Linkovi

Zašto Rusija u BiH širi neistine o ratu u Ukrajini


Ljudi pored uništene zgrade u Mariupolju.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova i Ambasada u Sarajevu od početka invazije na Ukrajinu ulažu napore da građanima Bosne i Hercegovine nametnu svoju verziju događaja koristeći se analogijom zločina u Srebrenici i ukrajinskoj regiji Donbas.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizira ruske poruke i moguće posljedice ovih napora.

“Bukvalno su tijela ležala po cesti. I tada je postalo jasno da su neki od njih samo strijeljani, neki su bili u autima, pokušavali su pobjeći. Čini se da su nekima ruke bile vezane i da su strijeljani.”

Ovo su riječi kojima je dopisnik britanskog Economista Tim Judah opisao ono što je vidio u ukrajinskom gradu Buči nakon izlaska ruskih jedinica iz ovog mjesta.

Judah, kojima ima iskustvo izvještavanja i iz rata u BiH, prve je sedmice invazije proveo u Ukrajini, gdje je svjedočio posljedicama zločina nad civilima.

On objašnjava da je s drugim novinarima mogao ući u gradove Buču, Hostomel i druge nakon što su se ruski vojnici povukli iz njih.
Snimci ubijenih civila iz ukrajinskog grada Buča izazvali su tugu, a potom i bijes javnosti u Evropi.

Uprkos snimcima i svjedočenjima novinara koji su posjetili ova mjesta, ruske vlasti su masakr u Buči nazvale režiranim.

“Svijet je vidio još jedan zločin koji su počinile ukrajinske vlasti u Buči, gdje su lažirali navodno ubistvo civila koje je počinila ruska vojska”, kazala je Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova.

Ambasada Rusije u Sarajevu pobrinula se 20. aprila da prenese ovaj stav građanima BiH nazivajući u objavi na Telegramu zločine u Buči “dobro isplaniranom provokacijom pripremljenom uz pomoć američkih i evropskih obavještajnih agencija”.

“Glavni zadatak je skrenuti pažnju svjetske zajednice sa masakra nacionalističkih bataljona nad stanovništvom koje govori ruski. Od svih predgrađa Kijeva, naselje Buča nije odabrano slučajno, jer za publiku koja govori engleski izraz ‘masakr u Buči’ (‘Butchery in Bucha’) stvara neophodnu igru riječi”, objavila je Ambasada.

Novinar istraživačkog medija Bellingcat Nick Waters objašnjava kako su novinari New York Timesa dokazali, koristeći satelitske snimke, da su tijela bila na ulici prije nego što su ruske snage napustile Buču.

Bellingcat već godinama razotkriva ruske navode o ratu u Ukrajini. Od početka invazije bilježe u svoju bazu podataka dokaze koje građani i vlasti objavljuju na internetu a za koje se nadaju da bi kasnije mogli poslužiti u istragama odgovornih za zločine.

Za njega ruske tvrdnje o navodnim režiranjima zločina nisu iznenađenje.

“To je narativ koji iznova čujemo. U BiH, a ja sam vidio puno takvih narativa i u Siriji. Ponovo ih počinjemo viđati u Ukrajini, i oni često dolaze od ruskih vlasti”, kaže Waters.

Nick Waters, novinar Bellingcata. (Foto: BIRN BiH)
Nick Waters, novinar Bellingcata. (Foto: BIRN BiH)

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Ambasada Rusije u BiH gotovo svakodnevno na svojim društvenim mrežama objavljuje saopćenja i prevode tekstova o ratu u Ukrajini objavljenih na ruskom jeziku.

U ovim objavama negiraju se navodi o zločinima za koje se optužuje ruske vojnike, objašnjavaju se ruski razlozi za slanje vojnika u Ukrajinu, ali se nerijetko dešavanja na istoku Ukrajine porede s događajima u Srebrenici.

Takve su poruke uhvatile pažnju, ali i zabrinule stručnjake sa kojima je razgovarao BIRN BiH, posebno nakon upozorenja da će Rusija reagovati ukoliko se BiH približi NATO-u.

Rusija je od početka invazije na Ukrajinu postala agresivnija u Bosni i Hercegovini, smatra dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.

