Linkovi

Tajvanski ministar vanjskih poslova nazvao pomoć SAD ključnom za odvraćanje rata s Kinom


Američki lovci F-16V na pisti u bazi zračnih snaga u Chiayiju, južni Tajvan, 5. januara 2022.

Kako se Tajvan i dalje suočava s vojnom prijetnjom iz Kine, ministar vanjskih poslova Joseph Wu rekao je ove sedmice da se Tajvan a i dalje fokusira na svoju "asimetričnu odbrambenu" sposobnost – uključujući pomoć SAD-a – kako bi Tajvan učinila neatraktivnom metom, uprkos ograničenoj vojnoj moći.

Trenutna strategija Tajvana je da osigura da "Kina shvati da će platiti visoku cijenu ako pokrene sukob protiv Tajvana", rekao je Wu tokom virtuelnog događaja koji je organizovao McCain institut za međunarodno liderstvo na državnom Univerzitetu Arizona.

U razgovoru s bivšim američkim ministrom odbrane Markom Esperom, Wu se založio za nastavak američke podrške Tajvanu kroz prodaju oružja, vojnu razmjenu, zajedničke obavještajne podatke i vježbe slobodne plovidbe u Tajvanskom moreuzu.

"Želimo da ljudi ovdje na Tajvanu budu u stanju da se brane ukoliko Kina pokrene rat protiv Tajvana", rekao je Wu.

Tajvan je živio pod prijetnjom vojne akcije Kine od kada se kineska Nacionalistička partija, Kuomintang morala povući s kopna nakon gubitka kineskog građanskog rata 1949. Iako je sukob od tada uglavnom bio u zastoju — s Pekingom koji i dalje tretira Tajvan kao provinciju — agresivna kampanja modernizacije vojske od strane Kine znači da bi mogla da napadne Tajvan već 2027. godine, prema američkom ministarstvu odbrane.

Wu je rekao da bi Kina u budućnosti mogla imati potencijal da napadne i druge ciljeve osim Tajvana.

"Kina je mnogo uložila i modernizovala svoju vojsku koja je sposobna ne samo da napada Tajvan, već i da ide dalje od prvog lanca ostrva, tako da moramo razviti naše asimetrično ratovanje kako bi Tajvan bio u stanju da se brani", rekao je on, referirajući se na naziv odbrambene barijere Tajvana, Japana, Okinave i sjevernih Filipina.

Slična zabrinutost navela je Sjedinjene Države, kao i Francusku, Japan, Australiju, Indiju, Južnu Koreju, Filipine i Evropsku uniju da postanu glasniji o budućnosti indo-pacifičke bezbjednosti dok se suočavaju s Kinom u usponu. Ranije ovog mjeseca, Washington je objavio svoju najnoviju indo-pacifičku strategiju, koja poziva na veću saradnju sa regionalnim partnerima.

Wu je rekao da Tajvan mora biti "veoma oprezan" da ne isprovocira Kinu i ne izazove sukob. Posljednji incident dogodio se 1995. i 1996. godine, kada je Kina ispalila projektile prema Tajvanu uoči njegovih prvih demokratskih izbora. Budući pokretači sukoba mogli bi biti izazvani formalnim proglašenjem nezavisnosti Tajvana od Kine, zbog čega su lideri poput predsjednika Tsai Ing-wena izuzetno oprezni kada razgovaraju o političkom statusu Tajvana.

Wu je rekao da bi domaći problemi, takođe, mogli uticati na djelovanje Pekinga ukoliko bude bilo potrebno da ujedini Kinu protiv zajedničkog neprijatelja. "Takođe, moramo paziti na ovu klasičnu teoriju o autoritarnim zemljama. Takve zemlje vole da skreću domaću pažnju pokretanjem spoljnih sukoba. Ako se nešto dešava u Kini, unutar njihove zemlje, na primjer, ekonomsko usporavanje, nezaposlenost ili velike katastrofe, i slične stvari, to bi moglo biti vrijeme koje moramo posmatrati pažljivo", rekao je.

U međuvremenu, Tajvan se nastavlja suočavati s kineskim naporima da poljulja javno mnijenje i uništi moral unutar Tajvana, uvjeravajući civile da je "demokratija osuđena na propast". Taktike su uključivale više od 1.000 zračnih naleta kineske narodne oslobodilačke vojske prema Tajvanu prošle godine, rekao je Wu, kao i kampanje dezinformacija i političke infiltracije.

Wu je rekao da su ove taktike "ispod praga vojnog sukoba", ali i dalje zahtijevaju da Tajvan i saveznici, poput Sjedinjenih Država, nastave djelovanje.

Događaji poput Wuovog govora na McCain institutu dio su veće tajvanske strategije za odnose s javnošću kako bi ostali centralna briga američke vlade i američke javnosti, rekao je Kitsch Liao Yen-fan, konsultant za cyber i vojne poslove u tajvanskoj grupi civilnog društva Doublethink Lab.

Liao je rekao da je za Tajvan to posebno zabrinjavajuće nakon američkog povlačenja iz Afganistana prošle godine, jer američka javnost možda ne želi da njena vojska šalje trupe u još jedan strani sukob. Iako Sjedinjene Države nisu formalno posvećene odbrani Tajvana, ako bude napadnut, prema Zakonu o odnosima s Tajvanom iz 1979. godine, obećale su da će mu pomoći da se odbrani.

Međutim, da li će se ovo ikada proširiti na slanje američkog osoblja na Tajvan u ratnom scenariju, još uvijek je tema rasprave - a Tajvan se nada da će uticati na odluku.

Razgovori poput ovog u kojem je učestvovao Wu, međutim, "stvaraju dovoljan zamah da preokrenu javno mnijenje na stranu Tajvana i na političku stranu Sjedinjenih Država, kako bi dosegli prekretnicu u kojoj će se spremnost za slanje vojske u sljedeći sukob ponovo preokrenuti", rekao je Liao.

XS
SM
MD
LG