oko šest mjeseci od iskrcavanja na ostrvo u maju 1895. Veći dio gerilaca koji su pružali otpor su se predali ili su poraženi do 1902. Nasuprot tome, Tajvan bi imao više inostrane pomoći ako bi ga Kina zauzela danas, rekao je Vu.

Iako Bajdenova administracija kaže da će se pridržavati zakonu iz 1979. koji obavezuje Sjedinjene Države samo da razmotre odbranu Tajvana, posljednjih godina Vašington je jačao svoje odbrambene veze sa Tajvanom, sa prodatim oružjem vrijednim milijarde dolara i povećanim posjetama američkih ratnih brodova tokom 2019. godine.

U oktobru je tajvanski predsjednik potvrdio novinske izvještaje o slanju američkih trupa na Tajvan kako bi obučavale tajvanske snage.

"Ne mislim ni jednog trenutka da bi SAD trebalo da iznevjere Tajvan", rekao je Li. "To je previše važno ekonomski, vojno, politički, tako da mislim da bez obzira šta (američki) politički lider kaže o stavu Sjedinjenih Država, one bi branile Tajvan".

Huang postavlja pitanje koliko bi zemalja pokušalo da istjera Kinu ako bi u potpunosti okupirala Tajvan. "Mislim da će biti mnogo diplomatskih izjava, beskorisnih izjava", rekao je vojni strateg.

Mir, za sada

Lin Liang, blagajnica restorana u Tajpeju, odbacuje ideju o ratu jer su svi preleti promašili tajvanski "teritorijalni vazdušni prostor" i zemlju. Liang je toliko uvjerena da neće biti sukoba da je nedavno upisala svog sina u vojnu školu da uči disciplinu.

"Nećemo imati rat, jer ljudi na Tajvanu ne žele da se bore, a ni kontinentalna Kina ne želi da se bori", rekla je ona. "Oni samo žele da uplaše Tajvan i pokažu da se ne plaše rata ako se tajvanska vlada zalaže za nezavisnost".

Čen takođe vjeruje da Kina "spušta loptu".

"Ne idemo toliko daleko da se pripremamo za kopanje bunkera u našem podrumu ili zalihe hrane za tri mjeseca ili čiste vode za mjesec dana", rekao je on. "Još ne radimo ništa slično".

XS
SM
MD
LG