“Vidimo da su puno iskreniji u onome što saopćavaju – vrlo jasno govore protiv čega su u BiH. Oponiranje koje smo imali samo prema NATO integracijama proširuje se i na evropske integracije”, kaže Turčalo.

Svoje poruke ruske institucije počele su učestalije dijeliti i putem aplikacije Telegram, gdje je provjera sadržaja slabija nego na Facebooku.

Od kada su 14. marta pokrenuli svoj kanal na ovoj aplikaciji, za manje od dva mjeseca su objavili gotovo 70 objava na engleskom, ruskom i jezicima koji se koriste u BiH.

Jedna od objava na Telegramu Ambasade Rusije u BiH (Foto: BIRN)
Jedna od objava na Telegramu Ambasade Rusije u BiH (Foto: BIRN)

Sličan broj objava Ambasada je imala na svojoj Facebook stranici od početka invazije krajem februara, što je gotovo dvostruko više sadržaja nego u istom periodu 2021. godine.

Nezavisni istraživački mediji i organizacije za provjeru činjenica značajan su dio onoga što ruske vlasti nameću kao istinu ocijenile netačnim.

Prije početka invazije na Ukrajinu 24. februara, Rusija je kao jedan od razloga za ulazak svojih trupa u drugu državu isticala zločine koje su nazivale genocidom nad ruskim stanovnicima u istočnoj ukrajinskoj oblasti Donbas. Ali ruske vlasti nisu ponudile jasne dokaze takvog zločina s kojim bi se složili nezavisni međunarodni pravnici.

Ruske vlasti su ranije nekoliko puta poredile događaje u Donbasu i Srebrenici. Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin je to uradio još 2017. godine, kada je rekao da će “masakr koji izvedu nacionalistički bataljoni biti gori od onoga u Srebrenici”.

Ali u svojim izjavama ruski predstavnici za zločine u Srebrenici ne koriste termin “genocid”, što je zvanična kvalifikacija UN-ovog međunarodnog krivičnog tribunala u Haagu. BIRN BiH je ranije izvještavao da ruski državni fondovi podržavaju promoviranje izvještaja u kojima se negira genocid u Srebrenici.

Početkom aprila glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije događaje u Srebrenici nazvala je režiranim. Na ovu izjavu Udruženje “Majke enklava Srebrenica i Žepa” reagovalo je navodeći kako vlasti u Rusiji podržavaju negiranje genocida.

Istraživač genocida Hikmet Karčić kaže kako Rusija od početka rata u Ukrajini 2014. godine vodi aktivnu dezinformacijsku kampanju.

“Ruska država nikada nije priznala genocid u Srebrenici. Oni su koristili Srebrenicu kao manipulaciju, kao način da opravdaju nešto što su već uradili u Donbasu 2014. godine”, kaže Karčić.

Politolog Vojislav Savić, kojeg često citiraju proruski mediji, ne vidi u ruskim objavama lošu namjeru prema Bosni i Hercegovini.

“Mislim da je to, zapravo, pokušaj ruske strane da komunicira sa zapadnom publikom, sa zapadnom javnosti, jer znamo da Srebrenica ima kontekst u kojem se spominje u zapadnim medijima i generalno kako je ona interpretirana u prethodnih 15-20 i više godina, i da zapravo samo hoće da pojasne svoje pozicije kroz ono što Srebrenica predstavlja na Zapadu”, kaže Savić.

Rusko negiranje činjenica o Srebrenici koje je utvrdio međunarodni sud za istraživače genocida otvara sumnju o drugim navodima o mogućim zločinima koje su počinile ruske snage u Ukrajini. Karčić kaže kako su se prve teorije o izmišljenim zločinima pojavile nakon prvih snimaka grobnica u Buči.

“To se isto dešavalo s Kapijom i s Markalama i sa Srebrenicom”, kaže on.

Srebrenica kao jedan od alata

Turčalo smatra da je za Rusiju Srebrenica praktičan instrument, budući da ona “odzvanja” na različite načine u ušima cjelokupne međunarodne javnosti – onima koji priznaju presude o genocidu, ali i u onim koji to odbacuju.

“Ruska Federacija to vrlo praktično koristi, povezujući sa denacifikacijom u Ukrajini, sprečavanja zločina kao u Srebrenici. Ukazuje se šta bi ta ‘nacificirana’ Ukrajina mogla uraditi”, kaže Turčalo.

Tanya Domi, profesorica na Columbia University u New Yorku, za BIRN BiH kaže kako izjave poput one o Srebrenici kao orkestriranom događaju, što je klasifikacija glasnogovornice ruskog Ministarstva vansjkih poslova Marije Zaharove, nisu ništa drugo do manipulacija.

Tanja Domi (Foto: BIRN)
Tanja Domi (Foto: BIRN)

“Ono što oni žele jeste zbuniti javnost i zamutiti istinu”, kaže Domi.

Osim ubistava u Buči, još je jedan masakr izazvao oštre reakcije i negiranje ruske strane. U granatiranju željezničke stanice u Kramatorsku poginulo je najmanje 50, a ranjeno više od 300 civila, prema podacima ukrajinskih vlasti. Ruske vlasti i u ovom su slučaju negirale svoju odgovornost.

“Možete pokazati snimak granatiranja, totalnog uništavanja gradova, oni će reći da to nije tačan snimak, to je izmišljeno. Kada je bilo granatiranje željezničke stanice blizu Mariupolja, oni su rekli da je to slično Markalama, da su to Ukrajinci inscenirali kako su i Bosanci inscenirali”, kaže Karčić.

Napori usmjereni na BiH

Bosna i Hercegovina je ranjivo područje jer Moskva, prema shvatanju Tanye Domi, odašilje takva predočavanja stvarnosti kako bi ubrizgala strah.

“Razlog zbog kojeg postavljaju sadržaj jeste taj što žele da ‘poplave’ područje svim svojim dezinformacijama o zločinima jer je to veoma uznemirujuće”, smatra Domi i dodaje kako vjeruje da ruski proksiji u BiH mogu napraviti mnogo štete, navodeći primjere onoga što naziva potkopavanjem demokratije od Dragana Čovića i Milorada Dodika.

“To stvara puno štete u slabašnoj zemlji koja se još oporavlja od rata i silno želi postati demokratijom”, kaže Domi.

Za Turčala, takav efekat se proizvodi u svim onim sredinama gdje je ruska propaganda snažno fokusirana i gdje se proizvodi destabilizacija.

“Proizvode tenzije koje su dovoljne u suštini da prošire ili naprave distorziju fokusa međunarodne zajednice, koja se onda u nekom trenutku plaši da bi upravo u tim sredinama moglo doći do nekih konflikata niskog intenziteta”, kaže Turčalo.

Otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u BiH Serhii Miniailo vjeruje da ruskoj strani smeta podrška koju Ukrajina dobija, ali naglašava da je Balkan važan i za sigurnost Evrope.

“Zato oni moraju izvještavati svoj stav da ne dopuste da BiH bude potpuno u grupi sa svim državama koje podržavaju Ukrajinu”, kaže Miniailo.
Iz Ambasade Rusije u BiH nisu odgovorili na zahtjev za razgovor.

Za Judaha, ruski štetni uticaj na Balkanu zavisit će od onoga što se naposljetku desi u Ukrajini.

“Rusija je možda bila ekonomski slaba, ali je i dalje bila velika moćna vojna sila. Sada to izgleda malo drugačije. Svijet se promijenio”, kaže on i objašnjava da se posljedice rata u Ukrajini odnose na cijeli svijet, posebno Evropu, a ne samo BiH.

Turčalo očekuje najgoru predizbornu kampanju od kraja rata u BiH. Država se nalazi u političkoj, ali i sigurnosnoj krizi usljed geopolitičkih dešavanja, kaže Turčalo.

“Rusija će s jedne strane igrati na tu kartu, i ukoliko bi se situacija u Ukrajini počela razvijati na način kako to Ruska Federacija priželjkuje, ja sam prilično uvjeren da bi u tom trenutku Republika Srpska nastavila sa ovim procesom secesije”, kaže on.

Komentari

XS
SM
MD
LG